Bilo da povremeno osjećate tjeskobu ili imate klinički dijagnosticiran anksiozni poremećaj, ne postoji univerzalan pristup za liječenje anksioznosti. U većini slučajeva ljudi se liječe razgovorom sa psihoterapeutom ili lijekovima protiv anksioznosti, a obično se liječenju pristupa kombinacijom tih metoda.
Osim terapije i lijekova, dostupni su i prirodni načini za ublažavanje anksioznosti koji mogu pomoći u smanjenju određenih simptoma. Ti pristupi uključuju dodatke prehrani i tehnike opuštanja, poput meditacije. Pročitajte dalje kako biste saznali više o opcijama za prirodno ublažavanje anksioznosti.
Što je anksioznost?
Anksioznost se općenito odnosi na stanje zabrinutosti ili nesigurnosti. Iako je povremeno doživljavanje anksioznosti normalno, razvoj anksioznog poremećaja znači da je tjeskoba počela utjecati na svakodnevne aktivnosti osobe.
Anksiozni poremećaji tijekom života zahvaćaju oko 31 % odraslih osoba. Također, nisu svi anksiozni poremećaji isti. Oni mogu uključivati socijalnu anksioznost, generalizirani anksiozni poremećaj (GAD), panični poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Kako mogu liječiti anksioznost?
Tradicionalni tretmani za anksioznost uključuju razgovornu terapiju, lijekove ili kombinaciju tih metoda. Međutim, stručnjaci istražuju i alternativne tretmane za anksioznost. Istraživanja se fokusiraju na ulogu prirodnih lijekova u ublažavanju simptoma anksioznosti, poput napetosti, zabrinutosti i ubrzanog rada srca.
Vježbanje
Tjelesna aktivnost korisna je za cjelokupno zdravlje, uključujući mentalno zdravlje. Redovito vježbanje može smanjiti simptome anksioznosti. Iako se preporučuje najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, istraživanja pokazuju da se anksioznost može privremeno smanjiti već nakon jedne sesije vježbanja. Uz redovitu tjelesnu aktivnost, dugoročni simptomi anksioznosti također se mogu smanjiti.
Prakse svjesnog pokreta, poput joge, također se smatraju korisnima u ublažavanju anksioznosti.
Akupunktura
Akupunktura podrazumijeva stimulaciju specifičnih točaka na tijelu, obično tankim iglama koje se umeću u kožu. Istraživači proučavaju može li ova praksa pomoći kod različitih stanja, uključujući anksioznost. Pregled 20 studija pokazao je da akupunktura može smanjiti simptome anksioznosti kod osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAD), osobito tijekom prvih šest tjedana liječenja.
Tijekom tog razdoblja akupunktura može djelovati brže od drugih tretmana, poput lijekova protiv anksioznosti. Međutim, budući da su sve uključene studije obuhvatile samo osobe s GAD-om, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo je li akupunktura korisna i kod drugih anksioznih poremećaja.
Akupunktura je, prema istraživanjima, sigurna metoda, ali ključ sigurnosti leži u odabiru iskusnog i obrazovanog praktičara koji koristi sterilne igle. Nepravilno izvođenje akupunkture ili uporaba nečistih igala može imati ozbiljne nuspojave.
Aromaterapija
Aromaterapija, koja koristi eterična ulja, može biti prirodan način za ublažavanje anksioznosti. Ova metoda uključuje širenje mirisa određenog ulja u prostoru i njegovo udisanje. Pregled istraživanja pokazao je da eterična ulja općenito pomažu u smanjenju anksioznosti, dok se citrusna eterična ulja ističu svojom učinkovitošću.
Omega-3 masne kiseline
Prisutne u morskim plodovima, školjkama i dodacima ribljeg ulja, omega-3 masne kiseline potrebne su za izgradnju moždanih stanica i druge osnovne funkcije. Istraživanja pokazuju da ove masne kiseline mogu pozitivno utjecati na simptome anksioznosti, osobito kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajem.
Vitamin B
Odavno je poznata povezanost razine vitamina B12 i simptoma anksioznosti. Istraživanja sugeriraju da osobe s anksioznošću često imaju niske razine vitamina B12. Smatra se da uzimanje suplemenata ovog vitamina može smanjiti ili spriječiti simptome anksioznosti.
Vitamin B6 također može pomoći u ublažavanju anksioznosti. Studije su pokazale da visoke doze vitamina B6 mogu smanjiti subjektivni osjećaj anksioznosti. Potrebna su dodatna istraživanja, no postoje dokazi da dnevni unos vitamina B6 smanjuje niz simptoma predmenstrualnog sindroma (PMS), uključujući anksioznost povezanu s PMS-om.
Iako su vitamini B općenito sigurni za uporabu, mogu ometati djelovanje nekih lijekova. Prije uzimanja posavjetujte se s liječnikom.
Meditacija
Meditacija je tehnika opuštanja koja se fokusira na svjesno disanje i povezanost uma i tijela. Često se preporučuje kao dodatak kliničkom liječenju anksioznosti.
Istraživanja sugeriraju da meditacija može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima. Budući da meditacija nosi minimalan rizik, lako je isprobati ovu tehniku, pod uvjetom da se nalazite na sigurnom mjestu gdje možete zatvoriti oči i potpuno se opustiti.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Supruga Duje Ćalete-Cara još jednom je potvrdila status modne insajderice kombinacijom profinjenih komada luksuznih kuća koji savršeno balansiraju eleganciju i suvremeni stil
