Od jurnjave automobilima do smiješnih i nelagodnih scena, postoji niz stvari u filmovima koje su univerzalno fascinantne. Međutim, kada je riječ o nekim detaljima, stvari koje su publici privlačne mogu se razlikovati od jednog dijela svijeta do drugog.
To je nešto o čemu su studiji i filmaši uvijek vodili računa i zato je uobičajeno da neki filmovi sjeckaju, dodaju ili zamjenjuju određene scene za strana tržišta. Ponekad su te promjene pomogle da filmovi postanu popularniji, dok je u drugim prilikama ciljna publika jedva prepoznala trud.
Zootopia (2016.)
Tvorci Zootopije znaju da su određene životinje simboli određenih zemalja. Stoga se kao spiker na TV-u pojavljuje različita vrsta životinja ovisno o tome gdje se film prikazuje. Na primjer, u Australiji vijesti u Zootopiji vodi koala, a u Japanu tanuki (japanski rakunopas), za razliku od izvorne verzije filma u kojoj vijesti čita medvjed.
Umri muški (1988.)
U legendarnome akcijskome filmu Alan Rickman glumi Hansa Grubera, istočnonjemačkog terorista koji uzima taoce u neboderu.
Međutim, u njemačkoj verziji film je promijenjen kako ne bi uvrijedio publiku, tako da je Gruber Irac i bivši član irske terorističke skupine IRA. Kako Nijemci filmove sinkroniziraju, ta se promjena lako napravila.
Lincoln (2012.)
Spielbergov film govori o nečemu što Amerikanci dobro znaju – odluci Abrahama Lincolna da objavi emancipaciju, odnosno oslobođenje svih robova tijekom Američkog građanskog rata. Ipak, ta je tema neameričkoj publici slabije poznata, tako da je u nekim zemljama film u kinima počinjao obraćanjem redatelja Spielberga u kojemu objašnjava povijesnu pozadinu za one neupoznate s američkom poviješću.
Fatal Attraction (1987.)
Moglo bi se tvrditi da je Fatal Attraction jedan od najboljih filmova s najgorim završecima budući da Alex uzrokuje mnogo kaosa samo da bi je na kraju upucala ljubavnikova žena. Publika u Japanu dobila je puno nevjerojatniji kraj u kojem Alex počini samoubojstvo i smjesti svom ljubavniku.
Zanimljivo, to je bio originalni kraj filma, ali su ga producenti odlučili promijeniti u zadnji čas. Ipak, japanska je publika dobila film u originalnome obliku.
Demolition Man (1993.)
Plasman proizvoda smatra se nužnim kako bi se povećali prihodi filma.
U SF filmu Demolition Man jedan od detalja po kojima se budućnost razlikuje od sadašnjosti je to što su svi restorani dio lanca Taco Bell. Kako je taj lanac u vrijeme izlaska bio slabije poznat izvan SAD-a, u nekim zemljama taj je detalj promijenjen tako da su svi restorani Pizza Hut. I Taco Bell i Pizza Hut imaju iste vlasnike, tako da im nije smetala promjena.
Iron Man 3 (2013.)
Iron Man 3 jedan je od manje uspješnih filmova iz Marvelova filmskog svemira. U Kini nije bilo tako zahvaljujući promjenama koje su napravljene za to tržište.
Sporedni lik dr. Wu u Kini je dobio proširenu ulogu, a poznati lokalni glumac Fan Bingbing u filmu ima ulogu koja je iz verzije za ostatak svijeta potpuno izrezana. Osim toga, u kineskoj se verziji pojavljuje plasman proizvoda kineske marke mlijeka Gu Li Duo.
The Shining (1980.)
Promjena scene u filmu The Shining inspirirana je perfekcionizmom Stanleya Kubricka. Scenu u kojoj Jack Torrance pati od spisateljske blokade i neprestano na pisaćoj mašini piše samo rečenicu “All work and no play makes Jack a dull boy“, redatelj je dodatno snimio tako da u njemačkoj, francuskoj, talijanskoj i španjolskoj verziji filma lik Jacka Nicholsona na pisaćoj mašini piše na tim jezicima.
Captain America: Winter Soldier
Marvelov Steve Rogers zamrznut je od kraja Drugog svjetskog rata do modernog vremena, tako da je propustio mnogo toga što se dogodilo u međuvremenu. U filmu Winter Soldier Steve napravi popis važnih stvari koje mora upoznati da bi bolje shvatio svijet. U originalnoj verziji, na popisu se nalaze stvari kao što su filmska franšiza Rocky i američki biznismen Steve Jobs.
Ta je scena u brojnim drugim zemljama promijenjena kako bi se istaknule značajne stvari iz njihove povijesti. Tako je u Rusiji na popisu astronaut Jurij Gagarin, a u Velikoj Britaniji glumac Sean Connery i Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.
Red Dawn (2012.)
Uobičajeno je da se američki studiji vole „ulizivati“ kineskome tržištu, s obzirom na veliku populaciju te zemlje. Za film je uvijek zajamčeno da će biti lošiji na kino blagajnama ako je zabranjen u Kini, ali sličan potez kojim bi se osigurao međunarodni uspjeh još uvijek nije uspio za film Red Dawn.
U filmu su negativci originalno bili Kinezi, ali MGM ih je odlučio digitalno promijeniti u Sjevernokorejce kako kineska vlada ne bi zabranila za prikazivanje u svojoj zemlji.
Dobre geste uvijek pridonose uspostavljanju prijateljstva. U američkoj verziji animiranog filma Monsters University, lik Randal Boggs, peče kolače s glazurom na kojoj piše: “Budi mi prijatelj“. Za međunarodne verzije, riječi su zamijenjene smajlićem.
Riječi “Be My Pal” bolje objašnjavaju željeni cilj, ali smajlić šalje istu poruku. Svatko kome se ponudi kolačić sa smajlićem lako će shvatiti poruku. Uostalom, smajlići izgledaju slađe i prikladni su za film koji je namijenjen djeci.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
Animirani film za cijelu obitelj u Hrvatskoj je pogledalo više od 31 tisuće gledatelja, a nakon uspjeha na međunarodnim tržištima sljedećeg mjeseca stiže i u grčka kina
U zagrebačkom CineStaru Branimir Mingle Mall sinoć je u četiri prepune dvorane održana svečana premijera filma Posljednji rimski bog, povijesnog spektakla redatelja, scenarista i producenta Božidara Domagoja Burića o rimskom caru Dioklecijanu. Premijera je okupila filmsku ekipu, brojne glumce i uzvanike iz kulturnog, javnog i društvenog života, koji su među prvima pogledali jedan od produkcijski najambicioznijih projekata Hrvatske radiotelevizije. Među uzvanicima bili su redatelj filma Božidar Domagoj Burić i glumci Amar Bukvić, Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin i Marko Cindrić, koji uz Krešimira Mikića i Dragana Despota čine glumačku postavu filma. Premijeri su nazočili i Anja Šovagović-Despot, Ksenija Pajić, Robert Kurbaša, Luka Nižetić, Mladen Badovinac, Bojana Gregorić Vejzović i brojna druga poznata imena. Među uzvanicima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te novi glavni ravnatelj HRT-a Dražen Miočić.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
U suvremenom načinu života, u kojemu se svakodnevica sve češće odvija u ubrzanom ritmu digitalnih komunikacija, kratkih poruka i površnih interakcija, društvene igre ponovno zauzimaju iznenađujuće važno mjesto kao jedan od rijetkih oblika društvene aktivnosti koji uspijeva istodobno povezati ljude, usporiti vrijeme i omogućiti kvalitetnu emocionalnu razmjenu. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao oblik zabave ili nostalgije iz djetinjstva, društvene igre u posljednjih su desetak godina doživjele snažnu revalorizaciju u kontekstu mentalnog zdravlja, socijalne povezanosti i razvoja interpersonalnih odnosa, a njihova uloga sve se češće promatra kroz prizmu tzv. bonding rituala, odnosno svjesnih ili nesvjesnih društvenih praksi koje učvršćuju veze među ljudima.
U suvremenom društvenom kontekstu, u kojem se od muškaraca i dalje često očekuje emocionalna suzdržanost, racionalnost i kontrola nad vlastitim unutarnjim stanjima, sve se jasnije otvara prostor za drukčije oblike izražavanja koji ne počivaju na tradicionalnim obrascima muškosti. Jedan od najsnažnijih i najprirodnijih kanala kroz koji se takva promjena odvija jest kreativna zajednica, odnosno prostor u kojem se umjetničke aktivnosti ne promatraju samo kao estetski ili kulturni čin, nego kao duboko transformativno iskustvo koje oblikuje emocionalnu pismenost, jača međuljudske odnose i omogućuje sigurnije suočavanje s unutarnjim svijetom.
U suvremenom društvu koje neprestano naglašava važnost društvenih mreža, međuljudskih kontakata i stalne povezanosti, pojam samoće često biva pogrešno shvaćen i doživljen gotovo kao slabost ili neuspjeh. No, samoća u svojoj suštini ne znači izolaciju niti emocionalnu prazninu, već predstavlja iznimno vrijedan prostor za introspektivno promišljanje, samopouzdanje i unutarnji rast. Ona je prilika da se čovjek poveže sa samim sobom, da prepozna vlastite potrebe, želje i granice, te da nauči cijeniti trenutke u kojima nije okružen vanjskim podražajima ili očekivanjima drugih.
Zagrebački umjetnik i florist Saša Šekoranja ponovno je uredio božićni izlog svojeg ateljea u Ulici kralja Držislava 10, a ovogodišnju je blagdansku priču posvetio uspomenama na djetinjstvo i obiteljskim običajima koji su obilježili njegove Božiće. Inspiraciju je pronašao u staroj bakinoj bilježnici s receptima, iz koje je nastala neobična scenografija s medvjedom kuharom, razigranim vjevericama i osvijetljenim božićnim drvcem. Cijela instalacija zamišljena je kao prizor iz kuhinje u kojoj se pripremaju blagdanski kolači, a zahvaljujući pokretnim figurama, izlog djeluje poput malog mehaničkog kazališta.
Projekcijom digitalno restauriranog klasika hrvatske kinematografije, filma Rondo redatelja i scenarista Zvonimira Berkovića, u povodu 60. obljetnice njegova nastanka, u ponedjeljak, 9. studenoga, u prepunom Gradskom dramskom kazalištu Gavella svečano je otvoreno 24. izdanje Zagreb Film Festivala. Festival je službeno otvorila pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, otvorenju su prisustvovala i brojna druga lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
