Koliko često razmišljate o zdravlju svojih crijeva? Vjerojatno ne baš često – no kako ulazimo u četrdesete, pedesete i kasnije godine, zdravlje crijeva postaje sve važnije – i sve više ljudi postaje svjesno potrebe da se o njima brinemo. Novo istraživanje Biotiful Gut Health pokazuje da se gotovo 50 % Britanaca u dobi od 55 do 64 godine brine o zdravlju crijeva – i to s dobrim razlogom. „Kako starimo, prirodno postajemo ranjiviji zbog slabljenja imunološke funkcije, povećanog rizika od kroničnih bolesti i manje učinkovitog apsorbiranja nutrijenata. Zato trebamo posvetiti dodatnu pažnju zdravlju crijeva“, upozorava nutricionistica Kristen Stavridis.
„Crijeva su ključna za podršku našem tijelu koje stari jer pozitivno utječu gotovo na svaki tjelesni sustav. Podržavaju imunitet, san, nadutost, raspoloženje, regulaciju težine i još mnogo toga.“
Dodaje i da nam je potrebna raznolikost u crijevnoj mikrobioti kako bismo ostali zdravi, ali ona se s godinama smanjuje, uglavnom zbog promjena u načinu života, prehrani i lijekovima koje uzimamo.
Zašto se crijeva mijenjaju u perimenopauzi i kasnije?
„Studije su pokazale da ženski spolni hormoni poput estrogena i progesterona utječu na sastav bakterija u crijevima“, kaže Kristen. „Kako razina estrogena počinje padati tijekom perimenopauze, to može utjecati na raznolikost crijevne mikrobiote; žene s dovoljno estrogena obično imaju više dobrih nego loših bakterija u crijevima. Menopauza je također povezana sa smanjenom raznolikošću mikrobiote, što može utjecati na pojavu zatvora i osjetljivog želuca tijekom tog razdoblja.“
Najčešće greške u srednjoj dobi
„Iako starenje prirodno utječe na zdravlje, postoje neke česte greške u načinu života koje ubrzavaju taj proces – a 30 % ispitanika je priznalo da ne zna kako podržati zdravlje svojih crijeva“, kaže Kristen.
Ovo su najčešće pogreške koje radimo u srednjim godinama i savjeti kako ih ispraviti:
1. Nedostatak raznovrsne hrane
„Kako starimo, skloni smo rutini i jedemo ono što poznajemo. Mnogi od nas nemaju dovoljno raznoliku prehranu, posebno kad je riječ o biljnim namirnicama. Ciljajte na 30 različitih biljaka tjedno – uključujući voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke, začine, mahunarke, žitarice i čajeve.“
Biljna hrana izvor je vlakana, ključnih za zdravlje crijeva jer hrane korisne bakterije, potiču probavu i sprječavaju zatvor. Sljedeći put u trgovini, budite hrabriji u izboru!
2. Zanemarivanje probiotika
„Probiotički izvori poput kefira sadrže milijarde živih kultura koje povećavaju raznolikost mikrobioma. Također su bogati bjelančevinama i vitaminom B12 koji podržava imunitet. Ostali probiotici uključuju jogurt, kiseli kupus, kimchi i jabučni ocat.“
3. Premalo kretanja
„Zbog posla i obaveza, fizička aktivnost često pada u drugi plan. Iako je večer ispred televizora privlačna, redovito kretanje pomaže smanjiti upalu u crijevima. Šetnja nakon obroka pomaže probavi i smanjuje nadutost.“
4. Nekvalitetan san
„Zdravlje crijeva i san povezani su kroz vagusni živac i neurotransmitere. Crijeva proizvode kratkolančane masne kiseline koje utječu na kvalitetu sna. Spavajte dovoljno – jer dobar san potiče zdravlje crijeva, a zdrava crijeva omogućuju bolji san.“
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
