Postoji razlog zbog kojeg se koncerti Damira Kedže na Trsatskoj gradini ne propuštaju, a ovog ljeta bit će još posebniji
Postoje koncerti koji se pamte zbog spektakularne produkcije i velikih pozornica, a postoje i oni koji ostaju urezani u sjećanje zato što između izvođača i publike stvaraju onu rijetku, gotovo opipljivu povezanost koja se ne može isplanirati niti režirati. Upravo takav odnos već godinama gradi Damir Kedžo, jedan od najcjenjenijih domaćih vokala, čiji su nastupi na Trsatskoj gradini odavno prerasli okvire običnog koncerta i pretvorili se u glazbenu tradiciju koju riječka publika s nestrpljenjem iščekuje svakoga ljeta. Ove godine, u petak 10. srpnja, jedinstveni ambijent jedne od najljepših hrvatskih povijesnih pozornica ponovno će postati mjesto na kojem će se ispreplesti uspomene, nove pjesme, emocije i zajedničko pjevanje koje je postalo zaštitni znak njegovih nastupa.
Koncert simbolično nosi naziv “Ispod mjeseca”, prema istoimenom singlu koji je posljednjih tjedana pronašao put do radijskih etera i publike, a upravo će riječka publika među prvima imati priliku uživo čuti ne samo tu pjesmu nego i novi singl “Neke druge”, predstavljen na ovogodišnjim Melodijama Jadrana. Time Trsatska gradina ponovno postaje mjesto na kojem Kedžo otvara novo poglavlje svoje karijere, baš kao što je to činio i prethodnih godina, dijeleći s publikom nove autorske priče čim ugledaju svjetlo dana.
Takav pristup nije slučajan jer je upravo Rijeka grad u kojem danas živi, dok je obližnji Omišalj na otoku Krku mjesto u kojem je započela njegova glazbena priča. Još kao dječak pohađao je glazbenu školu i pjevao u crkvenom zboru, a upravo su ti prvi nastupi oblikovali njegov osjećaj za interpretaciju i emociju koja će kasnije postati njegov najprepoznatljiviji zaštitni znak. Prije nego što je postao jedno od najpoznatijih imena hrvatske pop scene, malo je tko mogao pretpostaviti da će šesnaestogodišnji mladić iz prvog hrvatskog televizijskog talent showa izgraditi karijeru dugu više od dvadeset godina tijekom koje će neprestano potvrđivati kako vrhunski vokal može nadživjeti prolazne trendove.
Kedžin glazbeni put obilježili su brojni zaokreti koji su ga učinili jednim od najsvestranijih domaćih izvođača. Nakon velikog uspjeha u grupi Saša, Tin i Kedžo, čija je pjesma “365” obilježila jednu generaciju slušatelja i tjednima dominirala domaćim top-listama, vrlo je hrabro odlučio krenuti samostalnim putem, premda takve odluke često predstavljaju najveći izazov za mlade izvođače. Umjesto da ostane zarobljen u imidžu teen zvijezde, godinama je strpljivo gradio prepoznatljiv autorski identitet, nastupao na festivalima, osvajao nagrade za interpretaciju i pokazivao kako se kvalitetna karijera ne gradi preko noći nego predanim radom i stalnim glazbenim sazrijevanjem.
Njegov glas danas mnogi smatraju jednim od najmoćnijih na domaćoj sceni, a potvrdu tog statusa nude brojni festivalski uspjesi, pobjede na međunarodnim natjecanjima te nastupi u mjuziklima i televizijskim projektima u kojima je jednako uvjerljivo interpretirao pop klasike, zahtjevne baladne dionice i potpuno različite glazbene stilove. Posebno se pamti njegova pobjeda u showu “Tvoje lice zvuči poznato”, gdje je iz tjedna u tjedan dokazivao iznimnu vokalnu širinu i sposobnost transformacije, ali i pobjeda na Dori 2020. godine s pjesmom “Divlji vjetre”, kojom je trebao predstavljati Hrvatsku na Eurosongu prije nego što je natjecanje otkazano zbog pandemije, ostavljajući mnoge uvjerene kako je upravo te godine mogao ostvariti jedan od najvećih međunarodnih uspjeha hrvatske glazbe.
Ipak, ono zbog čega publika posebno cijeni Damira Kedžu nisu samo nagrade i hitovi nego iskrenost koju unosi u svaki nastup i svaku pjesmu. Tijekom godina otvoreno je govorio o vlastitim izazovima, zdravstvenim problemima, operaciji čeljusti koja je obilježila njegovu mladost, ali i o važnosti mentalnog zdravlja, pokazujući kako ranjivost ne umanjuje umjetnika nego ga čini bližim ljudima koji ga slušaju. Upravo zbog toga njegove ljubavne balade i emotivne interpretacije zvuče uvjerljivo jer publika osjeća da iza svake otpjevane riječi stoji osobno iskustvo, a ne tek dobro uvježbana izvedba.
Na Trsatskoj gradini zato neće odjekivati samo njegovi najveći hitovi poput “Poljubi me sad”, “Ljubavi moja”, “365” i “Divlji vjetre”, nego i pjesme kolega koje posebno cijeni, čime još jednom potvrđuje kako glazbu ne doživljava kao natjecanje nego kao zajednički prostor u kojem publika i izvođači dijele iste emocije. Upravo taj osjećaj zajedništva razlog je zbog kojeg njegovi koncerti često prerastaju u višesatno zajedničko pjevanje tijekom kojega granica između pozornice i gledališta gotovo potpuno nestaje.
Kedžo ni ove godine nije želio graditi koncert oko velikih iznenađenja ili poznatih gostiju jer smatra da najveću vrijednost svake večeri predstavljaju upravo ljudi koji iz godine u godinu dolaze na Gradinu kako bi zajedno s njim otpjevali pjesme koje su obilježile njihove živote. Takav koncept možda djeluje jednostavno, ali upravo u toj jednostavnosti skriva se njegova najveća snaga jer podsjeća da glazba i dalje može povezivati ljude bez obzira na generacije, životne priče ili razlike među njima.
Ovogodišnji koncert zato neće biti samo predstavljanje novih singlova nego još jedno poglavlje priče koja traje više od dvadeset godina, tijekom kojih je Damir Kedžo od talentiranog tinejdžera iz Omišlja izrastao u jednog od najprepoznatljivijih hrvatskih izvođača, umjetnika koji je uspio ostati vjeran vlastitom glazbenom izričaju i publici koja ga prati od samih početaka. Upravo zato večer 10. srpnja na Trsatskoj gradini ima sve preduvjete da postane još jedan od onih koncerata o kojima će se pričati dugo nakon što se ugase reflektori, a posljednji stihovi izgube među riječkim zvijezdama.
Filip Rudan predstavio je novi singl „Away”, kojim nastavlja glazbeni smjer započet prethodnim pjesmama „Dry Your Eyes” i „Delusion”. Hrvatski glazbenik i dvostruki dobitnik Porina u novoj se pjesmi okreće izraženijem gitarskom zvuku i zajedničkom autorskom radu s bendom. Singl je objavljen 13. listopada, a prati ga i videoostvarenje koje je režirala Tara Turopoljac.
Zagreb će od 21. do 25. listopada 2026. ponovno ugostiti DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festival, čije osmo izdanje donosi dvanaest dokumentarnih filmova posvećenih umjetnicima, arhitektima i dizajnerima koji su tijekom posljednjih desetljeća mijenjali način na koji promatramo prostor, predmete i umjetnička djela. Festival se održava u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru, dok će dio programa od 23. listopada do 1. studenoga biti dostupan i online. Devet filmova natječe se za festivalsku nagradu Iskra, a tri su uvrštena u program posebnih projekcija. Ovogodišnja selekcija okuplja autore različitih generacija, umjetničkih pristupa i životnih iskustava, od američkog slikara Marka Rothka i katalonskog arhitekta Enrica Mirallesa do francuske dizajnerice Charlotte Perriand, talijanske arhitektice Cini Boeri te američkog arhitektonskog para Roberta Venturija i Denise Scott Brown.
Zagreb će 23. i 24. listopada ugostiti dvije stoljetne korčulanske tradicije, morešku i kumpaniju, koje će biti predstavljene u sklopu programa jubilarne 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb. Nakon srpanjskog dijela Smotre, program se nastavlja gostovanjem KUD-a Moreška iz grada Korčule i Viteškog udruženja „Kumpanjija” iz Blata. Njihovi nastupi održat će se u petak, 23. listopada, u 19 sati na Trgu bana Josipa Jelačića te u subotu, 24. listopada, u 11 sati na Cvjetnom trgu. Oba društva sudjelovala su na prvoj zagrebačkoj Smotri folklora 1966. godine, pa će se ove godine, šest desetljeća poslije, ponovno predstaviti zagrebačkoj publici.
Senidah je u subotu, 10. listopada, održala svoj dosad najveći koncert i pred više od 15.000 posjetitelja rasprodane Arene Zagreb izvela pjesme koje su obilježile njezinu karijeru. Koncert pod nazivom „Welcome to My World” trajao je više od dva i pol sata, a uz njezine najveće hitove publika je imala priliku čuti i nastup Nicolasa Reyesa i Gipsy Kingsa, koji su bili posebno iznenađenje večeri. U Zagreb su zbog koncerta stigli obožavatelji iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, a zagrebački nastup održan je nakon niza rasprodanih koncerata koje je pjevačica tijekom godine priredila diljem regije i Europe.
Zagrebačka koncertna jesen dobila je još jedan razlog za izlazak, a čini se da će prosinac u Saxu ove godine gotovo u potpunosti pripasti Silenteu. Dubrovački bend, čije pjesme publika već godinama pjeva uglas, najavio je čak deset koncerata u poznatom zagrebačkom klubu. Prvotno planiranih osam nastupa pokazalo se nedovoljnim za sve koji ih žele čuti uživo, pa su zbog velikog interesa dodana još dva datuma, 2. i 9. prosinca. Time je Silente postao bend s najvećim brojem nastupa u povijesti Saxa, a koncertna serija koja počinje krajem studenoga već je gotovo rasprodana.
Splitski glazbenik Luka Nižetić priprema jedan od najopsežnijih koncertnih projekata u svojoj dosadašnjoj karijeri. U četvrtak, 1. travnja 2027. godine, nastupit će u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, gdje će obilježiti 25 godina glazbenog djelovanja. Obljetnički koncert zamišljen je kao glazbeno-scenska predstava koja će povezati njegove najpoznatije pjesme, novi autorski materijal, ples i vizualne elemente, a publika će imati priliku upoznati i osobniju stranu glazbenika čiji se umjetnički izraz tijekom godina mijenjao zajedno s njegovim životnim iskustvima.
Hrvatska kantautorica Nika Turković predstavila je novi singl „Nisam k'o ti“, kojim nastavlja rad na trećem studijskom albumu i donosi nešto mirniji glazbeni izraz u odnosu na prethodno objavljenu pjesmu „Samo ljubili“. Novi singl nastao je u suradnji s Anjom Papom i Lukom Vidovićem iz dua Pocket palma, a prati ga videospot snimljen na otoku Pagu. Pjesma se tematski bavi odlaskom iz odnosa koji više ne pruža osjećaj sigurnosti, pri čemu autorica vlastito iskustvo pretvara u priču o prepoznavanju trenutka u kojem je potrebno donijeti odluku o prekidu.
Laura John napravila je prvi samostalni diskografski korak i objavila debitantski singl „Zašto ne?“, autorsku pjesmu kojom se publici prvi put predstavlja pod vlastitim imenom. Iako je riječ o njezinu solo debiju, Laura na scenu ne dolazi bez prethodnog iskustva jer iza sebe već ima godine nastupa, rada s drugim glazbenicima i života u kojem su se ples i glazba neprestano isprepletali.
Neke termine u kalendaru jednostavno ne preskačemo. Između poslovnih sastanaka, obiteljskih obaveza i svakodnevne užurbanosti, odlazak na manikuru za mnoge je žene postao omiljeni beauty ritual kojem se uvijek iznova vesele. Jana Dužanec, osnivačica hrvatskog brenda Jana Nails, otkriva što se krije iza te male navike koja ženama znači puno više od nove boje na noktima.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior između 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Jonathan Anderson nastavlja oblikovati novu estetiku modne kuće Dior, a njegova najnovija interpretacija linije Dior Alps donosi drugačiji pogled na zimsku garderobu, skijašku odjeću i modne dodatke namijenjene boravku u planinama. Kolekcija za sezonu jesen/zima 2026./2027., koja u prodaju stiže tijekom listopada, prvi je Andersonov autorski pristup Diorovu alpskom programu. U središtu su tehnički materijali, predimenzionirane zimske jakne, pletivo, torbe i obuća, uz motive snježnih krajolika, skandinavske ilustracije i prepoznatljive simbole francuske modne kuće. Anderson pritom zadržava funkcionalnu osnovu zimske odjeće, ali je obrađuje kroz dekorativne detalje, teksture i grafičke uzorke koji se pojavljuju na različitim kategorijama proizvoda.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.