J.Lo ima razloga za slavlje. Ovog ponedjeljka Jennifer Lopez (55) objavila je na svojim storijima da je njezin novi film, hrvačka drama Unstoppable zauzeo prvo mjesto na ljestvici globalno najgledanijih filmova na Amazonovoj streaming usluzi Amazon Prime Video.
“Hvala svima na gledanju, posebno mojim nevjerojatnim obožavateljima“, napisala je. Označila je svog kolegu Jharrela Jeromea, kao Anthonyja Roblesa o kojem film govori te tvrtku Artists Equity, u vlasništvu svog bivšeg supruga Bena Afflecka, koja je producirala film.
Novi film Jennifer Lopez snimljen je prema stvarnim događajima
Film Unstoppable prati stvarnu priču o Anthonyju Roblesu, hrvaču koji je rođen sa samo jednom nogom, ali je unatoč tome 2011. osvojio sveučilišno prvenstvo u hrvanju u kategoriji do 56 kilograma. Film je snimljen prema Anthonyjevim memoarima iz 2013.;, a Lopez u njemu tumači njegovu majku Judy, dok 27-godišnji Jharrel Jerome tumači Roblesa.
U filmu također glume pojavljuju Bobby Cannavale, Michael Peña i Don Cheadle. Film je imao svjetsku premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu u rujnu 2024. nakon čega je došao izravno na Amazonov streaming.
Novi film Jennifer Lopez jedan je od dva koja je snimila za Affleckovu producentsku kuću
Film je jedan od više filmova koje je tvrtka Artists Equity Afflecka i Matta Damona proizvela prije nego što je Lopez podnijela zahtjev za razvod od Afflecka u kolovozu, čime je okončan dvogodišnji brak bivšeg para. Lopez i Affleck finalizirali su svoj razvod 6. siječnja.
Drugi film koji je Lopez snimila za producentsku kuću svog bivšeg, pod naslovom Kiss of the Spider Woman, bit će premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu kasnije ovog mjeseca.
J. Lo je uoči premijere filma na streamingu prošloga vikenda objavila video mladog jednonogog igrača softballa. “Istinita priča Anthonyja Roblesa o otpornosti i prevladavanju prepreka nešto je za što vjerujem da bi moglo inspirirati mnoge ljude“, napisala je Jennifer u opisu objave. “Snimila sam puno filmova u svojoj karijeri i iznimno sam ponosna što sam sudjelovala u ovome. Evo jedne od nezaustavljivih priča koje me pokreću, a nadam se da će i vas inspirirati. Šaljem nadu i ljubav svima!”
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
„Početkom ove godine bila sam hospitalizirana zbog poremećaja hranjenja. Bila sam ljutita, bolesna i vrlo usamljena”, napisala je Vivienne u opisu izložbe
U suvremenoj kulturi njege i osobnog identiteta, u kojoj se granice između estetike, zdravlja i rituala svakodnevnog opuštanja sve više brišu, pojam “wellnessa” prestaje biti rezerviran isključivo za spa centre, meditacijske aplikacije ili povremene vikend retreatove. On se, naprotiv, premješta u intimni prostor doma, u ogledalo kupaonice, u nekoliko minuta koje pojedinac posvećuje sebi bez žurbe i bez vanjskih očekivanja. U tom kontekstu, naizgled jednostavan spoj poput maske za lice i pažljivo njegovani brkovi dobiva neočekivanu, ali snažnu simboličku i praktičnu dimenziju. Taj spoj ne funkcionira samo kao rutina njege, nego kao mali, ponavljajući ritual u kojem se estetika, samopouzdanje i osobna disciplina isprepliću u jedinstvenom iskustvu.
U suvremenom načinu života, u kojemu se svakodnevica sve češće odvija u ubrzanom ritmu digitalnih komunikacija, kratkih poruka i površnih interakcija, društvene igre ponovno zauzimaju iznenađujuće važno mjesto kao jedan od rijetkih oblika društvene aktivnosti koji uspijeva istodobno povezati ljude, usporiti vrijeme i omogućiti kvalitetnu emocionalnu razmjenu. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao oblik zabave ili nostalgije iz djetinjstva, društvene igre u posljednjih su desetak godina doživjele snažnu revalorizaciju u kontekstu mentalnog zdravlja, socijalne povezanosti i razvoja interpersonalnih odnosa, a njihova uloga sve se češće promatra kroz prizmu tzv. bonding rituala, odnosno svjesnih ili nesvjesnih društvenih praksi koje učvršćuju veze među ljudima.
U suvremenom društvenom kontekstu, u kojem se od muškaraca i dalje često očekuje emocionalna suzdržanost, racionalnost i kontrola nad vlastitim unutarnjim stanjima, sve se jasnije otvara prostor za drukčije oblike izražavanja koji ne počivaju na tradicionalnim obrascima muškosti. Jedan od najsnažnijih i najprirodnijih kanala kroz koji se takva promjena odvija jest kreativna zajednica, odnosno prostor u kojem se umjetničke aktivnosti ne promatraju samo kao estetski ili kulturni čin, nego kao duboko transformativno iskustvo koje oblikuje emocionalnu pismenost, jača međuljudske odnose i omogućuje sigurnije suočavanje s unutarnjim svijetom.
