Zašto muškarci preskaču ono što njihovo tijelo najviše treba: Rastezanje tijela i mobilnost
U svijetu u kojem je brzina postala sinonim za uspjeh, a snaga mjerilo muškog identiteta, često zaboravljamo na najvažniji aspekt fizičkog zdravlja – fleksibilnost i mobilnost. Muškarci, vođeni željom za što većom mišićnom masom i snagom, često zanemaruju istezanje, smatrajući ga suvišnim ili gubitkom vremena. No, upravo je stretching ključan za održavanje ravnoteže u tijelu, prevenciju ozljeda i postizanje optimalnih performansi.
Zamislite situaciju: nakon napornog treninga snage, osjećate se iscrpljeno, mišići su napeti, a pokreti ukočeni. U tom trenutku, istezanje ne samo da opušta mišiće, već i poboljšava cirkulaciju, smanjuje bolove i ubrzava oporavak. Bez njega, tijelo ostaje u stanju napetosti, što može dovesti do kroničnih bolova i smanjenja fleksibilnosti.
Mobilnost, s druge strane, odnosi se na sposobnost zglobova da se kreću kroz puni opseg pokreta. Bez odgovarajuće mobilnosti, čak i najjači mišići ne mogu funkcionirati optimalno. Na primjer, ukočeni kukovi mogu ograničiti dubinu čučnja, dok kruti rameni zglobovi mogu otežati izvođenje potisaka. Redovitim radom na mobilnosti, muškarci mogu poboljšati tehniku izvođenja vježbi, povećati snagu i smanjiti rizik od ozljeda.
U Hrvatskoj postoje brojne opcije za muškarce koji žele poboljšati svoju fleksibilnost i mobilnost. Fitness centar Elixir u Zagrebu nudi osobne treninge mobilnosti. Slično, Snatch u Rijeci nudi grupne treninge mobilnosti u malim grupama. Ovi trenuci omogućuju muškarcima da pod stručnim vodstvom rade na poboljšanju svoje fleksibilnosti i mobilnosti, što direktno utječe na njihovu snagu i performanse.
Uključivanje stretching rutine u dnevni raspored ne mora biti vremenski zahtjevno. Čak i 10 do 15 minuta nakon svakog treninga može donijeti značajne koristi. Fokusiranje na ključne mišićne skupine poput leđa, kukova i ramena može poboljšati držanje, smanjiti bolove i povećati opseg pokreta. Također, istezanje prije spavanja može pomoći u opuštanju tijela i uma, poboljšavajući kvalitetu sna.
Važno je napomenuti da stretching i mobilnost nisu samo za sportaše ili rekreativce. Svaki muškarac, bez obzira na dob i razinu aktivnosti, može imati koristi od ovih praksi. U današnjem sjedilačkom načinu života, kada većinu vremena provodimo za računalima ili u automobilima, redovito istezanje i rad na mobilnosti postaju nužnost za održavanje zdravlja i vitalnosti.
Zaključno, muškarci koji zanemaruju stretching i mobilnost riskiraju ne samo fizičke ozljede, već i smanjenje kvalitete života. Ulaganje u fleksibilnost i mobilnost nije znak slabosti, već mudrosti i dugoročne brige za vlastito tijelo. Stoga, sljedeći put kada završite trening, odvojite nekoliko minuta za istezanje – vaše tijelo će vam biti zahvalno.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
