
Andrea Andrassy uhvatila najljepši ljetni prizor: Dupini zaplesali na pučini
Ljetovanja uz more često donose brojne lijepe trenutke, no susret s dupinima svakako je jedan od onih koji se pamte.
26 kolovoza 2026

Među zaboravljenim celebrity vezama je i ona u kojoj su bili Ashton Kutcher i January Jones. Čini se da Ashton lijepoj glumici i nije bio najbolji dečko.
U kasnim devedesetima i ranim dvijetisućitima, kad su oboje bili mladi glumci u ranim dvadesetima, Ashton Kutcher i January Jones bili su u vezi. Tada je ona tek počinjala u Hollywoodu dok se on već proslavio serijom “Te lude sedamdesete”. Nakon što su prekinuli, 2008. godine, January Jones postigla je uspjeh glumeći Betty Draper u seriji “Momci s Madisona” koja joj je donijela i nominaciju za Emmy za glavnu glumicu.
Ipak, da se pitalo Ashtona to se nikad ne bi dogodilo jer je on svojoj bivšoj djevojci govorio da nije talentirana.

January Jones kao Betty Draper u seriji Momci s MadisonaPROFIMEDIA
Dok je Ashton Kutcher jedan od najomiljenijih poznatih osoba, koji je svoj status “simpatičnog dečka” zacementirao brakom s Milom Kunis, ne može se reći da se glumac proslavio u ulozi dečka dok je bio u vezi s January Jones.
Poznato je da Ashton nije u potpunosti podržavao glumačku karijeru svoje tadašnje djevojke niti je bio uvjeren da će ona ikad dobiti uloge u filmovima i serijama.
January Jones je u nekoliko intervjua izjavila da joj je bivši rekao da ne misli da će “biti dobra u ovome”, misleći pritom na glumu.

“Tip s kojim sam hodala kad sam prvi put stigla u L.A. nije podržavao moju glumačku karijeru”, izjavila je za GQ. “Rekao je, mislim da nećeš biti dobra u ovome. Dakle – zaboravi na to.”
Nastavila je: “Sad mogu reći samo lijepe stvari o njemu – ako išta, trebala bih mu zahvaliti. Jer onog trenutka kad mi kažeš da nešto ne mogu učiniti, tada sam najviše motivirana.”
Taj “skeptični dečko” bio je Ashton Kutcher, doznao je kasnije GQ.

Zagreb će i ove jeseni ponovno mirisati na pečenu junetinu, karamelizirani luk, dimljene umake, tartufe i svježe pečena brioche peciva jer se Burger Festival Zagreb od 10. do 20. rujna vraća na Trg dr. Franje Tuđmana, gdje će tijekom jedanaest festivalskih dana okupiti čak 17 izlagača, poznata imena domaće gastronomske scene, nagrađivane burgere, potpuno nove koncepte i niz autorskih kombinacija koje klasični street food pomiču u sasvim drugačijem, kreativnijem i ambicioznijem smjeru.
27 kolovoza 2026

Može li tanjur promijeniti način na koji doživljavamo hranu, može li težina pribora utjecati na naša očekivanja prije nego što išta stavimo u usta, može li zvuk, svjetlo ili čak električni impuls promijeniti percepciju slanosti i može li dizajn jednog dana odlučiti ne samo kako ćemo jesti, nego i što ćemo jesti? Na prvi pogled ta pitanja možda zvuče kao spoj gastronomije, znanstvene fantastike i dizajnerske igre, no upravo se njima bavi izložba „Before the First Bite”, koju je kustosica Tina Marković osmislila u sklopu Zagreb Design Weeka, a koja od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu okuplja 33 međunarodna projekta i otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga što će nam se naći na tanjuru. Pitanje glasi: što se zapravo događa prije prvog zalogaja?
27 kolovoza 2026

Postoje zagrebačke lokacije koje s vremenom prestaju biti samo prostori u kojima se održavaju događaji i postaju dio kolektivnog gradskog sjećanja, a Šalata bez sumnje pripada upravo toj posebnoj kategoriji mjesta koja su desetljećima pratila različite generacije kroz sport, koncerte, ljetne večeri, prve izlaske i velike trenutke zagrebačke glazbene scene. U subotu, 29. kolovoza, kultni će stadion ponovno postati središte velikog glazbenog događanja, ovoga puta u znaku petog rođendana Lollipopa, party brenda koji je tijekom posljednjih pet godina izrastao iz klupske večeri u prepoznatljiv regionalni fenomen.
27 kolovoza 2026

U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
26 kolovoza 2026

Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
26 kolovoza 2026