Ovi domaći krimi klasici u KIC-u pokazuju zašto je zločin na filmu uvijek i priča o društvu
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Odabrani filmovi prate razvoj kriminalističkog filma kroz različite poetike i generacije autora, ali ih povezuje snažan interes za figure lokalnih autsajdera, za motive ubojstva i pljačke kao pokretače radnje, kao i za kritički odnos prema tromim, neosjetljivim ili nemoćnim institucijama koje često kasne za stvarnim životom. Upravo taj spoj žanrovskih elemenata i društvene analize čini domaći krimi film osobito zanimljivim, jer kriminal nije tek zaplet, nego simptom šireg stanja društva, njegove moralne konfuzije, socijalnih napetosti i egzistencijalne nesigurnosti.
Ciklus će 10. siječnja u 21 sat otvoriti film Mondo Bobo Gorana Rušinovića iz 1997. godine, koji se s vremenom nametnuo kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja hrvatske kinematografije devedesetih. Glavni lik Bobo, djelomično inspiriran legendarnim Belmondovim junakom iz Godardova filma Do posljednjeg daha, u trenutku samoobrane ubija dvojicu kriminalaca, nakon čega biva smješten u psihijatrijsku ustanovu iz koje uspijeva pobjeći i započeti bijeg kroz grad i vlastitu unutarnju dezorijentiranost. Film spaja elemente kriminalističkog filma, društvene satire i generacijskog portreta vremena obilježenog tranzicijom i gubitkom uporišta, a u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film, kao i nagradama za glavnu mušku ulogu, scenografiju i montažu, uz iznimno snažan odjek kod publike. Nakon projekcije predviđen je razgovor s glumicom Natašom Dorčić, koji otvara dodatan prostor za interpretaciju filma i njegovog vremena.
Film Divlji anđeli Fadila Hadžića iz 1969. godine donosi priču o trojici mladih delinkvenata koji nakon pljačke bježe na more u društvu djevojaka, no njihova kratkotrajna sloboda ubrzo privlači pozornost i sumnju okoline, personificiranu kroz lik hotelskog animatora. Inspiriran američkim filmovima o buntovnicima bez razloga te europskim novovalnim ostvarenjima koja tematiziraju izgubljenu i dezorijentiranu mladež, film progovara o osjećaju beznađa i društvene marginalizacije, koristeći šatrovački govor i elemente stripa kako bi dodatno naglasio generacijski jaz i kulturni nemir kasnih šezdesetih.
Jedan od najranijih naslova u ciklusu, Nije bilo uzalud Nikole Tanhofera iz 1957. godine, redateljev je prvijenac koji kriminalistički zaplet smješta u ruralni i izolirani prostor Kopačkog rita, gdje mladi liječnik Jura dolazi pomoći stanovništvu pogođenom groznicom koju mještani, vođeni praznovjerjem, pokušavaju izliječiti uz pomoć seoske vračare. Nakon ubojstva koje potrese zajednicu, liječnik uz pomoć mlade djevojke kreće u potragu za istinom, pri čemu se kriminalistička struktura filma isprepliće s motivima sukoba racionalnog i iracionalnog, znanosti i tradicije, napretka i straha od promjene. Film je široj publici predstavio Miru Nikolić i Antuna Vrdoljaka, koji će kasnije postati jedni od najpoznatijih glumačkih lica domaće kinematografije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ciklus zaključuje Ritam zločina Zorana Tadića iz 1981. godine, film koji se smatra jednim od vrhunaca hrvatskog kriminalističkog filma, nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Radnja je smještena u zagrebačko Trnje, gdje Ivica u svoju kuću prima neobičnog Fabijana, sredovječnog čovjeka opsjednutog statističkim pravilnostima pojavljivanja zločina, koji tvrdi da se kriminal može predvidjeti i matematički objasniti. Kako se teorija počinje opasno približavati stvarnosti, film se pretvara u suptilnu, tjeskobnu studiju straha, sudbine i urbane paranoje, u kojoj briljantna glumačka međuigra Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića nosi emocionalnu i intelektualnu težinu priče, dok lik koji tumači Božidarka Frajt unosi element racionalnosti i ljudske topline u svijet opsjednut logikom i prijetnjom nasilja.
Program Omiljeni domaći krimi klasici ne nudi samo pregled žanra, nego i vrijedan uvid u društvene i kulturne promjene koje su obilježile desetljeća hrvatske kinematografije, podsjećajući kako kriminalistički film, kada je čvrsto vezan uz lokalni kontekst i autorsku viziju, može biti snažno sredstvo društvene analize. Sve projekcije održavaju se u Kulturno informativnom centru, a ulaz na program je besplatan, čime ovaj ciklus postaje dostupna i iznimno vrijedna prilika za ponovno otkrivanje domaćih filmskih klasika.
HBO-ova nova serija o Harryju Potteru od samoga je početka bila predmetom brojnih kontroverzi i intenzivnih rasprava u javnosti, a polemike su se postupno razvijale u više smjerova, od kreativnih odluka do društveno-političkih pitanja koja su se vezala uz pojedine sudionike projekta.
U posljednjih nekoliko dana, nakon svjetske premijere filma „The Devil Wears Prada 2“, filmska industrija i publika intenzivno raspravljaju o prvotnim reakcijama, dojmovima i kritikama koje su se pojavile odmah nakon prvih zatvorenih projekcija. Riječ je o nastavku kultnog filma iz 2006. godine koji je, gotovo dva desetljeća kasnije, dočekan s golemim očekivanjima, ali i s vrlo jasnim strahom – može li nastavak opravdati status originala koji je obilježio pop-kulturu, modu i filmski prikaz uredničkog svijeta visoke mode.
Nakon iznimnog uspjeha, više od 40 međunarodnih festivalskih projekcija i 18 osvojenih nagrada, od kojih je 6 nagrada publike, film Lijepa večer, lijep dan redateljice Ivone Juka konačno stiže u domaća kina. Distribucija filma započinje u CineStar kinima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, uz svečanu premijeru 18. svibnja, dok pretprodaja ulaznica kreće 7. svibnja. Ujedno već izaziva snažne reakcije publike i kritike te se ističe kao jedan od najkontroverznijih domaćih filmova posljednjih godina — otvarajući pitanje: što ako je najopasnija stvar koju možeš napraviti – voljeti?
Redatelj filma Vrag nosi Pradu 2 razmatrao je cameo pojavljivanje Adriana Greniera — evo zašto se to nije dogodilo. Zvijezda serije Entourage ranije je izjavila kako je bilo „razočaravajuće” što se nije vratio u dugo očekivani nastavak u kojem glume Anne Hathaway, Meryl Streep, Stanley Tucci i Emily Blunt, a koji u kina stiže 1. svibnja.
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
Iako haljina dolazi s tankim remenom od istog materijala, ona se odlučila za široki tamnosmeđi kožni remen s velikom kopčom, čime je dodatno naglasila struk i outfitu dala snažniji karakter.
Objava je privukla dodatnu pozornost jer je Blanka posljednjih tjedana u fokusu javnosti nakon vijesti o razvodu od belgijskog sportskog novinara Rubena Van Guchta, s kojim ima sina Monda.
Kombinaciju je upotpunila elegantnim crnim sandalama s otvorenim prstima i tankom potpeticom koje vizualno izdužuju figuru i savršeno se uklapaju u minimalističku estetiku.
