Sarajevo Film Festival pred velikim finalom: Asghar Farhadi oduševio masterclassom, večeras doznajemo dobitnike 32. izdanja

Razgovor s Farhadijem moderirao je britanski filmski kritičar Neil Young, a tijekom susreta jedan od najvažnijih suvremenih redatelja govorio je o tome kako su osobna iskustva, promatranje ljudi i svakodnevnog života te odnos prema priči postupno oblikovali njegov autorski rukopis, koji je tijekom godina postao prepoznatljiv po složenim moralnim situacijama, snažnim obiteljskim odnosima i likovima čije odluke nikada nije moguće jednostavno podijeliti na ispravne i pogrešne.

Dvostruki dobitnik Oscara međunarodno je priznanje stekao filmovima koji velike moralne, društvene i emocionalne dileme pronalaze unutar naizgled običnih života, čime je pokazao da se najvažnije drame često ne događaju u izvanrednim okolnostima, nego upravo unutar obitelji, partnerskih odnosa, prijateljstava i svakodnevnih situacija u kojima pojedinac mora donijeti odluku čije posljedice više ne može kontrolirati.

Za film „Razvod“ Farhadi je osvojio Oscara za najbolji film na stranom jeziku, postavši prvi iranski redatelj kojem je pripalo to prestižno priznanje, dok je drugi Oscar dobio za „Trgovačkog putnika“, čime je dodatno potvrđena njegova pozicija jednog od najvažnijih autora suvremene svjetske kinematografije. Njegov bogati opus obuhvaća i filmove „O Elly“, „Prošlost“, „Svi znaju sve“ i „Heroj“, koji mu je donio Grand Prix Filmskog festivala u Cannesu, dok je sarajevska publika tijekom ovogodišnjeg festivala imala priliku na velikom platnu pogledati i njegovo najnovije ostvarenje „Paralelne priče“ u okviru retrospektivskog programa „Posvećeno“.

Govoreći o svojim najranijim iskustvima s filmom, Farhadi se prisjetio djetinjstva provedenog u malom iranskom gradu u kojem dostupnost kinematografije nije bila nešto što se podrazumijevalo, zbog čega su upravo svakodnevna promatranja ljudi, razgovori i obiteljska iskustva postali temelj njegova kasnijeg umjetničkog izraza. Istaknuo je kako svi ljudi u sebi nose svojevrsnu emocionalnu banku u koju od najranije dobi pohranjuju iskustva, slike, osjećaje i priče, a upravo se taj nevidljivi arhiv s vremenom pretvara u materijal iz kojeg nastaju buduće umjetničke ideje.

Posebno mjesto u njegovim sjećanjima zauzima vrijeme koje je tijekom ljeta provodio s ocem, promatrajući ljude i svijet oko sebe, što danas smatra jednim od svojih prvih oblika filmskog obrazovanja. Njegov odnos prema priči dodatno je oblikovao djed, kojeg je Farhadi doživljavao kao istinskog junaka i čovjeka koji je svaki susret znao pretvoriti u pripovijest. Upravo je kroz njega, kako je objasnio, razvio osjećaj da je pričanje jedan od najprirodnijih načina povezivanja ljudi, ali i način na koji pojedinac može razumjeti vlastita iskustva i prenijeti ih drugima.

S filmom je počeo vrlo rano, pa je svoj prvi kratki film snimio već sa 13 godina, dok je jedno posebno iskustvo iz djetinjstva ostavilo dubok trag na njegov odnos prema filmskoj priči i gledatelju. Budući da u njegovu gradu nije bilo kina, s prijateljima je autobusom odlazio u susjedni grad, ali zbog kašnjenja prijevoza na projekcije su gotovo redovito stizali tek pred sam kraj filma. Umjesto da mu takva situacija onemogući razumijevanje priče, upravo je suprotno postala važan poticaj njegovoj mašti, jer je gledajući završetke bez poznavanja prethodnih događaja morao samostalno zamišljati što se dogodilo prije trenutka koji je upravo gledao.

Takvo iskustvo danas se može prepoznati i u njegovu pristupu filmskom pripovijedanju, budući da Farhadi ne nastoji publici ponuditi unaprijed određene odgovore niti likove svesti na jednostavne kategorije dobra i zla. Njegov je autorski princip utemeljen na uvjerenju da život nije linearan i da ljudsko ponašanje proizlazi iz složenog međudjelovanja iskustava, trauma, okolnosti, vrijednosti i osobnih izbora, zbog čega ni filmski lik ne može biti potpuno objašnjen jednom odlukom ili jednim postupkom.

Upravo zato Farhadi od gledatelja očekuje aktivno sudjelovanje u razumijevanju priče, jer smatra da suvremeni film ne bi trebao publici diktirati što treba misliti, nego joj treba ponuditi dovoljno slojeva i razloga da sama izgradi vlastiti zaključak. Takav pristup njegovim ostvarenjima daje dodatnu težinu, jer nakon završetka projekcije priča ne prestaje, nego se nastavlja u gledateljevoj vlastitoj interpretaciji, sumnji i potrebi da ponovno razmotri postupke likova koje je tijekom filma pokušavao razumjeti.

Takva je poetika osobito snažno izražena u filmu „Razvod“, koji je prikazan i na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu u okviru gala projekcije. Priča koja na početku djeluje kao intimna drama o bračnoj krizi postupno se razvija u kompleksno istraživanje klasnih razlika, roditeljstva, odgovornosti, društvenih okolnosti, vjere i pitanja istine, pri čemu se granica između osobne odgovornosti i okolnosti koje oblikuju čovjekove odluke neprestano pomiče.

Farhadi se sarajevskoj publici vratio nakon prvog dolaska u Sarajevo 2018. godine, kada je obnašao funkciju predsjednika žirija, a njegov ovogodišnji povratak dodatno je obilježen dodjelom Počasnog Srca Sarajeva, priznanja kojim je Sarajevo Film Festival odao počast njegovu iznimnom doprinosu filmskoj umjetnosti i njegovu dugogodišnjem utjecaju na razvoj suvremene svjetske kinematografije.

Program sedmog festivalskog dana donio je i niz drugih značajnih događaja, čime je Sarajevo još jednom potvrdilo svoju poziciju jednog od najvažnijih regionalnih mjesta susreta filmskih autora, profesionalaca i publike. U Bosanskom kulturnom centru danas je na programu masterclass francuske redateljice i scenaristice Céline Sciamme, jedne od najcjenjenijih suvremenih europskih autorica, čiji je opus obilježen snažnim i suptilnim istraživanjem identiteta, odrastanja, odnosa među ljudima i ženskog iskustva.

Sciamma je međunarodni ugled dodatno potvrdila filmom „Portret djevojke u plamenu“, vizualno iznimno preciznim i emotivno slojevitim ostvarenjem koje je na Filmskom festivalu u Cannesu osvojilo nagradu za najbolji scenarij, dok su njezini raniji i kasniji radovi, među kojima se posebno izdvajaju „Tomboy“ i „Mala mama“, potvrdili autorsku dosljednost i prepoznatljiv filmski jezik. U sklopu današnjeg masterclassa bit će prikazan i njezin film „Tutti Frutti“, čime će festivalska publika dobiti priliku njezin autorski pristup sagledati i kroz neposredan susret s njezinim filmskim radom.

U Natjecateljskom programu dugometražnog igranog filma u Narodnom pozorištu održana je europska premijera filma „Skejtanje nije za cure“ redateljice Dine Dume, koji je nakon svjetske premijere na ovogodišnjem Filmskom festivalu Tribeca predstavljen sarajevskoj publici kao ostvarenje koje kroz perspektivu dviju sestara govori o odrastanju, siromaštvu, obiteljskoj odgovornosti i društvenim okolnostima koje mogu odrediti životne izbore mladih ljudi.

Jedanaestogodišnja Adela i njezina starija sestra Zara povezane su snažnim odnosom koji se razvija između dvaju potpuno različitih svjetova u kojima svakodnevno žive. U školskom okruženju one su buntovne tinejdžerke koje imaju skejtove, profile na društvenim mrežama, kratke majice i vlastite interese, dok se nakon škole vraćaju u mnogo težu stvarnost u kojoj zajedno s majkom čiste tuđe kuće kako bi obitelj mogla preživjeti. Kada siromaštvo dodatno pogodi njihovu obitelj, Adela pokušava pronaći način da zaštiti svoju stariju sestru od sudbine koju joj društvene i obiteljske okolnosti gotovo nameću, odnosno od ugovorenog braka.

Regionalnu premijeru u okviru Natjecateljskog programa dugometražnog igranog filma imao je i film „Ti ovdje ne pripadaš“ redatelja Florina Şerbana, njegovo šesto dugometražno ostvarenje koje je svjetsku premijeru imalo na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Locarnu. Film prati Mariusa, glavnog medicinskog službenika bolnice u rodnom gradu, koji nakon smrti supruge sam odgaja tinejdžerskog sina i istodobno pokušava održati financijsku stabilnost otplaćujući kredit.

Dok je njegov svakodnevni život usmjeren na posao i odgovornost prema obitelji, Marius ne zna da njegov sin tijekom noći sudjeluje u vandaliziranju automobila zajedno s grupom maskiranih osvetnika, a njegov se svijet počinje potpuno mijenjati u trenutku kada sazna da policija upravo njegova sina sumnjiči za ubojstvo. Film kroz tu situaciju otvara pitanje koliko dobro roditelji doista poznaju vlastitu djecu te koliko brzo osjećaj sigurnosti može nestati kada se obiteljski život suoči s događajem koji više nije moguće kontrolirati.

U programu Open Air u Ljetnom kinu Coca-Cola prikazan je „Minotaur“, najnovije ostvarenje redatelja Andreya Zvyagintseva, koje je svjetsku premijeru imalo na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je osvojilo Veliku nagradu žirija. Film prati Gleba, uspješnog poslovnog čovjeka koji sa suprugom i tinejdžerskim sinom živi životom koji na prvi pogled djeluje stabilno, uređeno i sigurno, sve dok se ne počnu gomilati okolnosti koje će postupno razoriti njegovu osobnu i profesionalnu ravnotežu.

Suočen s pritiscima vlasti i zahtjevom da dio svojih zaposlenika pošalje u rat, Gleb istodobno otkriva i da ga supruga vara, zbog čega se njegova privatna i poslovna stvarnost počinju urušavati istodobno. Gubitak kontrole nad vlastitim životom postupno dovodi i do gubitka kontrole nad vlastitim postupcima, dok film kroz njegovu osobnu tragediju otvara šira pitanja moći, nasilja, straha, društvene brutalizacije i posljedica života u okolnostima u kojima se granice između osobne odgovornosti i političkog pritiska sve više brišu.

Prije projekcije publiku su pozdravili direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović te glumci Dmitriy Mazurov i Iris Lebedeva. Mazurov je istaknuo kako im predstavlja veliku čast biti dijelom Sarajevo Film Festivala i zahvalio organizatorima na pozivu, dok je Lebedeva naglasila važnost predstavljanja filma upravo u Sarajevu, posebno imajući na umu da „Minotaur“ predstavlja i povratak Andreya Zvyagintseva filmskom stvaralaštvu nakon devet godina.

U Ljetnom kinu Stari Grad održana je i projekcija filma „3 tjedna kasnije“ redatelja Miroslava Terzića, u okviru programa Open Air premijere. Film polazi od naizgled bezbrižne školske ekskurzije, ali postupno otkriva priču o gubitku, šutnji, odgovornosti i vršnjačkom nasilju, dok kroz iskustvo glavnog lika Zoze otvara pitanje posljedica koje nastaju kada zajednica odluči prešutjeti ono što se dogodilo.

Zoza na ekskurziju dolazi noseći težak teret smrti najboljeg prijatelja, koji je počinio samoubojstvo samo tri tjedna ranije, a kada pred razredom odluči govoriti o onome što su svi pokušali prešutjeti, uključujući ignoriranje i brutalno maltretiranje njegova prijatelja, njegova odluka da prekine šutnju dovodi ga u poziciju nove mete nasilja. Film tako kroz perspektivu mladog čovjeka progovara o mehanizmima grupnog pritiska i šutnje te o odgovornosti pojedinca i zajednice prema onima koji su već postali žrtve nasilja.

Nakon sedam festivalskih dana 32. Sarajevo Film Festival ulazi u svoju završnicu, a večeras će u Narodnom pozorištu biti održana svečana dodjela nagrada, kojom će biti zaključeno još jedno izdanje festivala koji je tijekom proteklih dana okupio brojne relevantne autore, glumce, filmske profesionalce, predstavnike međunarodne filmske industrije i publiku iz Sarajeva, regije i svijeta.

U popodnevnim satima u okviru programa U fokusu bit će prikazan film „Žuta slova“ redatelja İlkera Çataka, dok će u Ljetnom kinu Coca-Cola biti održana projekcija filma „Ničija zemlja“ redatelja Danisa Tanovića. Posebnost ovogodišnje projekcije predstavlja digitalno restaurirana 4K verzija filma, koja će ujedno službeno zatvoriti festival i još jednom podsjetiti na trajnu vrijednost jednog od najvažnijih ostvarenja bosanskohercegovačke i europske kinematografije.

U okviru programa UniCredit Summer Screen kao Sarajevo Film Festival Choice publika će moći pogledati film „Fjord“ redatelja Cristiana Mungiua, dok je u okviru programa Open Air premijere u UNIQA Ljetnom kinu Stari Grad predviđena projekcija filma „Dom“ redateljice Marijane Janković.

Završni dan 32. Sarajevo Film Festivala tako će objediniti nekoliko različitih programskih linija i autorskih perspektiva, od suvremenog europskog filma i regionalne kinematografije do povratka jednom od najvažnijih ostvarenja bosanskohercegovačkog filma, čime festival i u završnici zadržava programski kontinuitet usmjeren na kvalitetu, autorsku raznolikost i međunarodnu relevantnost.

Detaljan program, raspored projekcija i sve dodatne informacije o 32. Sarajevo Film Festivalu dostupni su na službenoj internetskoj stranici Festivala www.sff.ba te na njegovim službenim kanalima na društvenim mrežama. Sarajevo Film Festival održava se do 21. kolovoza, a završna večer donosi trenutak u kojem će biti proglašeni ovogodišnji laureati i službeno zaključeno izdanje festivala koji Sarajevo tijekom osam festivalskih dana pretvara u jedno od najvažnijih regionalnih središta filmske umjetnosti, susreta autora i međunarodne kulturne razmjene.