Otkrij tajnu filmskih zalogaja: 20 kultnih filmova koji će probuditi tvoje nepce i emocije!
Postoji nešto neodoljivo u načinu na koji film spaja vizualno i osjetilno, a ciklus Hrana na filmu upravo to spaja na način koji budi apetit, znatiželju i emocionalnu povezanost. Riječ je o jedinstvenom filmskom putovanju kroz koje gledatelj može iskusiti kako hrana nije samo potrepština ili kulinarski čin, nego simbol, pokretač radnje i katalizator osjećaja koji nadilazi okuse i mirise. Ovaj ciklus istražuje kako su različite svjetske kinematografije, kroz različita povijesna razdoblja i kulturne kontekste, koristile kulinarske motive da bi pričale priče o ljubavi, uspjehu, izazovu, pripadnosti i hedonizmu.
Ciklus je koncipiran kroz pet okusa, kao pet dimenzija filmskog doživljaja hrane. Okus ljubavi donosi nas u svijet u kojem su romantični osjećaji utkali svoje note u mirise i boje jela, gdje obroci postaju rituali strasti, čežnje i nježnosti, a zajedničko kuhanje ili dijeljenje hrane povezuje likove na način koji je gotovo poetičan. Okus uspjeha vodi nas u filmske kuhinje u kojima gastronomski projekti i profesionalni izazovi postaju sredstvo samoostvarenja, od male obiteljske pekarnice do vrhunskih restorana, prikazujući kako se kroz trud, inovaciju i kreativnost oblikuje i osobni rast.
Tu je i Okus izazova, gdje hrana postaje arena natjecanja, dokazivanja vještina i pomicanja granica, gdje kuhanje prelazi u test karaktera, hrabrosti i ponekad samoprevare. Okus doma otvara vrata različitim kulturama i tradicijama, pokazujući kako su obiteljski stolovi, mirisi iz djetinjstva i lokalni recepti čuvari identiteta i pripadnosti, a film u tim trenucima postaje most između generacija i mjesta. Na kraju, Okus izobilja vodi nas u svijet gastronomskog hedonizma, pretjerivanja i uživanja u svakoj kapljici, zalogaju i trenutku, slaveći bogatstvo života kroz raskošne vizualne i kulinarske simfonije.
Među naslovima koji krase ciklus nalaze se klasici koji su obilježili povijest nacionalnih kuhinja i kinematografije, inspirirajući brojne nasljednike, poput Babettine gozbe Gabriela Axela, Tampopa Jûza Itamija i Juhu-hu Brada Birda, ali i filmovi u kojima hrana nije glavni fokus, ali je nezaboravan dio antologijskih scena, poput Hladnorukog kažnjenika Stuarta Rosenberga i Devet i pol tjedana Adriana Lynea. Tu su i kultna i provokativna ostvarenja, poput Pasjeg života i Velikog žderanja, te eksperimentalni i neobični naslovi poput Kako pojesti Raoula i Grabežljivaca, koji će zadovoljiti i najzahtjevnije filmofile i ljubitelje gastronomije.
Selekcija filmova obuhvaća radove različitih zemalja, žanrova i stilova, od pionirskih ostvarenja poput Mildred Pierce Michaela Curtiza do suvremenih hitova poput Julie & Jula Nore Ephron i Točke pucanja Philipa Barantinija, pokazujući raznolikost i kreativnost kojom je filmska umjetnost istraživala i interpretirala hranu. Svi filmovi u Kinoteci prikazuju se u restauriranim verzijama ili najboljim dostupnim kopijama, kako bi publika mogla uživati u vizualnim i estetskim detaljima, okusima i bojama koje čine kulinarsku poeziju na platnu.
Dolazak nije rezerviran za rijetke; dovoljno je na vrijeme doći na blagajnu kina i prepustiti se ovom gurmanskom filmskom iskustvu. Jer, u svijetu filma, kao i u kulinarstvu, svaka scena, svaki zalogaj i svaki trenutak služi da nas nahrani – ne samo tijelo, nego i dušu. U slast!
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
William Levy već gotovo dva desetljeća ima neobičan status između glumca i celebrity figure čiji se fizički izgled prati gotovo jednako pažljivo kao i njegove serije. Danas, s navršenih 46 godina, više ne izgleda kao mladi zavodnik iz telenovele Cuidado con el ángel, ali teško bi se moglo reći da je izgubio status seks-simbola.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Milano je 22. rujna dobio posljednju Diesel reviju s potpisom Glenna Martensa, belgijskog dizajnera koji je tijekom šest godina na mjestu kreativnog direktora gotovo potpuno promijenio način na koji se brend predstavlja na modnoj pisti. Kolekcija za proljeće i ljeto 2027. zato nije izgledala kao miran oproštaj niti kao klasična retrospektiva njegova rada, već kao koncentrirana verzija svega što je tijekom tog razdoblja uveo u Diesel. Denim je ponovno bio polazište, ali uz njega su se pojavili koža, pletivo, jersey, sportski elementi, tailoring, optičke iluzije, ekstremno niski strukovi i komadi koji namjerno izgledaju kao da su odjeveni na brzinu nakon duge noći. Martens je cijelu kolekciju opisao upravo kroz sliku jutra nakon zabave, kada se osoba budi na nepoznatom mjestu i pokušava sastaviti odjeću prije izlaska.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Boris Štok objavio je novi singl „Ne zaboravi“, pjesmu kojom nakon nekoliko mirnijih izdanja ponovno ulazi u plesniji i energičniji prostor svog autorskog rada. Singl je ujedno druga najava albuma koji priprema za iduću godinu, a dolazi u trenutku kada se Štok nakon mjeseci provedenih u radu na novom materijalu sprema vratiti intenzivnijem koncertnom ritmu.
