Samantha Jones je jedina istinska pobjednica serije “And just like that” – i to bez povratka
Kad se spustio završni zastor nad “And Just Like That…”, publika se oprostila od Carrie Bradshaw uz kadrove njezine male, od ljubavi obavijene njujorške klike – Mirande, Charlotte, Seeme, L.T.W. i Anthonyja – dok je u pozadini Barry White pjevao “You’re The First, The Last, My Everything”. Carrie, ikona dizajnerskih cipela i kolumni o muškarcima, shvatila je da su ljubavnici prolazni, a prijateljstva trajna.
No, jedna prijateljica se nije pojavila ni u kadru ni u pozadini – Samantha Jones. Kim Cattrall, glumica koja joj je udahnula život, u prvom se nastavku serije pojavila samo u spomenutoj epizodi “cocktail after Paris” – a u finalu, ni poziv, ni poruka. Samo digitalna sjena, prisutna tek kroz Instagram monolog Sarah Jessice Parker. I možda je upravo to bio njezin trijumf.
Jer Samantha je – svojim ne pojavljivanjem – sačuvala mit o sebi. Dok su Carrie, Miranda i Charlotte u “AJLT” prošle kroz scenarije koji su često razvodnili njihovu nekadašnju britkost, Samantha je ostala zamrznuta u vremenu “Sex and the Cityja” – beskompromisna, odvažna, nemilosrdno iskrena.
Ironija sudbine je da se upravo zbog dugogodišnjih tenzija između Cattrall i ostatka ekipe, izbjeglo ono što je moglo biti najgore: scenariji koji bi njezin lik sveli na isprike, predavanja i “sigurne” replike, umjesto drskih, nezaboravnih rečenica koje su postale dio pop kulture. U originalnom planu trećeg filma, Samantha je, primjerice, trebala dobiti neprimjerene poruke od Mirandinog tinejdžerskog sina – scena koja bi, iz današnje perspektive, bila potpuni promašaj. Umjesto toga, ona ostaje netaknuta tom reinterpretacijom, i zato pobjeđuje.
Generacije koje su odrasle na “SATC-u” pamte je po britkim comeback replikama i nenadmašnoj lojalnosti. Generacija Z, koja ju je otkrila na TikToku kroz fan-cam videe, vidi je kao pionirku seks-pozitivnosti, slobode izbora i odbijanja da se podredi pravilima koja nikada nisu bila pisana u njezinu korist. Samantha nema samo seksualnu slobodu; ona je oličenje životnog stava “znam što želim i ne pristajem na manje” – bez obzira na to radi li se o ljubavi, poslu ili prijateljstvu.
Ispod sloja glamura, Samantha je imala i neprolaznu ljudskost: od toga da dođe na prijateljičin događaj nakon kemijskog pilinga koji joj je lice pretvorio u “beef carpaccio”, do toga da ranjivost zbog kemoterapije podijeli sa Smithom, jednim od rijetkih muškaraca koji je zavirio iza njezina oklopa.
Nastavite čitati nakon oglasa
U usporedbi s “And Just Like That…”, gdje su protagonisti često djelovali kao vlastiti parodirani odjeci, Samantha je ostala onakva kakvu je pamtimo. I baš zato, dok se ostatak ekipe borio s opraštanjem od priče koja je davno izgubila svoj prvotni sjaj, Samantha je već odavno krenula dalje – poput žene koja na raskrižju ljubavno-životne drame jednostavno kaže: “Volim te, ali volim sebe više.”
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox i ove godine, kroz pomno oblikovane i već prepoznatljive programske cjeline Glazbeni globus, Happy Dox, Festival Hits, Teen Dox i Green Dox, donosi reprezentativan i pažljivo kuriran presjek najintrigantnijih suvremenih dokumentarnih ostvarenja, potvrđujući svoju poziciju jednog od ključnih mjesta susreta publike s aktualnim i estetski relevantnim dokumentarnim filmom. Riječ je o selekciji koja obuhvaća širok tematski raspon – od intimnih glazbenih priča i festivalski nagrađivanih naslova do filmova koji se bave složenim pitanjima identiteta, odrastanja i klimatskih promjena – te koja, iz godine u godinu, uspijeva uspostaviti ravnotežu između autorskog izraza i društvene angažiranosti. U tom smislu, publiku očekuju djela koja su već afirmirana na prestižnim svjetskim festivalima, ali i ona koja tek započinju svoj festivalski život, pri čemu svako od njih donosi snažnu, autentičnu i suvremenu perspektivu, a same programske cjeline potvrđuju status festivalskih favorita za koje se redovito traži karta više.
Glumac iz serijala Harry Potter film series, Ralph Fiennes, izjavio je kako bi Tilda Swinton bila „fantastičan izbor“ za ulogu Lorda Voldemorta, pritom priznajući da je i sam svojedobno bio pozvan da se vrati toj ulozi, no danas smatra kako je „taj brod već odavno otplovio“.
Kada se govori o trenutnoj kulturnoj dinamici u kojoj se različite umjetničke forme i žanrovi prožimaju, rijetko se može pronaći primjer koji tako jasno spaja suvremenu pop glazbu i suvremenu kinematografiju kao što to čini utjecaj Reputation turneje Taylor Swift na film Mother Mary i izvedbu Anne Hathaway. Ovaj utjecaj nije površna referenca niti marketinški trik — radi se o stvarnom, duboko promišljenom i višeslojnom procesu oblikovanja karaktera, vizualne estetike i ambijenta filmskog djela kroz prizmu popularne glazbene kulture.
Postoje projekti koji već u najavi zvuče kao sigurna karta za uspjeh, ali postoje i oni rjeđi, intrigantniji, koji djeluju kao sudar različitih svjetova – književnog, glumačkog i produkcijskog – i upravo u toj napetosti kriju svoj potencijal. Serija The Corrections pripada ovoj drugoj kategoriji. Jer kada se u istoj rečenici nađu ime jedne od najvećih glumica današnjice, roman koji se desetljećima smatra referentnom točkom suvremene američke književnosti i platforma koja oblikuje način na koji gledamo serije, tada očekivanja prirodno rastu izvan uobičajenih okvira.
Hollywood ponovno otvara vrata jedne od svojih najromantičnijih i najmitologiziranijih priča – ali ovoga puta u znatno mračnijem, introspektivnijem tonu koji obećava sasvim drukčije iskustvo od onoga na koje smo navikli.
U povodu iznimne, zlatne obljetnice svog postojanja, emisija TV kalendar obilježava svojih pedeset godina kontinuiranog emitiranja, čime se smjestila među najdugovječnije i najprepoznatljivije televizijske fenomene u Hrvatskoj, ali i šire. Zagrebačka televizijska publika i gledatelji diljem zemlje stoga imaju priliku prisjetiti se povijesti i samih početaka ovoga medijskog dragulja, zahvaljujući dokumentarnom filmu pod naslovom „I tako počinje povijest“, koji će se prikazati u ponedjeljak, 13. travnja u 20.15 sati na Prvome programu Hrvatske televizije, poznatijem kao HTV1.
Dok s nestrpljenjem iščekujemo nove čarobne nastavke i serijske adaptacije u produkciji HBO, pravo je vrijeme da se prisjetimo filmskog fenomena koji je obilježio čitavu jednu generaciju – serijala o dječaku čarobnjaku nastalog iz pera J. K. Rowling. Iza raskošne filmske čarolije, monumentalne produkcije i nezaboravnih likova krije se niz zanimljivih, često manje poznatih činjenica koje dodatno produbljuju razumijevanje ovog kulturnog fenomena.
U vremenu u kojem se glazbena scena ubrzano mijenja, a publika sve zahtjevnije bira sadržaj koji će joj privući pozornost i zadržati interes, rijetki su izvođači koji uspijevaju istovremeno ostati autentični i pritom kontinuirano nadilaziti vlastite granice. Upravo takav put, promišljen, hrabar i umjetnički dosljedan, nastavlja graditi zagrebački glazbenik Josip Čolić, koji je danas predstavio svoj novi singl simboličnog i snažnog naslova „Ne daj se drugima“, pjesmu koja već na prvo slušanje otvara prostor dublje interpretacije i emocionalne identifikacije.
U vremenu u kojem estetska medicina sve snažnije balansira između znanosti, estetike i psihologije, doc.dr. sc. Ivana Prkačin, specijalistica dermatovenerologije sve se češće ističe kao sinonim za promišljen, suzdržan i izrazito individualiziran pristup ljepoti. Kao liječnica u Poliklinika SIAI, Prkačin pripada novoj generaciji stručnjaka koji estetske zahvate ne promatraju kao brze korekcije, već kao dugoročan proces očuvanja prirodne strukture, dinamike i identiteta lica.
Svijet parfema fascinantna je industrija koja spaja znanost i luksuz, a pritom je oblikovana i općim tendencijama i pravilima suvremenog marketinga i strelovitog uspona novih tehnologija.
