Od američkih istraga do talijanskog otoka: Najnapetije televizijske priče ovog ljeta stižu s neočekivanim obratima
Ljubitelji napetih kriminalističkih priča ovog će ljeta doći na svoje jer Drugi program Hrvatske televizije donosi dvije serije koje na potpuno različite načine spajaju misterij, snažne karaktere i priče koje gledatelja uvlače u svijet istraga, skrivenih motiva i neočekivanih obrata. Dok jedna vodi u mračne hodnike američkih kriminalističkih slučajeva i donosi portret detektiva koji se cijeli život bori s vlastitim demonima, druga spaja raskošni mediteranski ambijent, obiteljske tajne i istrage koje razotkrivaju ono što je godinama bilo skriveno iza naizgled savršenih kulisa.
Među najiščekivanijim premijerama svakako se ističe američka kriminalistička serija „Will Trent“, koja će gledatelje premijerno povesti u svijet jednog od najzanimljivijih televizijskih istražitelja posljednjih godina. Serija nastala prema popularnom književnom serijalu autorice Karin Slaughter, koji obuhvaća čak jedanaest romana posvećenih liku Willa Trenta, uspjela je ostvariti ono što rijetko kojoj ekranizaciji polazi za rukom – zadovoljiti milijunsku bazu čitatelja originalnih romana, ali istodobno osvojiti i televizijsku publiku te kritičare zahvaljujući vjernoj karakterizaciji likova, složenim slučajevima i atmosferi koja od prve epizode stvara osjećaj napetosti.
Hrvatska radiotelevizija seriju „Will Trent“ premijerno prikazuje u nedjelju, 26. srpnja na Drugome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV2) s početkom u 20:15 sati, donoseći gledateljima priču o posebnom agentu Istražnog ureda Georgije, čovjeku čija iznimna sposobnost opažanja, nevjerojatna upornost i drugačiji pogled na svijet rezultiraju najvišim postotkom riješenih slučajeva unutar njegove službe.
No Will Trent nije klasični televizijski detektiv koji se oslanja samo na logiku, iskustvo i hladnu profesionalnost. Njegova najveća snaga istodobno je i njegova najveća životna prepreka jer iza briljantnog istražitelja skriva se čovjek obilježen teškim djetinjstvom, odrastanjem u sustavu udomiteljstva i ranama koje nikada nisu u potpunosti zacijelile. Njegova prošlost neprestano oblikuje način na koji promatra ljude, zločine i svijet oko sebe, zbog čega svaki slučaj za njega nije samo potraga za počiniteljem nego i pokušaj razumijevanja ljudske boli, pogrešaka i skrivenih razloga koji vode do tragedije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posebnost njegova lika dodatno naglašava činjenica da Will ima disleksiju, zbog čega mora razviti vlastite metode rada i prilagoditi način na koji prikuplja informacije. Umjesto klasičnih bilješki, često koristi mali snimač u koji zapisuje misli, zapažanja i detalje istrage, stvarajući tako prepoznatljiv detalj njegova karaktera koji podsjeća na stare detektivske metode, ali istodobno pokazuje njegovu sposobnost da vlastite prepreke pretvori u prednost.
Nastavite čitati nakon oglasa
Upravo zbog takvih osobina Will Trent postaje jedan od onih televizijskih likova koje nije moguće jednostavno svrstati u kategorije heroja ili antijunaka. Njegova izravnost, nedostatak društvenih filtera i brutalna iskrenost često ga dovode u sukobe s kolegama, zbog čega u policijskim krugovima Atlante nije uvijek omiljen, ali upravo njegova autentičnost čini ga drugačijim od brojnih detektiva koje smo već upoznali. Iza njegove zatvorenosti i ponekad grubog ponašanja krije se čovjek koji duboko osjeća, koji pamti vlastite rane i koji unatoč svemu pokušava pronaći način da popravi svijet oko sebe.
Posebnu emocionalnu dimenziju seriji donosi njegov odnos s Angie Polaski, njegovom povremenom partnericom i osobom koja ga poznaje bolje nego gotovo itko drugi. Njihova povezanost nije jednostavna ljubavna priča, nego odnos dvoje ljudi koji dijele zajedničku prošlost, traume i uspone i padove života koji ih je oblikovao. Upravo kroz njihove razgovore, sukobe i trenutke bliskosti gledatelj upoznaje drugu stranu Willa Trenta – onu ranjivu, nesigurnu i duboko ljudsku.
Svaka epizoda serije donosi novu istragu, složene kriminalističke slučajeve, neočekivane preokrete i likove koji nisu napisani jednodimenzionalno, već nose vlastite tajne, motive i emocionalne terete. Glavnu ulogu Willa Trenta tumači Ramón Rodríguez, a uz njega u seriji nastupaju Erika Christensen kao Angie Polaski, Iantha Richardson kao Faith Mitchell, Jake McLaughlin kao Michael Ormewood i Sonja Sohn kao Amanda Wagner. Scenarij potpisuju Liz Heldens i Daniel Thomsen, režiju Paul McGuigan, a seriju je za emitiranje odabrala Vesna Karuza Podgorelec.
Nastavite čitati nakon oglasa
Uz američku kriminalističku dramu, HRT gledateljima donosi i britansku seriju „Ubojstvo na meniju“, priču koja kriminalističku napetost smješta u jedan od najljepših mediteranskih ambijenata. Serija će premijerno biti prikazana u petak, 24. srpnja na Drugome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV2) u 20:15 sati, a gledatelje vodi na sunčani talijanski otok Capri gdje se iza mirisa mora, obiteljskog restorana i idiličnih pejzaža kriju opasne tajne, neriješeni sukobi i niz misterioznih ubojstava.
Posebnu vrijednost za domaću publiku predstavlja činjenica da je dio serije sniman u Hrvatskoj, na atraktivnim lokacijama Zagreba, Opatije, Voloskog i Labina, čime se domaći krajolik uklopio u međunarodnu produkciju i postao dio priče koja spaja britanski kriminalistički stil s toplinom mediteranskog podneblja. U seriji se pojavljuju i poznati hrvatski glumci poput Dušana Bućana, Enesa Vejzovića, Bojane Gregorić Vejzović, Aleksandra Cvjetkovića i Zorana Pribičevića, koji svojim ulogama dodatno obogaćuju ovu uzbudljivu televizijsku priču.
Radnja serije započinje dolaskom londonskog inspektora Joea Mottrama na talijanski otok nakon tragične pogibije supruge. U želji da pronađe mir i pruži podršku svojoj kćeri Angelici, Joe odlučuje posjetiti njezinu baku i njezinog djeda, Gennara i Elenu, vlasnike popularnog restorana uz obalu. Njegov dolazak trebao je biti prilika za novi početak i obiteljsko povezivanje, no odmor ubrzo poprima potpuno drugačiji smjer kada more izbaci tijelo, a član obitelji njegove pokojne supruge postane glavni osumnjičenik za ubojstvo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Prisiljen ponovno aktivirati svoje istražiteljske sposobnosti, Joe se udružuje s inspektoricom Larom Sarrancino kako bi otkrio istinu koja se skriva iza niza tajanstvenih smrti povezanih s obiteljskim sukobima, zabranjenim ljubavima i kriminalnim mrežama koje godinama djeluju u sjeni. Kako istraga napreduje, na površinu izlaze davno skrivene tajne, a ono što je izgledalo kao miran život na otoku pretvara se u opasnu borbu za istinu i preživljavanje.
Već prva epizoda donosi atmosferu punu napetosti, od mračnih noćnih scena u Napuljskom zaljevu, gdje Matteo i Nico čekaju svoj opasan teret na moru, do dolaska Joea Mottrama na otok i obiteljskog susreta koji prekida vijest o ubojstvu. Serija tako od samog početka gradi svijet u kojem se ljepota krajolika sudara s tamnim ljudskim strastima, a iza svakog pogleda i svake obiteljske priče može se skrivati razlog za zločin.
Glavne uloge u seriji tumače Warren Brown, Phyllis Logan, Beau Gadsdon, Urbano Barberini, Gaia Scodellaro, Marouane Zotti i Pasquale Esposito. Scenarij potpisuje Matt Baker, režiju Jon Jones, a seriju je za emitiranje odabrala Vesna Karuza Podgorelec.
„Will Trent“ i „Ubojstvo na meniju“ donose dvije različite, ali jednako privlačne kriminalističke priče – jednu smještenu u dinamični svijet američkih istraga i psiholoških portreta, a drugu u raskošni mediteranski prostor gdje se iza ljepote otoka kriju opasne tajne. Obje serije gledateljima nude ono najbolje iz kriminalističkog žanra: napetost, snažne likove, neočekivane obrate i priče koje ostaju u pamćenju dugo nakon završetka epizode.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Odluka redateljica Ally Pankiw i Kate Herron da odbiju mogućnost rada na novoj HBO-ovoj seriji Harry Potter zbog neslaganja sa stavovima J. K. Rowling o transrodnim osobama predstavlja mnogo više od još jednog incidenta u dugotrajnom javnom sukobu oko autorice najpoznatijeg suvremenog književnog fantasy-franšiznog svijeta, jer se u ovom slučaju pitanje osobnog političkog i društvenog uvjerenja izravno sudara s načinom na koji funkcionira velika međunarodna audiovizualna produkcija, u kojoj se kreativni profesionalci, vlasnici intelektualnog vlasništva, producenti, glumci, redatelji, streaming platforme i publika nalaze unutar istog komercijalnog sustava, ali nemaju nužno iste vrijednosti, interese ni granice prihvatljivoga.
Nakon velikog festivalskog uspjeha i izvrsnog početka kinodistribucije, nagrađivani film Koke nastavlja privlačiti hrvatsku publiku, dok ga uskoro očekuje i predstavljanje regionalnoj publici.
U Mediteranskom plesnom centru u Svetvinčentu 1. i 2. rujna bit će predstavljen film Prelazak Plavog mosta bosanskohercegovačke umjetnice Selme Selman. Projekcija započinje 1. rujna u 19 sati i traje bez prekida do 2. rujna u 23:55, čime vremenski okvir prikazivanja postaje sastavni dio umjetničkog koncepta i dodatno naglašava motiv kritičnog trenutka koji je u središtu rada.
Angažman Nicholasa Houlta za ulogu Gilderoya Lockharta u drugoj sezoni HBO-ove televizijske adaptacije serijala o Harryju Potteru predstavlja jednu od dosad najzanimljivijih odluka nove produkcije, ne samo zato što je riječ o glumcu koji se posljednjih godina etablirao kao jedno od prepoznatljivijih imena suvremene britanske i međunarodne kinematografije, nego i zato što se Hoult u ovoj seriji pojavljuje u trenutku kada se njegova karijera nalazi u izrazito snažnoj fazi, obilježenoj velikim franšizama, autorskim filmovima, televizijskim projektima i sve češćim ulogama likova koji se nalaze na granici između šarma, manipulacije, komedije i prijetnje.
Postoje kriminalističke serije koje gledatelja privuku zločinom, druge ga osvoje detektivom koji naizgled nemoguće slučajeve rješava gotovo nadnaravnom inteligencijom, a postoje i one rijetke priče u kojima ubojstvo postaje tek početna točka za mnogo dublje putovanje kroz ljudske slabosti, obiteljske tajne, laži, ambicije, izgubljene ljubavi i živote koji se izvana čine savršenima, a iznutra se raspadaju, a upravo takva je britanska dramska serija „Strike”, televizijska adaptacija kriminalističkih romana J. K. Rowling koje je svjetski poznata autorica objavila pod pseudonimom Robert Galbraith.
Nakon što je na 73. Pulskom filmskom festivalu osvojio najvažnija priznanja i potvrdio se kao jedan od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova godine, film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića nastavlja svoj festivalski i kino put, a zagrebačka publika imat će ga priliku pogledati 24. srpnja na ljetnoj pozornici Kina Tuškanac, gdje će se održati svečana premijera uz dolazak dijela autorske i glumačke ekipe te dobitnika Zlatnih arena.
Kino više od stoljeća predstavlja mjesto bijega iz svakodnevice, prostor u kojem gledatelji na nekoliko sati ulaze u svjetove koji postoje samo na velikom platnu, no razvoj novih tehnologija posljednjih godina mijenja način na koji doživljavamo filmske priče i pomiče granice između publike i ekrana. Upravo takvu novu eru filmskog iskustva najavljuje CineStar koji donosi povijesni trenutak za ljubitelje sedme umjetnosti – film „Spider-Man: Novo doba” postaje prvi naslov ikada snimljen posebno za revolucionarni format SCREENX, omogućujući gledateljima da omiljenog junaka ne prate samo ispred sebe, nego i oko sebe, u prostoru koji se širi na čak 270 stupnjeva.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Postoji trenutak u karijeri svakog javnog para kada dodatna vidljivost prestane biti prednost i počne postajati problem, a čini se da su princ Harry i Meghan Markle upravo stigli do te točke, jer nakon godina intervjua, dokumentaraca, poslovnih najava, osobnih ispovijedi i pokušaja da izgrade potpuno novi identitet izvan britanske kraljevske obitelji danas više ne pate od manjka pažnje, nego od viška pažnje koja se sve teže pretvara u stvarni profesionalni uspjeh. Najnoviji udarac stigao je s dokumentarcem Cookie Queens, koji je u američka kina stigao 7. kolovoza, a njegov slabiji rezultat otvorio je pitanje koje za Harryja i Meghan postaje sve neugodnije, a to je koliko zapravo vrijedi njihovo ime kada iza njega više ne stoji kraljevska institucija i kada publiku treba uvjeriti da kupi kartu zbog sadržaja, a ne zbog skandala koji prati njegove producente.
Postoje filmski likovi koji s vremenom postanu veći od svojih filmova, a Cruella de Vil jedan je od najboljih primjera takve transformacije, jer je Disneyjeva ekscentrična negativka tijekom desetljeća prerasla granice animacije i igranog filma te postala prepoznatljiva figura popularne kulture, mode i kolektivnog sjećanja, zbog čega je povratak Glenn Close u njezinoj najpoznatijoj ulozi na ovogodišnjem D23 Expo događanju imao mnogo veće značenje od običnog nostalgičnog pojavljivanja na pozornici.
Ako ste ikad poželjeli crveni kupaći kostim, ali ste se u posljednji trenutak ipak odlučili za neku sigurniju, neutralniju nijansu, možda je upravo Jana Dužanec dokaz da je vrijeme za malo hrabriji izbor. Na odmoru na Havajima pokazala je koliko crvena boja može biti efektna kada joj se dopusti da preuzme glavnu ulogu, a njezini kupaći kostimi savršeno potvrđuju da crvena na plaži nije rezervirana samo za one koji vole biti u središtu pažnje.
Postoje projekti koji nastanu kao poslovna ideja, realiziraju se nekoliko godina i potom nestanu iz javnog prostora, a postoje i oni koji s vremenom prerastu vlastiti početni koncept i postanu dio identiteta grada. Riječke stepenice pripadaju ovoj drugoj skupini. Od prve manifestacije 2007. godine do danas, projekt Ivane Delač prošao je put od ambiciozne modne večeri na riječkim kamenim stubama do prepoznatljive platforme koja danas povezuje modu, poduzetništvo, obrtništvo, obrazovanje, turizam, medije i kreativne industrije.
