Kada jedete trešnje, važno je biti oprezan pri gutanju koštica jer njihova prekomjerna konzumacija može biti vrlo neugodna ili čak opasna po život.
Razlog zbog kojeg se ne preporučuje žvakati ili gutati košticu trešnje je to što koštice sadrže enzim koji se u našem tijelu pretvara u cijanid, toksičnu tvar za ljude.
Zdrave trešnje lako mogu postati smrtonosne trešnje
Ova pojava prisutna je u svim voćkama čije sjeme ima zaštitnu košticu.
Da bi došlo do trovanja cijanidom, potrebno je unijeti količinu od 0,5-3,5 mg po kilogramu tjelesne težine. To znači da bi osoba teška 68-70 kilograma morala unijeti najmanje 90 miligrama cijanida.
Prosječno se u koštici trešnje nalazi 3,9 miligrama amigdalina, dok crne trešnje sadrže nešto manje, odnosno 2,7 mg.
Amigdalin se pretvara u cijanid i tako od zdravih trešanja nastaju smrtonosne trešnje
Važno je napomenuti da se točna količina amigdalina može razlikovati ovisno o voću i vrsti stabla.
Pod pretpostavkom da svaka koštica sadrži 3,9 miligrama amigdalina, konzumacija 23 koštice mogla bi dovesti do smrtonosne doze.
Trovanje cijanidom može uzrokovati mučninu, povraćanje, migrenu i ubrzan rad srca. U slučaju predoziranja, cijanid ometa prijenos kisika u tijelu, što može dovesti do zastoja srca, kome i smrti.
Ostalo voće čije koštice također sadrže cijanid su breskve, marelice, šljive i mango.
Treba biti oprezan pri jedenju trešanja i izbjegavati žvakanje i gutanje koštica.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalo i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo putem tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključni moment – jer zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se tek slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje.
U svijetu u kojem se čaša vina često smatra simbolom opuštanja i društvenog užitka, svaki muškarac koji cijeni svoje tijelo mora za trenutak zastati i postaviti pitanje: koliko je zapravo čaša još uvijek “zdravo”, a kada taj ritual prelazi granicu između razonode i potencijalne štete?
Doktorica Vivian Jurković iz Matulja jedna je od onih stručnjakinja čiji profesionalni put odiše mirnom sigurnošću osobe koja točno zna što želi postići — spojiti medicinsku preciznost, estetsku suptilnost i duboko poštovanje prema prirodnoj ljepoti. Već pri prvom susretu s njenim radom jasno je da je riječ o liječnici koja ne pristupa licu kao površini, nego kao priči koju treba razumjeti, njegovati i pažljivo oblikovati. U ordinaciji koju je izgradila s istančanim osjećajem za detalj stvorila je okruženje u kojem se pacijenti osjećaju sigurno, saslušano i istinski zbrinuto. Godine usavršavanja u području neinvazivnih estetskih tretmana donijele su joj reputaciju jedne od najpouzdanijih stručnjakinja za suptilne, prirodne transformacije koje ističu, a ne mijenjaju osobu.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.