S toliko serija emisija i filmova za gledanje na televiziji ovih dana, primamljivo je nadoknaditi zaostatke dok jedemo. No, je li TV večera doista dobra ideja?
Zdravstveno gledano, “TV večera” nije na dobrom glasu. Naravno, kada govorimo o jedenju uz televizor, uglavnom mislimo na tzv. „junk food“.
No što ako odaberete drugu vrstu obroka dok gledate omiljenu televizijsku seriju? Možda mislite da je šareni tanjur prepun povrća i cjelovitih žitarica zdrava navika. Poništava li jednostavan čin jedenja pred TV-om te dobre odluke?
Postoje neki pokazatelji da bi mogao, piše BBC. Studije sugeriraju da jedenje dok gledamo televiziju nije dobro za nas, bez obzira na to što jedemo.
Ako ćete jesti ispred televizora to vas može ometati, kažu stručnjaci
Znanstvenici već dugo znaju da naše šire okruženje igra ključnu ulogu u našoj prehrani. Postoji mnogo istraživanja koja pokazuju vezu između gledanja televizije i većeg rizika od pretilosti, uglavnom zbog niže razine tjelovježbe koja dolazi s takvim sjedilačkim ponašanjem.
Ali gledanje televizije također može utjecati na to koliko jedemo. Ometanje je jedna od vodećih teorija zašto bismo mogli jesti više dok gledamo televiziju u isto vrijeme.
To bi moglo biti zato što, kada smo uvučeni u zaplet, imamo manje pažnje na raspolaganju za jelo pa nismo svjesni tjelesnih signala koji nam govore da smo siti, što bi moglo dovesti do prejedanja. Postoje i istraživanja koja sugeriraju da se ne sjećamo što smo jeli dok jedemo ispred TV-a i borimo se da točno procijenimo količinu koju smo pojeli, što bi moglo značiti da jedemo više.
Nizozemski znanstvenici u jednoj su studiji utvrdili da ljudi provode duže vremena jedući ako istovremeno gledaju TV.
Također su otkrili da je ukupno vrijeme koje su proveli jedući bilo duže u danima kada su istovremeno gledali TV i jeli u isto vrijeme, u usporedbi s danima kada su jeli bez istovremenog gledanja televizije. To sugerira da nisu shvaćali koliko dugo jedu jer su bili rastreseni.
Ako ćete jesti ispred televizora, može vam se činiti da je hrana slabijega okusa
Drugi razlog zbog kojeg možemo jesti više dok gledamo televiziju je taj što hrana neće imati isti okus kao kada više pažnje posvećujemo onome što jedemo. To je zato što nemamo toliko zadovoljstva u hrani kada smo ometeni, utvrdilo je još jedno nizozemsko istraživanje koje je pokazalo da su ispitanici mislili da je njihova hrana manje slatka ako su je jeli dok su gledali TV.
Istraživanja su otkrila da izloženost reklamama za hranu također može potaknuti ljude da općenito više jedu. Ali ono što najviše zabrinjava istraživače je povezanost između reklama za hranu i konzumacije ultra-procesirane hrane (UFP), koja je povezana s pretilošću i drugim bolestima, uključujući bolesti srca.
Ovome su posebno izložena djeca, koja će radije tražiti ultra-procesiranu hranu ako vide reklame za nju. Štoviše, iako su istraživanja pokazala da su djeca manje pretila ako stalno jedu obiteljske obroke, odnosno ako uvijek ručaju s cijelom obitelji, taj efekt potpuno nestaje ako cijela obitelj jede – pred televizorom.
Ukratko, odgovor na naše pitanje iz naslova je jednostavno – ne, ne biste smjeli jesti ispred TV-a. A to nikako ne biste trebali dopustiti svojoj djeci.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Filip Rudan ovih je dana svojim pratiteljima pokazao rezultate redovitih treninga, a fotografije i snimke koje je podijelio otkrile su koliko se njegov izgled promijenio zahvaljujući vremenu provedenom u teretani. Mladi pjevač pozirao je bez majice i bez puno skrivanja pokazao isklesanu figuru, definirane trbušne mišiće, snažna ramena i ruke te posebno razvijene noge, iza kojih očito stoji ozbiljan rad.
Vlaho Arbulić još je jednom pokazao zašto već godinama slovi za jednog od najzgodnijih Hrvata, a ovoga puta u prvom planu našla se forma na kojoj mu bez problema mogu zavidjeti mnogi muškarci.
Par se vjenčao 27. rujna 2025. godine u Santa Barbari u Kaliforniji, a ceremoniju je vodio reper Lil Dicky, koji s Blancom i Kristin Batalucco vodi podcast.
Kate i Danny svoju su ljubavnu priču započeli 2016. godine, nakon što su se poznavali čak 15 godina. Par je 2018. dobio kćer Rani Rose, a Fujikawa je Kate zaprosio u rujnu 2021.