Smanjivanje količine šećera u prehrani može djelovati kao veliki izazov jer se šećer nalazi u mnogim namirnicama, a njegov okus mnogima pruža zadovoljstvo. Međutim, stručnjaci kažu da je moguće smanjiti unos šećera bez odricanja od omiljenih jela.
Dr. Jessica Jones, suosnivačica platforme Diabetes Digital, ističe kako je cilj stvoriti uravnotežen odnos s hranom. “Mnogi uspješno smanje unos šećera poduzimajući male korake, fokusirajući se na to kako se osjećaju i birajući hranu koja ih nahrani, a da se pritom ne osjećaju uskraćeno,” objašnjava.
Prekomjeran unos šećera može uzrokovati nagle promjene energije, što često dovodi do iscrpljenosti. Dugoročno, visoke razine šećera povezane su s dijabetesom, srčanim bolestima, povišenim tlakom i kolesterolom, upalama, pa čak i kognitivnim problemima poput Alzheimerove bolesti. Prema Američkom udruženju za srce (AHA), ženama se preporučuje maksimalan unos od 25 grama dodanog šećera dnevno.
Ako želite smanjiti unos šećera, donosimo šest jednostavnih koraka koje predlažu stručnjaci:
1. Provjeravajte oznake o prehrambenom sastavu
Pri kupovini proizvoda provjerite etiketu, posebno dio “dodani šećeri.” Birajte proizvode s manje ili bez dodanih šećera. Na etiketama obratite pažnju i na sastojke poput visoko fruktoznog kukuruznog sirupa, dekstroze, agave, meda i kokosovog šećera, koji također spadaju u dodane šećere.
Napomena: “Bez dodanog šećera” ne znači da proizvod nema prirodnih šećera (nego samo umjetnih), dok oznaka “bez šećera” ukazuje na potpuni izostanak šećera u proizvodu.
2. Zamijenite namirnice s puno šećera zdravijim opcijama
Zamjene ne moraju značiti odricanje. Na primjer, zamijenite slatke žitarice za doručak zobenom kašom zaslađenom cimetom i voćem. Slatki napitci, umaci i preljevi poput kečapa često sadrže velike količine šećera. Umjesto njih, birajte opcije “i” ili pripremajte vlastite verzije kod kuće.
3. Smanjite količinu šećera u receptima
Ako recept zahtijeva šećer, pokušajte ga smanjiti za četvrtinu ili polovinu. Možete ga zamijeniti prirodnim zaslađivačima poput pirea od jabuke. Promjena može djelovati riskantno, ali često nećete primijetiti razliku u okusu. Također, obratite pažnju na veličinu porcije.
4. Kombinirajte ugljikohidrate s drugim makronutrijentima
Spajanje ugljikohidrata s proteinima, biljnim mastima ili vlaknima može usporiti njihovu apsorpciju i stabilizirati razinu šećera u krvi.
Na primjer, datulju prepolovite i pojedite s maslacem od kikirikija kako biste uravnotežili prirodne šećere s proteinima i mastima.
5. Ograničite unos šećera iz napitaka
Napici poput gaziranih sokova, voćnih sokova i alkoholnih pića brzo se metaboliziraju, što može izazvati nagli porast šećera u krvi. Pokušajte ih konzumirati uz obrok kako biste usporili apsorpciju. Umjesto njih, isprobajte gaziranu vodu s dodatkom malo 100 % voćnog soka.
6. Dajte prednost cjelovitim namirnicama
Voće, batat i druge cjelovite namirnice pružaju prirodnu slatkoću bez dodanih šećera. Osim toga, sadrže vlakna koja usporavaju oslobađanje šećera u krvotok. Zamjenom prerađenih proizvoda cjelovitima smanjujete unos dodanog šećera i unosite više hranjivih tvari.
Važno je zapamtiti: Sve vrste hrane mogu se uklopiti u uravnoteženu prehranu. Malim koracima i svjesnim odabirom možete smanjiti unos šećera i poboljšati svoje zdravlje bez osjećaja uskraćenosti.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Supruga Duje Ćalete-Cara još jednom je potvrdila status modne insajderice kombinacijom profinjenih komada luksuznih kuća koji savršeno balansiraju eleganciju i suvremeni stil
