Pronalaženje unutarnjeg mira je različito za svakoga, ali postoji jedna stvar koja nas sve povezuje: priroda.
Uranjanje u prirodu pruža jedinstveni osjećaj mira. To je prilika da odvojimo vrijeme za sebe, udahnemo svjež zrak i pustimo da nas preplavi ljepota svijeta.
Evo nekih stvari koje možete početi raditi u prirodi kako biste njegovali taj osjećaj unutarnjeg mira.
Pravi unutarnji mir možete postići ovim stvarima u prirodi
Mnogi ljudi pronašli su mir među drvećem i pod vedrim nebom, a tvrde da su to postigli uz pomoć ovih poteza:
1) Prihvatite samoću
Živimo u svijetu koji je neprestano povezan. Naši pametni telefoni bruje od obavijesti, naši pretinci su puni e-pošte, a dani su nam ispunjeni uzastopnim sastancima.
Ova stalna povezanost može učiniti da se osjećamo iscrpljeno i preopterećeno. Uđite u snagu samoće u prirodi.
Provođenje vremena samo u prirodi može biti moćan način za obnavljanje energije i pronalazak mira. Omogućuje nam da se isključimo iz digitalnog svijeta i ponovno povežemo sami sa sobom i svijetom oko nas.
U tišini prirode jasnije čujemo svoje misli. Možemo se uskladiti sa svojim osjećajima i bolje razumjeti svoje unutarnje djelovanje.
Dakle, ako tražite istinski unutarnji mir, započnite prihvaćanjem samoće u prirodi.
Svjesno promatranje prirode, stvarno odvajanje vremena da bismo vidjeli, čuli i osjetili prirodni svijet oko nas, može biti nevjerojatno temeljno.
Može nam pomoći da se odmaknemo od svojih briga i pronađemo osjećaj smirenosti usred kaosa svakodnevnog života. Stoga pokušajte – moglo bi vam donijeti mnogo koristi!
3) Prakticirajte meditaciju na otvorenom
Meditacija je dobro poznato sredstvo za postizanje unutarnjeg mira, no jeste li znali da prakticiranje meditacije u prirodi može pojačati njezine dobrobiti?
Kada meditiramo na otvorenom, ne povezujemo se samo sa svojim unutarnjim ja, već i sa svijetom oko nas. Svježi zrak, zvuk šuštanja lišća i toplina sunca na našoj koži mogu produbiti osjećaj mira i spokoja koji doživljavamo.
Meditacija na otvorenom ne mora biti komplicirana. Treba samo pronaći mirno mjesto u parku ili dvorištu, zatvoriti oči i fokusirati se na dah.
Neka vas zvukovi i osjećaji prirode vode u stanje duboke opuštenosti i mira.
4) Uronite u šumsko kupanje
Ako još niste čuli za šumsko kupanje ili Shinrin-Yoku kako ga zovu u Japanu, vrijeme je da se upoznate s ovom terapeutskom praksom.
Ideja je jednostavno biti u prirodi, povezujući se s njom putem osjetila vida, sluha, okusa, mirisa i dodira. Riječ je o upijanju prizora, zvukova i mirisa šume, dopuštajući im da vas preplave i donesu vam osjećaj mira.
Najbolji dio?
Za prakticiranje šumskog kupanja nije vam potrebna nikakva posebna oprema ni određena vrsta šume. Svako prirodno okruženje će poslužiti.
Bez obzira na to imate li pristup prostranoj šumi ili samo malom gradskom parku, možete imati koristi od kupanja u šumi. Ne zaboravite ostaviti telefon i dopustiti si da usporite i povežete se s prirodom.
To je jednostavan, ali moćan način za njegovanje unutarnjeg mira.
Istina je da je vrtlarstvo više od običnog hobija; to je praksa koja nas povezuje s ciklusom života, pomaže nam razumjeti naš utjecaj na prirodu i daje nam osjećaj postignuća kada vidimo plodove svog rada.
Dakle, bilo da uzgajate vlastito povrće, njegujete cvjetnjak ili održavate mali zatvoreni biljni vrt, vrtlarstvo može imati dubok učinak na naše mentalno blagostanje.
6) Gledajte izlazak ili zalazak sunca
Ima nešto duboko dirljivo u gledanju izlaska ili zalaska sunca.
To je svakodnevni podsjetnik na ljepotu našeg svijeta, protok vremena i obećanje novih početaka. Kada gledate izlazak sunca, kao da svjedočite tome kako se svijet budi, otresa tamu noći i prihvaća svjetlo.
S druge strane, gledanje zalaska sunca može biti jednako dojmljivo. Dok se sunce spušta, a nebo je obojeno potezima duboke crvene, ljubičaste i narančaste boje, trenutak je da razmislite o danu koji je prošao i pripremite se za noćni mir.
Ovi trenuci, koliko god jednostavno zvučali, mogu imati dubok utjecaj na naš osjećaj unutarnjeg mira.
Podsjećaju nas da, bez obzira na to što nam se događa tijekom dana, sunce će izaći i zaći s nepokolebljivom sigurnošću.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Nakon duljeg razdoblja povlačenja s glazbene scene, glazbenica Ana Antolović publici se vraća novim singlom „Još si tu“, intimnom i emotivno snažnom baladom koja istodobno označava njezin osobni povratak glazbi i novi profesionalni početak, ali i ponovno uspostavljanje veze s publikom koja je pamti još iz vremena vokalne skupine Putokazi te kasnijeg angažmana u istarskom bendu Gustafi.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
