Smijemo li jesti ispred televizora?
Svi volimo nešto pojesti dok gledamo omiljenu seriju. No, je li to zdravo?
22 studenoga 2024
Raspored dnevnih obroka mogao bi utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, pokazalo je veliko europsko istraživanje objavljeno u časopisu “Nature Communications”.
Istraživanje je pokazalo da je duži noćni post povezan s manjim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti poput moždanog udara. Pravilna prehrana ključ je osiguravanja zdravlja srca.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su svjetski uzrok smrtnosti, a mnoge su povezane s prehranom. Moderni zapadnjaci često jedu kasno navečer i preskaču doručak.
“Osim svjetla, dnevni ciklus unosa hrane (obroci, međuobroci itd.) koji se izmjenjuju s razdobljima posta sinkronizira periferne satove, ili cirkadijalne ritmove različitih tjelesnih organa, čime utječe na kardiometaboličke funkcije kao što su regulacija krvnog tlaka“, stoji u priopćenju vezanom uz studiju.
Znanstvenici su analizirali podatke više od 103 000 sudionika studije koja je pokrenuta u Francuskoj 2009. godine i imala je za cilj bolje razumijevanje odnosa između prehrane i zdravlja.
“Sudionici koji su kasnije jeli, konzumirali su više alkohola, imali su više epizoda prekomjernog pijenja, prijavili su kasniji odlazak na spavanje i vjerojatnije je da imaju veću varijabilnost u vremenu obroka tijekom tjedna”, napisali su istraživači.
Odgađanje prvog obroka u danu povezano je s povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 6 % po satu kašnjenja. Što se tiče posljednjeg obroka u danu, večera nakon 21 sat povezana je s 28 % povećanjem rizika od cerebrovaskularnih bolesti kao što je moždani udar u usporedbi s jedenjem prije 20 sati, a posebno među ženama.
Konačno, dulje trajanje noćnoga gladovanja – vrijeme između zadnjeg obroka u danu i prvog obroka sljedećeg dana – povezano je sa smanjenim rizikom od cerebrovaskularne bolesti.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Jedan mogući razlog za smanjeni kardiovaskularni rizik povezan s ranijim obrocima leži u utjecaju vremena unosa hrane na cirkadijalni ritam organa.
Cirkadijalni ritmovi predstavljaju ritmičke cikluse od približno 24 sata koji oblikuju unutarnji sat tijela. Jedan od najpoznatijih primjera je ciklus spavanja i buđenja, koji je usklađen s prirodnim ciklusom dana i noći, odnosno svjetlom i tamom.
Osim toga, i drugi vanjski faktori mogu utjecati na cirkadijalni ritam. Znanstvena istraživanja sugeriraju da dnevni ciklus ishrane i posta igra ulogu u usklađivanju cirkadijalnih ritmova u organima poput jetre, srca, bubrega i gušterače, kako piše Healthline.com.
Nova studija pridonosi razumijevanju utjecaja vremena obroka i trajanja posta tijekom noći na zdravlje, ali još je prerano preporučiti ljudima da jedu svoje obroke u određeno doba dana. Morali bi se uzeti u obzir preferencije, stil života i zdravstvene karakteristike pojedine osobe prije nego što bi se mogle dati takve preporuke, ističu stručnjaci.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sigurno ste vidjeli ovaj meme. Nažalost, ispada da nije točan.
23 studenoga 2024
Film o Madonni najavljen je još prije četiri godine, ali još uvijek o njemu ne znamo ništa.
23 studenoga 2024
U današnjem polariziranom društvu, pojam wokeizma zauzima centralno mjesto u političkim i kulturnim raspravama, a Generacija Z – najmlađa generacija na društvenoj sceni – sve više postaje ključni glas u ovom dijalogu.
23 studenoga 2024
Kad razmišljate o poslovanju, možda vas prvo ne asocira riječ "knjigovođa". Možda vam na pamet padnu inovacije, marketing, prodaja ili velike ideje. Ali iza svakog uspješnog projekta stoji jedna tiha, marljiva figura koja sve to drži pod kontrolom – knjigovođa. On je poput kućnog temelja – nevidljiv, ali neophodan. Jer, ruku na srce, bez dobrog knjigovođe, poslovni temelji bi se vrlo brzo uzdrmali.
23 studenoga 2024
Sinkronizirane klizačice, vatreni gudači i veliki vatromet za nezaboravan doživljaj.
23 studenoga 2024