Objavljena u svibnju, pjesma je dosegnula vrhove britanskih ljestvica, osiguravši pjevačici prvi broj 1 u više od desetljeća. I u SAD-u, “Padam Padam” se postojano uspinjao na Billboardovoj dance ljestvici. Ipak, put do pop dominacije nije bio bez rupa. Na mnogo načina, plesna pjesma je ogledalo svoje zvijezde: zabavna, svjetlucava osoba koja ugađa publici svojom vrckavom prirodom, ali je pritom ustrajna i odlučna, piše The Independent.
Kao što je slučaj s većinom pop hitova, iza zvijezde stoji grupa drugih umjetnika koje jednako vrijedno rade u sjeni. U slučaju “Padama”, ta grupa uključuje Lostboya – pravim imenom Pete Rycroft – koji je producirao pjesmu i koautor je teksta zajedno s norveškom spisateljicom Inom Wroldsen.
Rođenje hita “Padam Padam” može se pratiti od jednog poslijepodneva u veljači prošle godine u Londonu, kada su se Rycroft i Wroldsen prvi put sreli. Na kraju su napisali gromoglasni dance-pop hit u samo dva dana. Suprotno uvriježenom mišljenju, “Padam” – riječ koja je sada doista u gay leksikonu – nije hommage istoimenoj pjesmi Edith Piaf iz 1951. (iako oboje autora priznaje da je Piafin valcer imao nešto utjecaja na njihov kreativni proces, a Minogue je govori o vezi između to dvoje). Sam naslov je onomatopeja za otkucaj srca.
Govoreći o temama pjesme, Wroldsen je rekla Independentu da su ljudi “stvarno zabrinuti samo za pet stvari“. Jedna od tih stvari je ljubav. Wroldsen neprestano traži nove načine da opiše taj osjećaj. “Udana sam za Engleza, a moja bi svekrva iz sjevernog Londona uvijek govorila: ‘Oh, srce mi puca, ped-ou’”, objašnjava. “Otišla sam u studio i bilo mi je u glavi, ali ‘ped-ou’ ne zvuči baš lijepo. Pa smo napravili ‘padam’.”
Sposobnost “Padama” da uđe u uho nije slučajna. Rycroft kaže da je pisanje pop glazbe “delikatna znanost o tome da budete dovoljno zanimljivi, ali i ona stvar zbog koje želite vrištati na festivalu bez stvarnog razmišljanja – a to je puno teže nego što izgleda“. Nakon što su završili s pisanjem, Wroldsen je znala da su pogodili pop zlato. Ona uspoređuje pisanje pjesama s pecanjem, glazbenici se upuštaju u avanturu i nadaju se da će nešto veliko zagristi. “Ponekad upecam haringu, ponekad stvarno dobrog lososa. Ovo je bio losos.”
Autori pjesme odmah su znali da žele Kylie Minogue da je izvede.FOTO: PROFIMEDIA
Autori su dugo razmišljali o tome koji bi izvođač bio idealan za njihovu pjesmu. Znali su da kičasta priroda pjesme odgovara samo određenim izvođačima. Pojavljivala se mogućnost da ode nekom eurovizijskom izvođaču ili Riti Ori. To je bilo, naravno, dok Kylie Minogue nije čula pjesmu. Timu australske pjevačice se “isprva nije svidjelo” što je zainteresirana, no to džepnu Veneru nije spriječilo. Pjesma je debitirala na 26. mjestu britanske ljestvice i vrlo brzo pronašla veliku – i vrlo glasnu – bazu obožavatelja na internetu.
Iako je Padam Padam bio hit ljeta, radio-stanice ga isprva nisu voljele
Recept za uspjeh je bio tu: zarazna nova pjesma, sjajna produkcija, privlačan koncept, ogroman online zamah i, naravno, Kylie. Nisu, međutim, svi voljeli “Padam”. “Pokušavali smo to pustiti na radiju. Bilo je posvuda, svi su pričali o tome i bilo je barem na prva dva mjesta na ljestvici – ali Radio 1 i Capital odbijali su ga pustiti, uglavnom zato što je ona starija žena” kaže Rycroft. Glasnogovornik BBC Radio 1 rekao je u to vrijeme: “Svaka se pjesma razmatra za popis za reprodukciju na temelju njezinih glazbenih vrijednosti i toga je li prava za našu ciljanu publiku, a odluke se donose od slučaja do slučaja.”
Za Inu Wroldsen, koja ima 39 godina, rad s Kylie Minogue bio je ostvarenje snova. “Malo sam starija od ove mlade djece koja dolaze… Kad sam čula demo, mislila sam da nitko [osim nje] ne bi mogao izvesti ovu pjesmu.” Starost i seksizam koji okružuju tako veličanstveno izdanje učinili su iskustvo gorko-slatkim – i za Wroldsen i za Rycrofta. Potonji ne štedi kada razmišlja o reakciji. “Mogao sam to vidjeti jasno kao dan; to je definitivno bio poziv na buđenje”, kaže. “Postoje drugi 55-godišnji umjetnici, David Guetta na primjer, i on je očito posvuda na radiju, jer je tip i ima neke nevjerojatne melodije. ‘Padam’ je trebao biti na radiju od početka i to je samo problem radijskih postaja”.
Padam Padam donio je Kylie novu popularnost.FOTO: PROFIMEDIA
Ubrzo, međutim, radio postaje su ostale bez izbora. “Svi, uključujući njezine obožavatelje i Twitter, poludjeli su i počeli zvati postaje”, kaže Rycroft. “Na kraju su postaje popustile i stavile je na svoju C listu. Imao sam pjesme koje su bile manji društveni fenomen, a bile su ravno na A listi. Dakle, C lista se čini kao uvreda, ali to je zapravo bila mala pobjeda za nju”. Na kraju, javnost je bila ta koja je zagovarala ovu seks-pozitivnu himnu godine.
Wroldsenin sin tinejdžer bio je taj koji joj je prvi ispričao o tome koliko je Padam postao hit na internetu. Iako je ova spisateljica prije toga postigla velike hitove s pjesmama poput “How Deep Is Your Love” Calvina Harrisa i “Rockabye“ Seana Paula, “Padam Padam” je ono zbog čega se osjeća kao dio “kulturnog fenomena”.
I Wroldsen i Rycroft zahvaljuju LGBT+ zajednici za uspjeh pjesme. “Nisu odustali i samo su je pokrenuli“, kaže ona. Za Rycrofta je to što je pjesma postala neslužbena himna za Pride2023. bila “ogromna čast“. Unatoč tome što nije zaštitno lice pjesme “Padam”, Rycroft priznaje da je popularnost pjesme bila pomalo bizarno iskustvo, s obzirom na to da ju je do sada čuo kako se svira na vjenčanjima, ali čak i – sprovodima.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Koncertom pred osam tisuća posjetitelja u rasprodanoj zagrebačkoj Areni, pančevački dvojac Buč Kesidi sinoć je ostvario jedan od najznačajnijih trenutaka svoje dosadašnje karijere te se simbolično upisao među najveća imena regionalne rock scene nove generacije. Kao prvi indie rock bend svoje generacije koji se odvažio na samostalan nastup u najvećoj hrvatskoj dvorani, Buč Kesidi potvrdili su status glazbenog fenomena koji već godinama nadilazi klupske okvire.
Jedna od najutjecajnijih i najcjenjenijih pop autorica svoje generacije, Lorde, vraća se u Hrvatsku, a ovoga će puta nastupiti u jedinstvenom ambijentu pulske Arene, gdje će 18. kolovoza 2026. održati veliki samostalni koncert u sklopu svjetske Ultrasound turneje.
Sandi Cenov predstavlja novu glazbenu poslasticu pod nazivom „Ima li nade za nas vol. 2“, u kojoj se referira na svoj legendarni hit, a u kojoj mu se kao gost pridružio jedan od najomiljenijih hrvatskih vokala, Dražen Zečić. Ova suradnja donosi osvježenu verziju pjesme koja je već pri prvom slušanju osvojila srca obojice izvođača, potvrđujući kako su njihovi glasovi i glazbeni izrazi savršeno uklopljeni.
Porinom nagrađeni glazbenik i autor Filip Rudan najavljuje dugo očekivani samostalni koncert u Zagrebu, koji će se održati u četvrtak, 12. ožujka 2026. u klubu Peti kupe. Rudan će publici predstaviti novo koncertno poglavlje, a sam događaj označava i njegov najveći solo koncert do sada, produkcijski osmišljen tako da publiku uvuče u bogat i snažan glazbeni doživljaj. Ulaznice su već u prodaji i dostupne putem sustava Entrio.hr te na svim njihovim prodajnim mjestima.
Globalna K-pop scena ulazi u novu, zreliju fazu međunarodnog priznanja, a jedan od najsnažnijih dokaza tog iskoraka jest oscarovska nominacija pjesme „Golden“ iz Netflixova animiranog hita K-POP Demon Hunters, koja je ušla u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije u kategoriji najbolje originalne pjesme. Riječ je o povijesnom trenutku koji nadilazi granice glazbene industrije, jer potvrđuje da je K-pop danas relevantan i unutar najprestižnijih kulturnih institucija globalne filmske umjetnosti. Dodatnu važnost ovom uspjehu daje činjenica da će domaća publika već ovoga proljeća imati rijetku priliku čuti nominiranu pjesmu uživo, u sklopu velikog koncertnog spektakla K-POP FOREVER!, koji stiže u Zagreb, Rijeku i Zadar.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.