ZagrebDox 2026 donosi presjek svijeta kakav jest – složen, kontradiktoran i stvaran
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox i ove godine kroz pažljivo odabrane naslove iz programa Biografski Dox, Stanje stvari, Kontroverzni Dox i Audio Dox nastavlja mapirati složenu i često kontradiktornu stvarnost suvremenog svijeta. Kroz priče koje se kreću od globalnih centara moći i političkih previranja, do intimnih ljudskih sudbina, obiteljskih trauma i svakodnevnih borbi, festival iznova podsjeća na dokumentarce kao sredstvo kojim se stvarnost ne pojednostavljuje, nego dodatno otvara, secira i propituje.
Biografski Dox ove godine donosi pet filmova koji kroz portrete pojedinaca – bilo da su sportske legende, figure moći, svjedoci povijesti ili ljudi uhvaćeni u vlastitim životnim prijelomima – iz intimnih priča prelamaju šire društvene i političke procese. Među njima se ističe Razotkrivanje Elona Muska – eksperiment Tesla, redatelja Andreasa Pichlera, prikazan na IDFA-i Goteborg Film Festivalu koji kroz niz svjedočanstava bivših zaposlenika i insajdera ulazi u kompleksan sustav iza jednog od najutjecajnijih tehnoloških poduzetnika današnjice. Film ne ostaje na razini biografije, nego otvara pitanja odgovornosti, etike i cijene ubrzanog tehnološkog razvoja u kojem se granica između inovacije i rizika sve teže razaznaje. Kenny Dalglish, redatelja Asifa Kapadije dokumentarni je prikaz nogometne legende Liverpoola i Škotske, koji na duhovit i emotivan način prati njegovu iznimnu karijeru u dvama najuspješnijim britanskim klubovima, Liverpoolu i Celticu. Film otkriva kako je postao jedan od najvećih europskih nogometaša i ikona Liverpoola, ne samo zbog onoga što je postigao na terenu, nego i izvan njega. Dokumentarac istražuje njegov život i nasljeđe uz dosad neviđene arhivske snimke.
Program Stanje stvari, koji je u ovogodišnjem izdanju vrlo opsežan i obuhvaća čak trinaest naslova, usmjeren je na aktualne društvene dinamike, strukturalne nejednakosti i svakodnevne uvjete života koji oblikuju iskustva pojedinaca diljem svijeta. Vizualni feministički manifest, Faride Baqi, prikazan je na Ji.hlavi, a u Rotterdamu je osvojio Youth Jury Award. Film kroz različite životne faze jedne žene istražuje kako se identitet formira pod pritiscima patrijarhalnih normi, ali i kroz osobne pokušaje oslobađanja, samoodređenja i artikulacije vlastitog glasa. Ultrasi, Ragnhilde Ekner, prikazan na Hot Docsu i Visions du Réel, vodi nas u globalnu subkulturu nogometnih navijača, gdje se strast prema sportu pretvara u složen društveni fenomen koji istovremeno proizvodi zajedništvo, identitet, ali i konflikt, nasilje i političke poruke. U filmu Carmela i hodačiEstebana Colome G. i Luisa Herrera R., koji je osvojio Posebno priznanje na Sheffield Doc/Festu, pratimo ženu koja godinama pomaže migrantima na granici Ekvadora i Kolumbije, dok se sama postupno suočava s vlastitim raspadom sigurnosti i obiteljskih struktura, čime se priča o solidarnosti pretvara i u priču o osobnoj ranjivosti. Posebno snažan dojam ostavlja Misija, Gaza Collectivea i Mikea Lernera, koji kroz izravna svjedočanstva liječnika iz Gaze bilježi svakodnevicu bolnica pod bombardiranjem, gdje se medicinski rad pretvara u stalnu borbu protiv vremena, nedostatka resursa i razaranja koje ne prestaje. Film tako ne dokumentira samo rat, nego i izdržljivost sustava i ljudi koji u njemu pokušavaju sačuvati minimum humanosti. Zapisi pravog kriminalca, Alexandera Rodnyanskog, premijerno prikazan na Veneciji označava njegov povratak dokumentarnom filmu nakon 31 godine. Rodnyansky, rođen u Kijevu, koji je zbog svog antiratnog stava u odsutnosti osuđen od strane ruskog suda na 8,5 godina zatvora, u filmu promišlja ključne događaje ukrajinske povijesti i njihov utjecaj na njega i njegovu obitelj – od referenduma o neovisnosti Ukrajine, masovnog pogubljenja Židova u Babinom Jaru i pokušaja sovjetskih vlasti da izbrišu sjećanje na tu tragediju, preko Černobila, raspada Sovjetskog Saveza i povlačenja sovjetskih trupa iz Njemačke, pa sve do rata i potpune ruske invazije. Autorov narativ pritom nije usmjeren na same događaje, nego na ljude, njihove sudbine i umjetnost.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kontroverzni Dox ostaje prostor gdje se dokumentarni film najizravnije sudara s etičkim dilemama, ideološkim sukobima i temama koje izazivaju raspravu i nelagodu. Razuvjeri me, Robina Kvapila, prikazan na Ji.hlavi, i dobitnik nagrade žirija na BIDF-u, polazi od provokativnog eksperimenta u kojem troje sudionika, uvjerenih u rusku propagandu, odlazi u ratnu Ukrajinu, gdje se njihova uvjerenja sudaraju s realnošću koju više nije moguće ignorirati. Film ne nudi jednostavan preokret mišljenja, nego promatra proces unutarnjeg loma, zbunjenosti i mogućeg otpora prema onome što se vidi vlastitim očima. Gospode, uzmi me ubrzo, Guillermoa F. Flóreza, prikazan na Docs Barceloni i na Thessalonikiju, prati ženu koja, nakon života obilježenog društvenim sukobima i osobnim otporom, planira vlastiti kraj, pretvarajući posljednje razdoblje života u kompleksnu mješavinu intime, ironije i egzistencijalnog promišljanja o slobodi izbora i granicama autonomije. Temelji Kinge Michalske, na Millenium Docs Against Gravity Film Festivalu u Varšavi osvojio je nagradu za najbolji poljski film, a ulazi u prostor suvremene Poljske u kojoj svakodnevni život koegzistira s naslijeđem Holokausta, stvarajući tihi, ali stalni sukob između sadašnjosti i povijesne traume koja je fizički upisana u prostor i kolektivno sjećanje.
Audio Dox, koji se od svog uvođenja na 21. izdanju ZagrebDoxa profilirao kao specifičan prostor zvučnog pripovijedanja, ove godine dodatno proširuje svoje djelovanje ulaskom u kino dvorane, čime zvuk postaje ravnopravan filmski alat vizualnom izrazu. Očekuje nas 5 audio dokumentaraca, među kojima i Skockaj se!Dražena Krešića. Kroz osobnu priču mladog Lovre film otvara temu ovisnosti o kockanju, ali i šire pitanje kontrole, rutine i povratka stabilnosti u svakodnevni život. Lomeći mrakHane Veček okuplja 23 ženska glasa iz različitih kulturnih i društvenih konteksta, povezanih iskustvom gledanja i interpretacije filmova Larsa von Triera, čime se otvara kompleksan dijalog o emocijama, granicama umjetnosti i njezinoj sposobnosti da istovremeno izaziva fascinaciju i nelagodu. Nesreća, razina 2 Violette Gitton i Samuela Hirscha nastaje unutar psihijatrijskog okruženja, gdje pacijenti vlastite borbe s mentalnim zdravljem i opsesijama pretvaraju u zajednički audio materijal, stvarajući dokument koji ne teži distanci nego potpunoj uronjenosti u fragilnost ljudskog iskustva.
„Donijeti pjesmu koju osjećam kao „dalmatinski sevdah“, jedan je od najvećih umjetničkih izazova u mojoj karijeri i iskreno se nadam da sam ga opravdala“.
Nakon gotovo dva desetljeća izbivanja s glazbene scene, Paola Valić Bekić vraća se pred publiku pod umjetničkim imenom Paola V, otvarajući novo, autorski definirano poglavlje svoje karijere koje jasno odražava njezinu umjetničku zrelost, iskustvo i unutarnju transformaciju. Njezin povratak obilježen je objavom singla „TRAUMA“, dostupnog na svim relevantnim streaming platformama, koji već na prvo slušanje potvrđuje kako je riječ o promišljenom i emocionalno slojevitom glazbenom iskoraku.
U vremenu u kojem se ljepota sve češće mjeri filtrima, prolaznim trendovima i površnim dojmovima, splitski bend RØLØ odlučio je učiniti suprotno – stati, ogoliti emociju i kroz glazbu progovoriti o onome što ostaje kada se sve vanjsko polako počne topiti. Njihov novi singl Melasa nije tek još jedna ljubavna pjesma, već slojevita, gotovo melankolična refleksija o prolaznosti fizičkog, o nesavršenostima koje nas čine stvarnima i o tihoj hrabrosti potrebnoj da ih prihvatimo.
Dugogodišnji program Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, Majstori Doxa, i ove godine okuplja autore čija se imena izgovaraju s najvećim poštovanjem u svijetu dokumentarnog filma. Riječ je o autorima koji svojim radom definiraju film kao medij, brišući granice između dokumentarnog i igranog, stvarnog i promišljenog, osobnog i univerzalnog.
Na regionalnoj glazbenoj sceni, koja već godinama pulsira u ritmu snažnih emocija, prepoznatljivih glasova i sve odvažnijih autorskih iskoraka, pojavila se pjesma koja već na prvo slušanje nosi onu rijetku, gotovo opipljivu energiju – onu zbog koje glazba prestaje biti samo zvuk i postaje iskustvo koje se pamti. “Čista ljubav”, dugo iščekivani duet Adija Šoše i Senidah, nije tek još jedna suradnja dvoje popularnih izvođača, već susret dvaju senzibiliteta koji se, u pravom trenutku i na pravom mjestu, pretvaraju u snažnu, emotivnu priču koja već sada osvaja publiku diljem regije.
S prva tri singla – „Beskonačno“, „Sram, strah i ja“ te razigranim duetom s Vićom „Klikeri“ – Ika je svojim slušateljima širom otvorila vrata u svoj debitantski album „Zadnji dan“ (Menart), koji je sada dostupan na svim streaming servisima i koji od samog prvog tona izaziva osjećaj iščekivanja, ali i introspektivne tišine.
Laura Miletić, svojim prepoznatljivim osjećajem za introspektivne melodije i nijansirane emocije, ponovno nas vodi u svijet u kojemu su unutarnji doživljaji glavni protagonisti. Njezin najnoviji singl, “Tu u meni”, nježno nas podsjeća na važnost malih, gotovo neprimjetnih trenutaka koji oblikuju našu osobnu percepciju i unutarnju snagu, te nam pokazuje kako upravo ti tihi trenuci nerijetko stvaraju promjene koje se polako prelijevaju i na naš odnos prema drugima i prema svijetu oko nas.
Ponekad glazba ne mora urlati da bi dotaknula srce, ponekad je tišina glasnija od bilo kojeg basa ili sintetizatora. Upravo to otkriva akustična verzija pjesme Josipa Bačića, mladog i talentiranog dubrovačkog glazbenika koji je publici već poznat po energičnim i snažnim izvedbama, ali koji sada, gotovo neočekivano, otkriva svoju najintimniju i najranjiviju stranu. Pjesma ‘Spašeni’ ovdje nije samo prearanžirana – ona je preoblikovana u emocionalno iskustvo koje traži da slušatelj stane, osjeti i promišlja.
Ovaj kratki predah očito je dobro došao, jer su naši rukometaši ubrzo nakon toga slavili protiv Švicarske, pokazujući da je balans između discipline i opuštanja ključ uspjeha.
Lejla Filipović ovim je izdanjem još jednom pokazala kako izgleda besprijekoran stil u praksi - spoj klasičnih krojeva, kvalitetnih materijala i pažljivo biranih dodataka.