Zagreb Film Festival 2025.: Četvrti dan donio filmske premijere i međunarodne goste
Od projekcije “Kako je ovdje tako zeleno?” do masterclassa Ivane Mladenović i svjetskih premijera, četvrti dan ZFF-a obilježen je bogatim programom, Q&A sesijama i inspirativnim susretima filmskih profesionalaca.
Četvrti festivalski dan ostat će zabilježen po dupkom punoj projekciji filma Nikole LežaićaKako je ovdje tako zeleno?, ujedno posljednjeg regionalnog naslova ovogodišnjega glavnog natjecateljskog programa. Pobjednički film Pule u kategoriji manjinskih produkcija dugoiščekivani je projekt filmaša proslavljenog kultnim ostvarenjem Tilva Roš iz 2010. Na čelu s redateljem Nikolom Ležaićem, među članovima ekipe filma koji su svojim prisustvom iskustvo gledanja ove atmosferične meditacije o identitetu podigli na višu razinu, valja istaknuti producente Sinišu Jurišića i Mariju Lero, direktora fotografije Aleksandra Pavlovića te glumca Izudina Bajrovića. Film se, u sklopu interkulturnog programa Dobro došli na ZFF, prikazivao s arapskim i engleskim titlovima, a nakon projekcije dio filmske ekipe ostao je na Q&A-u s izvršnom producenticom festivala Barbarom Gregov.
Iste je večeri u CineStaru Branimir prikazan film Solo mamanorveške redateljice Janicke Askevold, čijoj je projekciji nazočila i glavna glumica Lisa Loven Kongsli, publici ZFF-a otprije poznata po ulozi u filmu Turist (2014.) Rubena Östlunda. Lisa je na razgovoru poslije filma programskoj direktorici festivala Selmi Mehadžić otkrila više detalja o svojoj svježoj i uvjerljivoj izvedbi samohranog roditeljstva.
Četvrtak na ZFF-u obilježila su još tri gostovanja i jedan masterclass. Scenarist distopijske priče Plavi trag brazilskogredatelja Gabriela Mascara, Tibério Azul, razgovarao je nakon projekcije u CineStaru Branimir s Anom Marijom Marinov, dok je filmski kritičar Nino Kovačić u Muzeju suvremene umjetnosti vodio Q&A s autoricama filmova iz programa Mreže festivala Jadranske regije Gabrielė Urbonaitė (Renovacija) i Alexandrom Makarovom (Perla). U suradnji s Restartom, u KIC-u se održao i masterclass nagrađivane redateljice Ivane Mladenović, laureatkinje ZFF-a, čiji se film Sorella di Clausura prikazuje u programu Ponovno s nama. Masterclass je moderirala Jelena Pašić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Petak na ZFF-u
Dan uoči subotnje dodjele Zlatnih kolica, na ZFF-u se u kinu CineStar Branimir prikazuju dva posljednja naslova iz glavnog dugometražnog programa. U 10.30 sati počinje jutarnja projekcija Pjesnika, drugog dugometražnog ostvarenja redatelja Simóna Mese Sote, ovogodišnjeg kolumbijskog kandidata za Oscara. Film prati sredovječnog Oscara koji se zapošljava kao profesor u srednjoj školi nakon što mu pjesnički integritet ne donese slavu. Ondje otkriva talentiranu Yurlady i odlučuje učiniti je slavnom pjesnikinjom. Film je premijerno prikazan u programu Izvjestan pogled u Cannesu, gdje je ovjenčan nagradom žirija. Večernja projekcija filma počinje u 18.30 sati.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za Zlatna se kolica ove godine natječe i Sjena moga oca(13 sati, 21 sat), intimna obiteljska drama inspirirana životom nigerijsko-britanskog redatelja Akinole Daviesa Jr.-a. Radnja se odvija u jednome danu, a prati dvojicu braće koji se s otuđenim ocem u žaru političkih nemira 1993. godine probijaju kroz Lagos. Film je nagrađen posebnim priznanjem u kategoriji Zlatne kamere u Cannesu, a na 23. ZFF-u konkurira i za nagradu PLUS mladog žirija.
U programu Ponovno s nama u petak u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti igra uzbudljiva distopijska priča Plavi trag brazilskog redatelja Gabriela Mascara o starici Terezi koja odbija svoju dob vidjeti kao ograničenje. Naime, kada brazilska vlada odluči ostarjelu populaciju smjestiti u posebnu koloniju kako bi povećala ekonomsku učinkovitost, ona kreće na putovanje Amazonom ne bi li ispunila svoju posljednju želju. Film je na Berlinaleu osvojio niz priznanja, uključujući Veliku nagradu žirija, a na Q&A-u će ga publici predstaviti scenarist Tibério Azul uz pomoć Ane Marije Marinov. Program se nastavlja u CineStaru Branimir novim filmom Nezahvalna bića slovenskog redatelja i scenarista Olma Omerzua, premijerno prikazanog na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastiánu. Riječ je o intrigantnoj drami o adolescenciji, roditeljskim dilemama te promjenjivim dinamikama unutar obitelji.
Nastavite čitati nakon oglasa
Projekcija filma Kada te je strah staviš srce u usta i nasmiješiš se austrijske redateljice i punk glazbenice Marie Luise Lehner prikazuje se u 18 sati u CineStaru Branimir. Film prati djevojčicu Annu koja postaje svjesna svojih specifičnih životnih okolnosti tek kada krene u srednju školu. Ova vibrantna priča o identitetu, klasnim razlikama te kompleksnom odnosu između majki i kćeri dio je programa PLUS čiji su fokus filmovi koji temi odrastanja pristupaju na inovativan način.
Svakog dana tijekom festivala, u KIC-u se od 19.30 sati prikazuje izbor filmskih naslova koje za ZFF biraju programski direktori i selektori istaknutih festivala. U petak je na repertoaru selekcija kratkih filmova nominiranih za Europsku filmsku nagradu, u čijem je izboru prvi put sudjelovao i Zagreb Film Festival. Pobjednički film bit će proglašen 17. siječnja 2026. na službenoj dodjeli Europskih filmskih nagrada u Berlinu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Petak na ZFF-u na filmsko platno kina Kinoteka donosi i obiteljsku priču Familia talijanskog redatelja Francesca Costabilea. Premijerno prikazana u Veneciji, ova drama s elementima psihološkog trilera i horora prikazuje se u 18 sati unutar programa Velikih 5, koji donosi izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija, a ujedno je riječ i o talijanskom kandidatu za Oscara. U istom se programu u MSU-u prikazuje i najnovija adaptacija istoimenog klasika svjetske književnosti, Stranac kultnog francuskog redatelja i majstora senzualnosti Françoisa Ozona. Projekcija u 20.30 sati nova je prilika da pogledate film čiji se prvi termin na ZFF-u već razgrabio u utorak.
Dan završava projekcijama kratkih domaćih i međunarodnih filmova u kinu Kinoteka, s početkom u 21.30 sati. Festivalska će se publika u petak upoznati s radom palestinskog redatelja Tawfeeka Barhoma (Drago mi je da si sada mrtav), Švicarca Sinana Tanera (1:10), singapurske redateljice Giselle Lin (Dječji dan) te s dvama hrvatskim redateljima – Jozom Schmuchom (Rahlo) i Lukom Galešićem (Traje veliko finale).
Program Industrije namijenjen umrežavanju filmskih profesionalaca u petak u 10 sati u KIC-u donosi završni Pitching forum Industrije mladost! na kojem će polaznici regionalnih filmskih akademija predstaviti kratkometražne projekte što su ih razvijali tijekom proteklog tjedna. Svoje će ideje predstaviti međunarodnom panelu stručnjaka koji ove godine čine Klasja Habjan, Čedomir Kolar i Nikica Zdunić.
Zagreb Film Festival održava se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, Hrvatskog audiovizualnog centra, Kreativne Europe – potprograma MEDIA, Zaklade Kultura nova i Turističke zajednice grada Zagreba.
Na domaćoj zabavnoj sceni, na kojoj se hitovi danas izmjenjuju gotovo jednako brzo kao i trendovi na društvenim mrežama, opstaju uglavnom oni izvođači koji uspijevaju zadržati prepoznatljiv identitet i istodobno ostati dovoljno bliski publici koja od glazbe i dalje očekuje emociju, ritam i atmosferu zajedništva. Upravo se u toj poziciji već godinama nalaze Kumovi, bend koji je od lokalno prepoznatljivog imena postupno izrastao u jedan od stabilnijih sastava domaće komercijalne zabavne scene, a novi singl „Baraba“ dolazi kao potvrda da njihov glazbeni model i dalje funkcionira u prostoru radijskog etera, digitalnih platformi i koncertnih pozornica.
Nakon što su publici predstavili emotivno nabijenu, uživo snimljenu verziju singla „E pa neka je“, bend Pavel odlučno nastavlja svoje glazbeno putovanje putem koji se ne zadržava u poznatim okvirima, već hrabro istražuje prostor između različitih kulturnih i zvučnih identiteta, pritom najavljujući novu autorsku fazu pjesmom „Kauboji i Indijanci“, koja već u samom naslovu sugerira slojevitost, kontrast i simboliku što nadilazi doslovno značenje. U toj novoj fazi, koja se nazire kao promišljeni iskorak, bend svjesno oblikuje svoj zvuk na razmeđi balkanske melankolije i latinoameričke strasti, stvarajući jedinstvenu glazbenu teksturu koja evocira daleke prostore, ali ostaje duboko ukorijenjena u lokalnom senzibilitetu.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u kulturni proizvod, a tribute projekti postaju gotovo uobičajen dio glazbene ponude, rijetko se pojavljuju izvedbe koje uspijevaju nadmašiti očekivanja publike i prerasti granice puke imitacije. Upravo se u tom prostoru između sjećanja i suvremenog scenskog doživljaja smješta spektakl ABBA – Real Tribute by Dancing Queen, koji će se 16. svibnja održati u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, prostoru koji će tom prilikom biti pretvoren u pulsirajuće središte disco energije i zajedničke euforije.
Nakon što je svojim debitantskim singlom „Azurno“ diskretno, ali sigurno zakoračila na domaću glazbenu scenu, mlada i senzibilna autorica Lea Elena sada predstavlja pjesmu „Tiho na prstima“ – suptilnu, emotivno prožetu glazbenu minijaturu koja ne traži pažnju glasnoćom, već je osvaja tišinom i iskrenošću.
Postoje bendovi čiji se koncerti pamte kao dobra večer, i postoje oni čiji se nastupi prepričavaju godinama, gotovo kao osobna iskustva koja nadilaze samu glazbu – islandski kolektiv GusGus nesumnjivo pripada ovoj drugoj, rijetkoj kategoriji. Nakon gotovo desetljeća izbivanja, njihov povratak u Zagreb ne djeluje tek kao još jedan koncert u kalendaru, već kao pažljivo iščekivan susret s umjetnicima koji su tijekom više od četvrt stoljeća neumorno oblikovali, redefinirali i uzdizali granice elektroničke glazbe. Dana 8. rujna, prostor Tvornice kulture postat će mjesto susreta publike i zvuka koji istovremeno priziva prošlost i projektira budućnost.
Nakon jednog od najvažnijih osobnih trenutaka u životu, domaći tenor Marko Škugor javnosti je predstavio novu autorsku pjesmu simboličnog naslova „Sve što čovik triba“, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju relevantnog i umjetnički zrelog glazbenika na domaćoj sceni. Riječ je o projektu koji nadilazi standardne diskografske okvire, budući da se oslanja na snažnu osobnu inspiraciju i jasno profiliranu autorsku poetiku.
U vremenu u kojem se nostalgija sve češće pretvara u inspiraciju, a osobne uspomene prerastaju u kolektivne priče, novi glazbeni projekt Mario Rucner donosi upravo takav slojevit i emotivno snažan narativ – pjesmu „Tomos generacija“, posvetu jednoj epohi koja je oblikovala identitet čitavih generacija na ovim prostorima.
Nakon što je album Kažu pčele umiru… ovjenčan Porinom za Album godine, Parni Valjak nastavlja graditi svoje novo poglavlje predstavljajući singl Danas nisam svoj, pjesmu koja se već na prvo slušanje nameće kao intimna, ali snažna refleksija unutarnjih stanja i trenutaka nesigurnosti. Objavljena uz prateći lyric video, ova pjesma dodatno učvršćuje identitet aktualne faze benda, u kojoj se jasno osjeća spoj prepoznatljive autorske poetike i svježine koju donosi novi vokal.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
