Legendarna glumica najpoznatija po ulozi u kultnoj sapunici Dinastija, Joan Collins, ne prestaje impresionirati svoje obožavatelje ni u dobi od 90 godina: ovaj tjedan otkriveno je da je još uvijek super fleksibilna.
Tijekom intervjua u emisiji Woman’s Hour na BBC Radiju 4, Joan je otkrila: “Još uvijek vrlo lako izvodim špagu“. Kada je voditeljica insinuirala da bi se Joan mogla pojaviti u Plesu sa zvijezdama, glumica je odbacila tu ideju, rekavši da su je to nekoliko puta pitali. “Šalite se? Nema šanse! Nekoliko su me puta to zamolili“, priznala je.
Za Joan Collins godine su samo broj
O tome kako održava svoju figuru kojom prkosi godinama, Joan je dala uvid u prošlosti. Kad je imala 81 godinu, glumica je otkrila da dvaput vježba s osobnim trenerom i pliva svaki dan.
Što se tiče njezinih nogu, zvijezda Dinastije je za You Magazine rekla: “Sretna sam što sam naslijedila noge svoje majke. Bila je plesačica“.
Joan Collins tvrdi da svoje dobre gene duguje majci.FOTO: Profimedia
Podijelivši uvid u svoju strogu dijetu, Joan je otkrila: “Jedite junk food i izgledat ćete kao junk! Jedenje avokada, lososa, orašastih plodova i svježeg povrća stvarno pomaže vašem tenu“.
“Što se tiče vašeg tijela, koristite ga ili ga izgubite! Toliko me ljudi pita: ‘Kako to uspijevate?’ Čvrsto vjerujem u kontrolu porcija kao i u tjelovježbu. Kad sam u Londonu, imam osobnog trenera – ili bi to trebao biti osobni tiranin? – koji dolazi dva puta tjedno. Ljeti plivam svaki dan i uvijek sam u pokretu. Ništa si ne uskraćujem – čokoholičarka sam – ali vjerujem da je umjerenost ključna.”
Glumica je u zadnje vrijeme imala neke zdravstvene probleme, ali ih je sve prebrodila
Joanina rutina održala ju je u dobrom zdravlju. U 2022. godini je imala problema s leđima, no pomogla joj je fizioterapija.
Zvijezda Dinastije još uvijek oduševljava svojom živahnošću.FOTO: Profimedia
Glumica je također otkrila da je dva puta imala Covid, rekavši da je drugi put bilo “kao prehlada“, ali prvi put je bilo loše. Ipak, izvukla se i dočekala 90. godinu u odličnome zdravlju.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.