Postoji mnogo različitih ukrasa koje ljudi stavljaju na vrh svojih božićnih drvaca. Međutim, najpopularnija je tradicionalna božićna zvijezda.
I dok mnogi ljudi postavljaju zvijezdu na svoje božićno drvce, vjerojatno je sigurno pretpostaviti da većina ljudi, a posebno djeca, nemaju pojma o značenju te zvijezde ili što ona predstavlja.
Ovaj Božić bio bi sjajan trenutak da ljudi saznaju što zvijezda predstavlja i podijele to sa svojom djecom. Razgovor o značenju zvijezde na božićnom drvcu može biti početak nove tradicije za vašu obitelj.
Božićna zvijezda opisana u Novom zavjetu
Božićna priča nalazi se u Novom zavjetu. Evanđelje po Mateju i Luki sadrži priču o rođenju Isusa. Priča iz Mateja govori o zvijezdi. Matej 2:1-2 kaže: “Po rođenju Isusa u Betlehemu u Judeji, za vrijeme kralja Heroda, dođoše mudraci s istoka u Jeruzalem i pitaju: ‘Gdje je rođen kralj židovski? Vidjesmo, naime, zvijezdu njegovu na istoku i dođosmo mu se pokloniti.'”
Nastavite čitati nakon oglasa
Većina stručnjaka smatra da su ovi “mudraci” bili babilonski astrolozi. Posebna zvijezda ili čak možda komet privukli su njihovu pažnju i na neki ih su način usmjerili prema području Palestine. Budući da su bili učeni ljudi, vjerojatno su bili upoznati s hebrejskim spisima. Kada su vidjeli zvijezdu koja ih vodi prema Palestini, proučavali su riječi proroka i zaključili da zvijezda najavljuje rođenje kralja.
Njihovo prvo zaustavljanje bilo je u Jeruzalemu gdje su se konzultirali s kraljem Herodom. Sigurno, kralj će biti rođen u palači, okružen plemstvom! Kralj Herod, međutim, nije ništa znao o tom novom kralju. Razumio je važnost mudraca i shvatio da su vidjeli znak na nebu. Kralj se konzultirao sa svojim savjetnicima o tome gdje će biti rođen Mesija. Rekli su kralju da proroci navode da će dijete biti rođeno u Betlehemu.
Herod je prenio tu informaciju mudracima, šaljući ih u Betlehem da potraže dijete. Herod je zamolio mudrace da ga obavijeste kada pronađu dijete kako bi i on mogao doći i izraziti poštovanje. U stvarnosti, Herod je namjeravao ubiti dijete. Nije želio riskirati da mu Mesija jednog dana oduzme prijestolje.
Matej je zatim napisao o mudracima: “A oni, pošto su čuli kralja, pođoše. I gle, zvijezda koju su vidjeli na istoku išla je pred njima dok nije došla i stala iznad mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se vrlo.” (Matej 2:9-10) Zvijezda je vodila mudrace ravno do kuće gdje su bili Isus i Njegova obitelj. “Uđoše u kuću, vidješe dijete s Marijom, njegovom majkom, pa mu se pokloniše. Otvoriše svoje blago i prinesoše mu darove: zlato, tamjan i smirnu.” (Matej 2:11)
Božićna zvijezda vodila je mudrace do Isusa
Očigledno je da su mudraci shvatili da ovaj dječak nije obično dijete. Do njega ih je vodila nadnaravna zvijezda na nebu. Bilo je brojnih proročanstava koja su se ispunila pri Njegovu rođenju. Činjenica da su mu se poklonili i prinijeli mu svoje darove, govori nam o važnosti koje je imalo rođenje ovog djeteta.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kad su mudraci bili spremni otići, nisu izvijestili Heroda. Bog im je u snu rekao da se ne vraćaju u Jeruzalem. Umjesto toga, drugim su se putem vratili kući.
Nakon što je zvijezda odvela mudrace do djeteta, više se nikada nije pojavila. Zvijezda je obavila svoj posao i pokazala put do Isusa. Iako se o ovoj posebnoj zvijezdi više nikada nije čulo, samog će Isusa nazivati “Svjetlom svijeta”. Poslušajte kako Ivan opisuje Isusa: “Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze. Istinito Svjetlo koje svijetli svakome čovjeku dolazi na svijet.” (Ivan 1:5,9)
Nastavite čitati nakon oglasa
Ovog Božića, dok stavljate tu prekrasnu zvijezdu na svoje drvce, zašto ne biste uzeli vremena da objasnite svojoj djeci što on predstavlja? Shvaćanjem značaja zvijezde razumjet će pravi smisao Božića. Naravno, Božić je vezan uz obitelj, dijeljenje, stvaranje uspomena, darivanje i primanje poklona te provođenju vremena s onima koje volimo.
Prije svega, Božić govori o Isusu. Na tom prvom Božiću, Bog je poslao posebnu zvijezdu da vodi mudrace do Isusa. Božić je divno vrijeme za razmišljanje o tom svjetlu.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
Iako je njegov modni odabir bio besprijekoran, posebnu pažnju ukrale su pletenice koje su savršeno zaokružile cijeli look i dale mu dodatnu dozu karakte
