Ivan Pešut otvara novo poglavlje projekta „Identity“ singlom „Drastic Measures“ koji ritam pretvara u glazbenu avanturu
Postoje skladbe koje nastaju iz melodije koja se polako razvija, iz akorda koji traži svoj nastavak ili iz emocije koja se spontano pretvara u glazbeni zapis, no novi singl Ivana Pešuta „Drastic Measures“ nastao je suprotnim putem, kroz hrabar autorski eksperiment u kojem je ritam preuzeo glavnu ulogu i postao temelj cijele skladateljske priče.
Drugi singl s nadolazećeg albuma „Identity“ predstavlja drugačiju stranu Pešutova stvaralaštva, onu u kojoj se istražuju granice između preciznosti i slobode, tehničke zahtjevnosti i prirodnog osjećaja za glazbu, jer je cijela kompozicija izgrađena iz jednog naizgled jednostavnog, ali iznimno kompleksnog ritmičkog impulsa koji je kasnije otvorio prostor za melodiju, harmoniju i aranžmanske odluke.
Ideja koja stoji iza pjesme nastala je iz želje da se tradicionalni proces skladanja okrene naglavačke, pa je umjesto uobičajenog početka od melodijske ideje ili harmonijske strukture sve krenulo od ritma koji je postavio smjer kojim će se skladba razvijati. Za taj izazovan zadatak zaslužan je Leonard Berisha, jedan od najistaknutijih hrvatskih bubnjara nove generacije, čiji je prepoznatljiv osjećaj za kompleksne ritmove, poliritmiju i neočekivane promjene dao pjesmi njezinu početnu energiju.
Ritam koji je nastao kao svojevrsni eksperiment postao je arhitekt cijele skladbe, a Ivan Pešut na njega je nadogradio gitarističke linije, melodijske motive i bogatu aranžmansku strukturu koja uspijeva spojiti tehničku virtuoznost s emocijom i pokretom. Iako je ovakav način stvaranja nosio određenu opasnost da konačni rezultat izgubi povezanost ili postane samo demonstracija glazbene vještine, „Drastic Measures“ pokazuje upravo suprotno, jer kompleksnost nikada ne preuzima glavnu riječ, nego ostaje u službi snažne i dinamične glazbene priče.
Skladba će posebno privući slušatelje koji uživaju u progresivnim glazbenim formama, math-rock estetici, suvremenom instrumentalnom izrazu i energičnim gitarističkim izvedbama, ali njezina vrijednost leži upravo u tome što iza tehničke preciznosti skriva jasnu autorsku ideju i osjećaj za stvaranje atmosfere.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Drastic Measures“ dio je albuma „Identity“, projekta kojim Ivan Pešut publici postupno otkriva različite slojeve vlastitog glazbenog identiteta. Umjesto klasičnog predstavljanja kompletnog izdanja, odlučio je album graditi kao niz zasebnih poglavlja u kojima svaki singl donosi novu perspektivu, novu energiju i novi pogled na njegov autorski rukopis.
„Htjeli smo vidjeti gdje će nas odvesti ideja ako potpuno okrenemo proces skladanja i snimanja te krenemo iz nekog drugog kuta. Meni je ovo djelo izrazito zabavno i zanimljivo“, istaknuo je Ivan Pešut, opisujući pjesmu kao rezultat kreativne igre i istraživanja nepoznatog prostora unutar glazbenog stvaranja.
Leonard Berisha proces nastanka skladbe usporedio je s neobičnim slaganjem elemenata koji se na prvi pogled čine nepovezanima, ali u pravim rukama dobivaju potpuno novi smisao. Upravo ta sloboda eksperimentiranja postala je jedna od ključnih karakteristika pjesme koja pokazuje kako se iz neočekivanih početaka mogu razviti precizno oblikovane i snažne glazbene cjeline.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Drastic Measures“ tako nije samo novi singl, nego i najava šire priče koju donosi album „Identity“, izdanje koje će kroz različite glazbene izraze predstaviti raznolike strane Pešutova stvaralaštva. Konačna verzija albuma bit će objavljena krajem godine na svim digitalnim platformama, dok svaki novi singl do tada otkriva još jedan dio njegove umjetničke vizije.
U Narodnom pozorištu Sarajevo sinoć je održana svečana ceremonija dodjele nagrada Srce Sarajeva, 32. izdanja Sarajevo Film Festivala. Nagrade Srce Sarajeva uručene su najboljim redateljima i redateljicama, glumcima i glumicama te dugometražnim igranim, dokumentarnim, studentskim i kratkim filmovima koji su prikazani u okviru Natjecateljskog programa.
Sarajevo Film Festival još je jednom završio ondje gdje filmski festivali zapravo i trebaju završiti, u trenutku u kojem se nakon posljednje projekcije svjetla pale, publika polako napušta dvorane, a ono što ostaje nisu samo nagrade i fotografije s crvenog tepiha, nego filmovi, autori i priče koje će se još dugo prepričavati. U petak, 21. kolovoza, u Narodnom pozorištu Sarajevo svečanom dodjelom nagrada zatvoreno je 32. izdanje Sarajevo Film Festivala, održano od 14. do 21. kolovoza, a završnica je istodobno bila i svojevrsni presjek onoga što je ovogodišnje izdanje donijelo regionalnoj i europskoj filmskoj sceni.
Treća i posljednja pjesma 'Savršena' iz glazbene trilogije u samo 24 sata pronašla put do milijunske publike, nakon što su 'Bezosjećajna' i 'Anksiozna' već ranije ostvarile višemilijunske preglede.
Severina je ovog ljeta predstavila glazbeni projekt koji je mnogo više od klasičnog niza novih singlova jer je kroz tri pjesme, tri različite atmosfere i tri emocionalno potpuno različite perspektive otvorila jednu povezanu priču o ljubavi, razočaranju, obrambenim mehanizmima, ljubomori, slobodi i onome što ostaje nakon velikog emotivnog loma. Trilogija koju čine „Nisam kriva ja” („Bezosjećajna“), „Pozovi me ti” („Anksiozna“) i „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’” („Savršena“) sada je kompletirana, a upravo zato postaje zanimljivo pitanje koji je njezin dio najviše osvojio publiku i koja se od tri Severinine nove pjesme nameće kao favorit.
Koprivnica je jučer ponovno otvorila vrata jednoga od svojih najprepoznatljivijih događaja, a gradski su bedemi, barem na nekoliko dana, prestali biti samo povijesni ostatak nekoga davnog vremena i pretvorili se u živu pozornicu na kojoj se prošlost može vidjeti, čuti, pomirisati i okusiti. Počelo je 19. izdanje Renesansnog festivala, manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetitelja i sudionika, a već je prvi dan pokazao zbog čega se ovaj događaj s nestrpljenjem očekuje, jer se iza festivalskih vrata ne ulazi samo u prostor ispunjen kostimima i scenografijom, nego u pažljivo oblikovan svijet u kojemu vitezovi, zanatlije, trgovci, alkemičari, ranarnici, glazbenici i brojni drugi sudionici stvaraju dojam kao da je vrijeme na nekoliko dana odlučilo krenuti unatrag.
Sedmi dan 32. Sarajevo Film Festivala protekao je u znaku snažnog autorskog programa, međunarodno relevantnih filmskih ostvarenja i susreta s istaknutim imenima svjetske kinematografije, a središnje mjesto festivalskog programa zauzeo je masterclass Asghara Farhadija, jednog od najcjenjenijih iranskih i svjetskih filmskih autora 21. stoljeća, koji je u Bosanskom kulturnom centru s publikom razgovarao o vlastitom umjetničkom razvoju, djetinjstvu, počecima bavljenja filmom, umijeću pripovijedanja te odgovornosti koju filmski autor ima prema publici i pričama koje odlučuje ispričati.
Scena Amadeo nastavlja svoju 27. sezonu drugim programskim ciklusom koji će se od 29. kolovoza do 13. rujna održavati u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na zagrebačkom Gornjem gradu. Nakon uspješnog srpanjskog dijela programa, publiku očekuje nastavak sezone obilježen susretima različitih glazbenih poetika, renomiranih domaćih i međunarodnih umjetnika te projekata koji povezuju glazbu s drugim oblicima umjetničkog izraza.
Ana Sertić Greg, zagrebačka pjevačica, plesačica i glumica s međunarodnim umjetničkim iskustvom, predstavlja svoj debitantski pop singl „Neparni“, objavljen u izdanju Bonton Musica. Riječ je o emotivnoj pop baladi koju potpisuje jedan od najistaknutijih autora regionalne popularne glazbe Bane Opačić, dok je Ana u interpretaciju pjesme unijela iskustvo stečeno na kazališnim i glazbenim pozornicama Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. „Neparni“ tako predstavlja važnu novu fazu njezina profesionalnog razvoja, ali i prirodan nastavak umjetničkog puta koji je posljednjih godina obilježen radom u kazalištu, glazbi, plesu i međunarodnoj produkciji.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.