Moreška stiže u srce Zagreba! Stoljetna otočka tradicija koju ćete ovog listopada moći doživjeti uživo

Moreška i kumpanija pripadaju tradiciji plesova s mačevima koja se stoljećima održala na otoku Korčuli. Premda dijele pojedine elemente, riječ je o dvama različitim oblicima tradicijskog izvođenja. Moreška je dramski bojni ples u kojem se dvije suprotstavljene vojske bore za djevojku, dok kumpanija pripada skupini lančanih plesova s mačevima, u kojima plesači zajedničkim kretanjem oblikuju niz složenih figura. Obje tradicije povezane su s poviješću otočkih zajednica, a njihovo očuvanje temelji se na prenošenju plesnog znanja i običaja među generacijama. Upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i danas se izvode kao dio živog kulturnog nasljeđa Korčule.

Moreška se u gradu Korčuli prenosi više od četiri stoljeća, tijekom kojih je postala prepoznatljiv dio gradskog identiteta. Njezina radnja temelji se na sukobu dviju vojski, bijele vojske Osmana i crne vojske Mora, koje se bore za djevojku nazvanu bula. U središtu dramskog prikaza nalazi se borba za djevojku, dok se povijesni motiv sukoba različitih civilizacija zadržava u pozadini priče. Izvedba objedinjuje dramsku radnju, usklađene pokrete izvođača i mačevanje, a borba se razvija kroz unaprijed određene koreografske cjeline. Plesači pritom moraju uskladiti kretanje, udarce mačevima i promjene položaja kako bi svaka figura bila izvedena prema pravilima koja su se oblikovala tijekom dugog razvoja moreške.

Današnja koreografska struktura moreške sastoji se od osam dijelova. Izvedba započinje uvodnom figurom sfida, čiji naziv označava izazov, nakon čega slijedi sedam mačevalačkih figura poznatih kao kolapi. Svaki kolap ima vlastiti slijed pokreta i način sukobljavanja dviju vojski, a njihovo izvođenje zahtijeva uvježbanost i preciznu koordinaciju plesača. Moreška se izvodi uz glazbenu pratnju limene glazbe, a glazbu koja prati njezinu današnju izvedbu skladao je 1937. godine hrvatski skladatelj Krsto Odak. Glazba prati razvoj borbe i promjene u koreografiji, dok zvukovi sudaranja mačeva dodatno oblikuju ritam izvedbe. U Zagrebu će morešku izvesti članovi KUD-a Moreška, društva koje nastavlja tradiciju njezina izvođenja u gradu Korčuli.

Za razliku od moreške, koja se temelji na dramskom sukobu dviju vojski, kumpanija je tradicijski ples povezan s nekadašnjom organizacijom muškaraca u otočkim zajednicama. Očuvana je u Žrnovu, Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu i Veloj Luci, gdje se razvijala u okviru mjesnih običaja. Prema narodnoj predaji, njezino podrijetlo povezano je s vremenima kada su stanovnici Korčule morali organizirati obranu svojih naselja od gusarskih napada. Kumpanije su predstavljale skupine muškaraca spremnih sudjelovati u obrani zajednice, a ples je s vremenom sačuvao simboliku njihove povezanosti, uvježbanosti i zajedničkog djelovanja. Iako se danas izvodi kao tradicijski ples, u njegovoj su strukturi ostali prepoznatljivi elementi nekadašnje vojne organizacije.

Kumpanija pripada skupini lančanih plesova s mačevima, u kojima je naglasak na međusobnoj povezanosti sudionika i izvođenju zajedničkih plesnih figura. Plesači oblikuju lanac tako što svaki od njih drži vršak mača plesača ispred ili iza sebe, čime nastaje povezana skupina koja se kreće prema utvrđenom slijedu. Tijekom plesa lanac mijenja oblik, zapliće se i raspliće, a plesači prolaze kroz različite prostorne rasporede bez prekidanja međusobne povezanosti. Za razliku od moreške, u kojoj je mačevanje središnji dio izvedbe, u kumpaniji ono ima sporednu ulogu ili potpuno izostaje. Mačevi prvenstveno služe povezivanju sudionika i oblikovanju plesnih figura, zbog čega se izvedba temelji na zajedničkom ritmu, pravilnom rasporedu i usklađenom kretanju cijele skupine.

Na zagrebačkim nastupima kumpaniju će predstaviti članovi Viteškog udruženja „Kumpanjija” iz Blata, mjesta u unutrašnjosti zapadnog dijela otoka Korčule. Blatska kumpanija jedna je od očuvanih inačica otočke tradicije plesova s mačevima, a njezino izvođenje povezano je s običajima lokalne zajednice. Iako se kumpanija održala u više korčulanskih naselja, svaka sredina njeguje vlastiti oblik izvedbe i način prenošenja tradicije. Zajednička im je povezanost s povijesnim životom otočkih naselja, u kojima su obrana, međusobna pomoć i organizacija stanovništva nekoć bile dio svakodnevice. Ples je tijekom vremena izgubio svoju izvornu obrambenu funkciju, ali je zadržao obrasce zajedničkog kretanja i simboliku okupljanja muškaraca u organiziranu skupinu.

Korčulanska tradicija plesova s mačevima razlikuje se od većine drugih hrvatskih folklornih običaja upravo po istodobnom očuvanju moreške i više mjesnih oblika kumpanije na istom otoku. Njihove se izvedbe razlikuju prema načinu korištenja mačeva, koreografiji i sadržaju, ali obje počivaju na znanju koje se prenosi neposrednim učenjem od iskusnijih izvođača. Takav način očuvanja omogućio je da se plesovi održe kroz brojne društvene i povijesne promjene, uz prilagodbe koje su nastajale tijekom stoljeća. Njihova današnja izvedba zato nije potpuno nepromijenjen prikaz prošlosti, nego nastavak tradicije koja se razvijala zajedno sa zajednicama u kojima je nastala.

Gostovanje u Zagrebu povezano je i s poviješću Međunarodne smotre folklora, čije je prvo izdanje održano 1966. godine. Sudjelovanje korčulanskih društava na prvoj Smotri i njihov povratak u godini njezina šezdesetog izdanja povezuju početke manifestacije s njezinim današnjim programom. Ovogodišnji nastupi bit će održani na otvorenim gradskim prostorima, pa će građani i posjetitelji Zagreba moći upoznati dvije različite tradicije otočkih plesova s mačevima bez odlaska na Korčulu. Program će ujedno omogućiti usporedbu dramske i mačevalačke strukture moreške s lančanim figurama kumpanije, koje se rijetko mogu vidjeti u zajedničkom programu izvan otoka.

U slučaju kiše, nastup predviđen za petak, 23. listopada, održat će se u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Subotnji nastup, planiran za 24. listopada na Cvjetnom trgu, u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta bit će otkazan.