‘Čovjek koji nije mogao šutjeti‘ u kategoriji Najboljeg kratkometražnog igranog filma nije dobio Oscara. Pobijedio je film ‘I’m not a Robot’ redateljice Victorije Warmerdam. Film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’, redatelja Nebojše Slijepčevića, prvi je hrvatski film od osamostaljenja koji je bio nominiran za ovu prestižnu nagradu američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti. Hrvatska kinematografija je 1962. godine osvojila Oscara za najbolji animirani film sa ‘Surogatom‘ redatelja Duška Vukotića.
‘Čestitke svim kolegama dobitnicima Oscara, a posebno hvala našoj ekipi filma ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ na svemu što su postigli za hrvatsku kinematografiju‘, poručili su kratko na društvenim mrežama iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).
Film je producirala kuća Antitalent, a producenti su Katarina Prpić i Danijel Pek. Film su snimali početkom siječnja 2024. na Glavnom kolodvoru u Zagrebu.
Goran Bogdan o Oscaru
Prije nego što su kročili na crveni tepih Dolby Theatrea, razgovarali smo s glavnim glumcem – Goranom Bogdanom.
‘Sretni smo i uzbuđeni zbog nastavka tog putovanja, bit će to lijepa ekskurzija. Vidjet ćemo kako će biti kad stignemo, ali već sad smo zadovoljni nominacijom‘, rekao nam je glumac.
Dva sata prije početka dodjele nagrada, Nebojša Slijepčević oglasio se na Facebooku.
‘Za nekoliko sati znat će se konačno da li smo dobili tog Oskara. Krivo je reći “da li smo ga osvojili”, jer filmske nagrade se ne osvajaju. Film nije sport, mi ne skačemo dalje od drugih, ne pogađamo više puta koš od drugih, ne udaramo se šakama… Nijedna nagrada ne može povećati emotivno iskustvo koje vam neki film pruža, niti ne umanjuje snagu filmova koji tu nagradu ne dobiju. Zato, što god bilo, samo opušteno i uživajte noćas!’, rekao je.
Podsjetimo, scenarij filma ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ je pisan prema istinitom događaju. Naoružani pripadnici vojske Republike Srpske su 27. veljače 1993. zaustavili vlak između Beograda i Bara te iz njega izveli 20 civila u mjestu Štrpcima kod Višegrada. U vlaku je bilo 19 muslimanskih putnika, koje su kasnije pogubili, a tijela bacili u Drinu. Njihovoj otmici je svjedočilo oko 500 putnika, no nitko im se nije usudio suprotstaviti, osim umirovljenog časnika Tome Buzova, koji je putovao u posjet sinu. Buzov je bio 20. žrtva.
‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ je prvi hrvatski film koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu. Film je ujedno i dobitnik Europske filmske nagrade za najbolji kratkometražni film, a u četvrtak je osvojio i nagradu César za najbolji kratkometražni igrani film koju dodjeljuje francuska Akademija filmske umjetnosti i tehnike.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Na prvi pogled iPhone 18 Pro Max ne djeluje kao telefon koji donosi veliki odmak od iPhonea 17 Pro Max. Apple je zadržao poznati format, zaslon od 6,9 inča i gotovo identične dimenzije, pa će svatko tko je koristio prošlogodišnji model odmah znati što može očekivati kada novi uređaj uzme u ruku. Veće promjene skrivene su unutar kućišta, a najviše ih ima u procesoru, sustavu hlađenja, bateriji i glavnoj kameri. Zbog toga je razlika između ove dvije generacije zanimljivija nego što njihov gotovo jednak izgled sugerira.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Madonna je ostvarila još jedan broj jedan na američkim radijskim ljestvicama. Pjesma „Danceteria” popela se na prvo mjesto Billboardove Dance Airplay ljestvice. To je njezin deseti broj jedan na toj ljestvici. Pjesma je ujedno treći singl s albuma „Confessions II” koji je tijekom 2026. stigao do vrha Dance Airplaya.
