Istraživanje je pokazalo da je duži noćni post povezan s manjim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti poput moždanog udara. Pravilna prehrana ključ je osiguravanja zdravlja srca.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su svjetski uzrok smrtnosti, a mnoge su povezane s prehranom. Moderni zapadnjaci često jedu kasno navečer i preskaču doručak.
“Osim svjetla, dnevni ciklus unosa hrane (obroci, međuobroci itd.) koji se izmjenjuju s razdobljima posta sinkronizira periferne satove, ili cirkadijalne ritmove različitih tjelesnih organa, čime utječe na kardiometaboličke funkcije kao što su regulacija krvnog tlaka“, stoji u priopćenju vezanom uz studiju.
Znanstvenici su analizirali podatke više od 103 000 sudionika studije koja je pokrenuta u Francuskoj 2009. godine i imala je za cilj bolje razumijevanje odnosa između prehrane i zdravlja.
Pravilna prehrana nešto je što se ne smije zanemariti
“Sudionici koji su kasnije jeli, konzumirali su više alkohola, imali su više epizoda prekomjernog pijenja, prijavili su kasniji odlazak na spavanje i vjerojatnije je da imaju veću varijabilnost u vremenu obroka tijekom tjedna”, napisali su istraživači.
Odgađanje prvog obroka u danu povezano je s povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 6 % po satu kašnjenja. Što se tiče posljednjeg obroka u danu, večera nakon 21 sat povezana je s 28 % povećanjem rizika od cerebrovaskularnih bolesti kao što je moždani udar u usporedbi s jedenjem prije 20 sati, a posebno među ženama.
Konačno, dulje trajanje noćnoga gladovanja – vrijeme između zadnjeg obroka u danu i prvog obroka sljedećeg dana – povezano je sa smanjenim rizikom od cerebrovaskularne bolesti.
Vrijeme obroka može utjecati na cirkadijalni ritam
Jedan mogući razlog za smanjeni kardiovaskularni rizik povezan s ranijim obrocima leži u utjecaju vremena unosa hrane na cirkadijalni ritam organa.
Cirkadijalni ritmovi predstavljaju ritmičke cikluse od približno 24 sata koji oblikuju unutarnji sat tijela. Jedan od najpoznatijih primjera je ciklus spavanja i buđenja, koji je usklađen s prirodnim ciklusom dana i noći, odnosno svjetlom i tamom.
Osim toga, i drugi vanjski faktori mogu utjecati na cirkadijalni ritam. Znanstvena istraživanja sugeriraju da dnevni ciklus ishrane i posta igra ulogu u usklađivanju cirkadijalnih ritmova u organima poput jetre, srca, bubrega i gušterače, kako piše Healthline.com.
Nova studija pridonosi razumijevanju utjecaja vremena obroka i trajanja posta tijekom noći na zdravlje, ali još je prerano preporučiti ljudima da jedu svoje obroke u određeno doba dana. Morali bi se uzeti u obzir preferencije, stil života i zdravstvene karakteristike pojedine osobe prije nego što bi se mogle dati takve preporuke, ističu stručnjaci.