Otkrivamo vam o čemu govori pjesma “Andromeda” grupe Lelek – između kolektivne memorije, ženskog nasljeđa i rituala sicanja
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
Grupa Lelek, sastavljena od pet vokalistica koje se oslanjaju na višeglasje i tradicijske obrasce pjevanja, ovim se nastupom jasno pozicionira kao projekt koji tradiciju ne koristi dekorativno, nego kao polazište za suvremenu interpretaciju povijesnih i društvenih tema. Njihova glazba ne pokušava rekonstruirati prošlost, nego je prevesti u jezik današnjeg vremena – zvukom, emocijom i simbolima koji su i dalje razumljivi, ali često potisnuti.
“Andromeda” kao simbol žrtve, pamćenja i oslobađanja
Naziv pjesme nije slučajan. Andromeda, u mitološkom smislu, simbolizira ženu koja je vezana, izložena pogledu, osuđena na kaznu zbog odluka koje nije sama donijela. U tom arhetipu prepoznaje se snažna paralela s povijesnim iskustvom žena na ovim prostorima, osobito u razdobljima političkih i vjerskih sukoba, ratova i okupacija, kada su ženska tijela često bila mjesto na kojem se lomila povijest.
U pjesmi Andromeda ta simbolika nije izravno ispričana, nego suptilno utkana u stihove koji govore o strahu, naslijeđenoj boli, razgovorima s majkama i bakama, o tišini koja traje dulje od samih događaja. To je pjesma o pamćenju koje ne pripada samo pojedincu, nego čitavim generacijama. O sjećanjima koja se ne zapisuju u knjige, nego u tijelo, glas i obiteljske priče.
Žensko iskustvo i tijelo kao nositelj identiteta
U tom kontekstu Andromeda se može čitati i kao pjesma o ženskom tijelu – ne kao objektu, nego kao nositelju identiteta i povijesne memorije. Upravo tu se otvara snažna veza s gotovo zaboravljenom, ali iznimno važnom tradicijom sicanja, ritualnog tetoviranja koje je stoljećima bilo prisutno među Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini, ali i u dijelovima Dalmacije, Hercegovine i kontinentalne Hrvatske.
Sicanje, poznato i kao križićanje ili bocanje, nije bilo estetsko ukrašavanje, nego čin otpora i zaštite. U razdoblju osmanske vlasti, kada su otmice djece, prisilna islamizacija i nasilje nad ženama bile realna prijetnja, tetoviranje križeva i drugih simbola na tijelu djece predstavljalo je pokušaj da se identitet učini trajnim, neizbrisivim i vidljivim čak i u slučaju odvajanja od obitelji.
Tetoviralo se vrlo rano, često već u djetinjstvu, i to u posebnim razdobljima crkvene godine, što jasno pokazuje koliko je taj čin bio duboko povezan s vjerom, ali i s kolektivnim strahom od nestanka i gubitka vlastitog identiteta.
Simbolika sicanja: križ, zvijezda i krug
Motivi koji su se koristili u sicanju dodatno pojašnjavaju njegovu simboličku težinu. Križ je bio središnji znak – jednostavan ili razrađen, često kombiniran s krugovima, zvijezdama, polumjesecom ili biljnim ornamentima.
Ti simboli nisu pripadali isključivo kršćanskoj ikonografiji, nego su u sebi nosili i tragove starijih, pretkršćanskih vjerovanja, čime se stvarao slojevit vizualni jezik identiteta.
Zvijezda, Danica ili večernja zvijezda, u tom je smislu posebno zanimljiva. Ona se pojavljuje i u pjesmi Andromeda kao metafora vodilje, nade i nečega što nadilazi zemaljsko iskustvo. Kao što je zvijezda u tetovaži označavala pripadnost i orijentir u svijetu punom opasnosti, tako i u pjesmi postaje simbol izlaza, uzdizanja i oslobađanja povijesnog tereta.
Ritual boli i trajanja
Sam proces sicanja bio je bolan, spor i ritualiziran. Izvodio se ručno, iglom, uz prirodne pigmente, a bol se nije doživljavala kao nešto što treba izbjeći, nego kao dio smisla samog čina. Tijelo je kroz bol postajalo svjedok, a tetovaža trajni podsjetnik na pripadnost i izdržljivost.
U tom smislu, sicanje i Andromeda dijele istu temeljnu ideju: identitet nije nešto što se bira lako, niti nešto što dolazi bez cijene. On se nasljeđuje, trpi, nosi i prenosi dalje – kroz glas, kroz tijelo, kroz pjesmu.
“Andromeda” kao suvremeni nastavak stare priče
Pjesma grupe Lelek ne govori izravno o sicanju, ali njegova simbolika snažno rezonira u njezinoj strukturi i temama. Andromeda je suvremeni nastavak iste priče – priče o tome kako se povijest upisuje u ljude, osobito u žene, i kako se taj zapis može pretvoriti u umjetnost, a ne u šutnju.
U vremenu u kojem se tradicija često svodi na folklorni ukras, Lelek nudi drugačiji pristup: ozbiljan, promišljen i emotivno zahtjevan. Andromeda nije pjesma koja se sluša usput, nego djelo koje traži kontekst i razumijevanje.
Upravo zato ona nadilazi okvire natjecanja i funkcionira kao snažan kulturni komentar – o prošlosti koju ne možemo promijeniti, ali je možemo ispričati na nov način.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
Povratak estetike osamdesetih posljednjih se godina može pronaći posvuda, od mode i fotografije do videospotova i društvenih mreža, no Lana S. odlučila je retro atmosferu potražiti ondje gdje joj kao glazbenici najviše pripada, u samom zvuku nove pjesme. „Nitko kao ti“ donosi plesni pop oslonjen na suvremenu produkciju, ali s jasnim prizvukom desetljeća čiji se sintesajzeri, ritmovi i melodijska razigranost ponovno čuju u aktualnoj svjetskoj pop-glazbi.
Nakon što su se publici predstavili singlom „Fotografije“, članovi obiteljskog trija PARMACHY nastavljaju svoju glazbenu priču pjesmom „A tebe nema“, koja ljubav, odsutnost i nostalgiju spaja s vedrijim ritmom i energijom koja poziva na ples. Njihov novi singl govori o osjećaju koji gotovo svatko poznaje, o trenutku kada nam nedostaje osoba, mjesto ili vrijeme kojem se više ne možemo jednostavno vratiti, ali uspomene na njega i dalje nosimo sa sobom.
Hrvatska kinematografija imat će snažnu zastupljenost u natjecateljskim programima 24. Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga. U glavnom programu za Zlatna kolica natjecat će se dugometražni igrani filmovi Danas je mama živa Josipa Lukića i Sitni lopovi Mate Ugrina, dok će Male stvari Zvonimira Jurića u programu Ponovno s nama konkurirati za Zlatni bicikl. Ovogodišnji ZFF zagrebačkoj će publici tijekom sedam festivalskih dana predstaviti oko stotinu filmskih naslova, a domaći filmovi zauzet će istaknuto mjesto u dijelu programa posvećenom novim autorskim ostvarenjima.
Split će od 11. do 18. rujna ugostiti 31. izdanje Split Film Festivala. Tijekom osam festivalskih dana gradska će kina, galerijski prostor i Academia Club Ghetto ugostiti suvremene filmove i radove medijske umjetnosti iz različitih dijelova svijeta. Ovogodišnje izdanje okuplja 59 filmova iz 27 zemalja. Dio naslova u Split stiže na svoje prvo svjetsko ili europsko prikazivanje.
Akademska slikarica i pjevačica Marijana Soldo predstavlja svoju četvrtu autorsku pjesmu „Pepeo“, nastalu u suradnji s dr. Feđom Imamovićem i produkcijskom kućom DreamLab. Nova pjesma govori o ljubavi koja je završila, ali nije nestala, o uspomenama koje vrijeme mijenja, ali ih ne uspijeva izbrisati, te o ljudima koji mogu otići iz naše svakodnevice, a ipak ostati trajno prisutni u nama.
Mile Kekin predstavlja novi singl „Marko nogomet“, novu pjesmu koja kroz prepoznatljivu dozu ironije i svakodnevnog humora otvara prostor za priču o odnosima, nepovjerenju i situacijama u kojima se naizgled beznačajna sitnica može pretvoriti u pokretač velikih životnih promjena.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
