Kultna Šalata ove subote postaje najveći plesni podij u Zagrebu: Lollipop slavi 5. rođendan uz hitove koje svi znamo napamet
Postoje zagrebačke lokacije koje s vremenom prestaju biti samo prostori u kojima se održavaju događaji i postaju dio kolektivnog gradskog sjećanja, a Šalata bez sumnje pripada upravo toj posebnoj kategoriji mjesta koja su desetljećima pratila različite generacije kroz sport, koncerte, ljetne večeri, prve izlaske i velike trenutke zagrebačke glazbene scene. U subotu, 29. kolovoza, kultni će stadion ponovno postati središte velikog glazbenog događanja, ovoga puta u znaku petog rođendana Lollipopa, party brenda koji je tijekom posljednjih pet godina izrastao iz klupske večeri u prepoznatljiv regionalni fenomen.
Izbor Šalate za proslavu pete godišnjice pritom nije tek pitanje kapaciteta ili atraktivnosti prostora, nego ima i simboličku vrijednost. Stadion koji je kroz desetljeća ugostio brojna domaća i međunarodna glazbena imena ponovno će otvoriti svoja vrata publici koja pripada generaciji odrasloj uz potpuno drugačiji način konzumacije glazbe, ali koja se istodobno snažno vraća hitovima koji su obilježili 2000-e i 2010-e. U subotu će upravo ta glazba postati poveznica između prostora bogate zagrebačke koncertne povijesti i nove publike koja na poznatim pjesmama stvara vlastite uspomene.
Posebnost Lollipopa pritom se u velikoj mjeri temelji upravo na njegovom odnosu prema glazbi koja je obilježila početak novog milenija. Hitovi Britney Spears, Rihanne, Beyoncé, Lady Gage, Ushera i brojnih drugih izvođača danas ponovno zauzimaju središnje mjesto na plesnim podijima, premda ih dio današnje publike nije doživio u trenutku njihova izvornog uspjeha. Pjesme koje su prije petnaestak ili dvadesetak godina bile nezaobilazan dio radijskih programa, glazbenih televizijskih kanala i prvih digitalnih playlista danas su dobile novu publiku, novu energiju i kontekst koji ih pretvara u soundtrack jedne sasvim nove generacije.
Upravo je taj spoj nostalgije i suvremene party kulture jedan od ključnih razloga zbog kojih je Lollipop u relativno kratkom vremenu uspio prerasti okvire klasičnog klupskog programa. Ono što je 2021. godine započelo kao party u Johann Francku tijekom pet godina razvilo se u projekt koji je realizirao više od stotinu događanja u 18 gradova i četiri države, pri čemu je kroz njegove programe prošlo više od 250.000 posjetitelja. Razvoj brenda pritom je uključivao različite zagrebačke lokacije, događanja na otvorenom, regionalna gostovanja i sve veće produkcijske projekte koji su postupno mijenjali percepciju Lollipopa na domaćoj party sceni.
Rast projekta najbolje se može pratiti kroz događaje koji su tijekom godina postajali sve ambiciozniji. Nakon prvih klupskih i rooftop izdanja, Lollipop je svoje djelovanje proširio na velike prostore i različite dijelove Hrvatske i regije, dok su međunarodni izvođači dodatno podigli produkcijske i organizacijske standarde. Koncert Seana Paula, koji je okupio više od 13.000 posjetitelja, bio je jedan od važnijih trenutaka tog razvoja, dok je ovogodišnji nastup Black Eyed Peasa na Bundeku dodatno potvrdio ambiciju projekta da povezuje party kulturu s velikim međunarodnim koncertnim produkcijama.
Šalata u toj priči zauzima posebno mjesto jer je upravo na tom stadionu 2024. godine održan Lollipopov jubilarni 50. event. Povratak na istu lokaciju dvije godine kasnije, ovoga puta povodom petog rođendana, tako predstavlja svojevrsno zaokruživanje jednog važnog razdoblja razvoja brenda. Lollipop se na Šalatu vraća veći, produkcijski ambiciozniji i s iskustvom više od stotinu realiziranih događaja, ali istodobno s jasnom namjerom da se za ovu prigodu ponovno usredotoči na osnovnu ideju iz koje je cijela priča krenula, odnosno na party, glazbu i publiku.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program petog rođendana održavat će se u subotu, 29. kolovoza, od 17 do 23 sata, kada će se prostor Šalate pretvoriti u veliki open-air plesni podij posvećen najvećim hitovima 2000-ih i 2010-ih. Prepoznatljiv vizualni identitet Lollipopa, produkcija, rasvjeta, animacije i karakteristična atmosfera događanja bit će dio večeri koja je zamišljena kao proslava dosadašnjeg puta, ali i kao najava svega što ovaj party brend planira u godinama koje dolaze.
Važan dio identiteta događanja pritom ostaje i vizualni te produkcijski segment, koji je tijekom godina postao sastavni dio Lollipop iskustva. Od scenografije i vizuala do detalja poput tisuća prepoznatljivih lizalica, svaki element ima zadatak stvoriti prepoznatljivu atmosferu koja nadilazi klasičan koncept klupske večeri. Upravo zbog toga Lollipop se tijekom godina pozicionirao kao događanje koje publika ne doživljava isključivo kroz glazbeni program, nego i kroz cjelokupno iskustvo prostora, produkcije i zajedničke energije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Peta godišnjica zato predstavlja više od obične obljetnice. Ona je prilika da se na jednom mjestu susretnu povijest jednog od najpoznatijih zagrebačkih prostora za velika događanja i suvremena publika koja kroz glazbu 2000-ih i 2010-ih gradi vlastitu verziju nostalgije. Dok starije generacije Šalatu pamte po koncertima, ljetnim večerima i događajima koji su obilježavali njihove mladenačke godine, nova publika upravo na tom prostoru stvara vlastite uspomene koje će s vremenom postati dio iste zagrebačke kolektivne memorije.
Pet godina nakon prvog Lollipopa i nakon više od četvrt milijuna posjetitelja, peta godišnjica dolazi na lokaciju koja za Zagreb ima posebno značenje. Šalata će tako još jednom postati mjesto susreta glazbe, publike i grada, a subotnji party bit će prilika da se jedno uspješno poglavlje domaće party scene obilježi upravo ondje gdje veliki koncerti i događanja već desetljećima imaju posebnu težinu.
Ulaznice za Lollipop 5th Birthday dostupne su putem sustava Entrio.hr, a subota 29. kolovoza rezervirana je za večer u kojoj će se poznati hitovi jednog glazbenog razdoblja spojiti s energijom nove generacije i još jednom potvrditi zašto je Lollipop tijekom samo pet godina prerastao granice klasičnog partyja.
Ljetni singl mladog glazbenika Josipa Bačića „Party“ dobio je novo izdanje koje pjesmi donosi dodatnu energiju i izraženiji plesni karakter, čime se njezina ljetna priča nastavlja u novom glazbenom ruhu. Za remix četvrtog Josipova singla zaslužan je iskusni DJ i producent Denis Goldin, s kojim je mladi izvođač već ostvario suradnju, pa je njihovo ponovno povezivanje prirodan nastavak glazbene priče koja je započela na Josipovu prvom singlu „Boli“.
Postoje koncerti na koje se odlazi zbog jedne pjesme, jedne nostalgije ili jednog velikog imena, a postoje i oni rijetki koncerti koji u sebi nose mnogo više od običnog glazbenog nastupa jer na pozornicu dovode cijelu jednu povijest rock’n’rolla, njezine heroje, njezine mitove, njezine ožiljke i onu neobjašnjivu energiju zbog koje je rock desetljećima bio više od glazbenog žanra. Upravo takva večer očekuje Zagreb 3. rujna 2026., kada Hollywood Vampires prvi put dolaze u Hrvatsku, a publiku će u Areni Zagreb dočekati Alice Cooper, Joe Perry, Johnny Depp i Tommy Henriksen, četvorka čiji se zajednički nastup ne može promatrati samo kroz prizmu zvjezdanih imena koja stoje na plakatu, nego kao susret različitih generacija i različitih lica rock kulture.
U Narodnom pozorištu Sarajevo sinoć je održana svečana ceremonija dodjele nagrada Srce Sarajeva, 32. izdanja Sarajevo Film Festivala. Nagrade Srce Sarajeva uručene su najboljim redateljima i redateljicama, glumcima i glumicama te dugometražnim igranim, dokumentarnim, studentskim i kratkim filmovima koji su prikazani u okviru Natjecateljskog programa.
Sarajevo Film Festival još je jednom završio ondje gdje filmski festivali zapravo i trebaju završiti, u trenutku u kojem se nakon posljednje projekcije svjetla pale, publika polako napušta dvorane, a ono što ostaje nisu samo nagrade i fotografije s crvenog tepiha, nego filmovi, autori i priče koje će se još dugo prepričavati. U petak, 21. kolovoza, u Narodnom pozorištu Sarajevo svečanom dodjelom nagrada zatvoreno je 32. izdanje Sarajevo Film Festivala, održano od 14. do 21. kolovoza, a završnica je istodobno bila i svojevrsni presjek onoga što je ovogodišnje izdanje donijelo regionalnoj i europskoj filmskoj sceni.
Treća i posljednja pjesma 'Savršena' iz glazbene trilogije u samo 24 sata pronašla put do milijunske publike, nakon što su 'Bezosjećajna' i 'Anksiozna' već ranije ostvarile višemilijunske preglede.
Severina je ovog ljeta predstavila glazbeni projekt koji je mnogo više od klasičnog niza novih singlova jer je kroz tri pjesme, tri različite atmosfere i tri emocionalno potpuno različite perspektive otvorila jednu povezanu priču o ljubavi, razočaranju, obrambenim mehanizmima, ljubomori, slobodi i onome što ostaje nakon velikog emotivnog loma. Trilogija koju čine „Nisam kriva ja” („Bezosjećajna“), „Pozovi me ti” („Anksiozna“) i „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’” („Savršena“) sada je kompletirana, a upravo zato postaje zanimljivo pitanje koji je njezin dio najviše osvojio publiku i koja se od tri Severinine nove pjesme nameće kao favorit.
Koprivnica je jučer ponovno otvorila vrata jednoga od svojih najprepoznatljivijih događaja, a gradski su bedemi, barem na nekoliko dana, prestali biti samo povijesni ostatak nekoga davnog vremena i pretvorili se u živu pozornicu na kojoj se prošlost može vidjeti, čuti, pomirisati i okusiti. Počelo je 19. izdanje Renesansnog festivala, manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetitelja i sudionika, a već je prvi dan pokazao zbog čega se ovaj događaj s nestrpljenjem očekuje, jer se iza festivalskih vrata ne ulazi samo u prostor ispunjen kostimima i scenografijom, nego u pažljivo oblikovan svijet u kojemu vitezovi, zanatlije, trgovci, alkemičari, ranarnici, glazbenici i brojni drugi sudionici stvaraju dojam kao da je vrijeme na nekoliko dana odlučilo krenuti unatrag.
Sedmi dan 32. Sarajevo Film Festivala protekao je u znaku snažnog autorskog programa, međunarodno relevantnih filmskih ostvarenja i susreta s istaknutim imenima svjetske kinematografije, a središnje mjesto festivalskog programa zauzeo je masterclass Asghara Farhadija, jednog od najcjenjenijih iranskih i svjetskih filmskih autora 21. stoljeća, koji je u Bosanskom kulturnom centru s publikom razgovarao o vlastitom umjetničkom razvoju, djetinjstvu, počecima bavljenja filmom, umijeću pripovijedanja te odgovornosti koju filmski autor ima prema publici i pričama koje odlučuje ispričati.
Sport Vision ponovno je otvorio vrata svoje trgovine u Dalmare Centru u Šibeniku, no ovaj put kupce dočekuje u potpuno novom izdanju koje donosi osjetno veći prostor, suvremeniji dizajn, pregledniji raspored i bogatiju ponudu sportske obuće, odjeće i opreme, stvarajući pritom shopping iskustvo koje na jednom mjestu spaja sport, svakodnevni stil i aktivan životni ritam.
Šibenik je od danas bogatiji za novu adresu na kojoj se susreću sneaker kultura, streetwear i suvremeni lifestyle. U Dalmare Centru otvorena je nova trgovina BUZZ, regionalno prepoznatljivo odredište za ljubitelje tenisica, urbane mode i najaktualnijih trendova, čime je šibenska shopping scena dobila prostor namijenjen svima koji modu ne doživljavaju samo kao odjeću, već kao način izražavanja vlastitog karaktera i stila.
Zagreb će i ove jeseni ponovno mirisati na pečenu junetinu, karamelizirani luk, dimljene umake, tartufe i svježe pečena brioche peciva jer se Burger Festival Zagreb od 10. do 20. rujna vraća na Trg dr. Franje Tuđmana, gdje će tijekom jedanaest festivalskih dana okupiti čak 17 izlagača, poznata imena domaće gastronomske scene, nagrađivane burgere, potpuno nove koncepte i niz autorskih kombinacija koje klasični street food pomiču u sasvim drugačijem, kreativnijem i ambicioznijem smjeru.
Može li tanjur promijeniti način na koji doživljavamo hranu, može li težina pribora utjecati na naša očekivanja prije nego što išta stavimo u usta, može li zvuk, svjetlo ili čak električni impuls promijeniti percepciju slanosti i može li dizajn jednog dana odlučiti ne samo kako ćemo jesti, nego i što ćemo jesti? Na prvi pogled ta pitanja možda zvuče kao spoj gastronomije, znanstvene fantastike i dizajnerske igre, no upravo se njima bavi izložba „Before the First Bite”, koju je kustosica Tina Marković osmislila u sklopu Zagreb Design Weeka, a koja od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu okuplja 33 međunarodna projekta i otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga što će nam se naći na tanjuru. Pitanje glasi: što se zapravo događa prije prvog zalogaja?
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
