Imate problema s ustajanjem ujutro? Naučite kako postati jutarnji tip u samo nekoliko koraka
Postati jutarnji tip može biti izazovno, ali uz nekoliko lako primjenjivih koraka, možete postupno promijeniti svoje navike i postati osoba koja s lakoćom uživa u jutarnjim satima.
Iako se osam sati sna obično prihvaća kao univerzalna norma, potrebe svake osobe za snom su različite, kako objašnjava dr. Chester Wu za Shape.com. Broj sati sna nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir. Važna je i kvaliteta sna. Zapravo, čak i ako spavate osam sati, važno je da je svih osam sati vaš san kvalitetan. Ako nije, mogli biste se probuditi omamljeni i mrzovoljni.
Na kvalitetu sna mogu utjecati alkohol, određeni lijekovi, apneja, stres i loša higijena spavanja. Ipak, postoje stvari koje možete učiniti kako biste promijeniti svoju rutinu i postali jutarnji tip osobe.
Kao i u mnogim aspektima života, razvijanje rutine spavanja zahtijeva isprobavanje različitih pristupa i učenje iz vlastitih iskustava. Istražite različite strategije za uspostavljanje noćne rutine, eksperimentirajte s trajanjem sna i isprobajte različite metode buđenja. Slijedeći ova tri koraka, s vremenom ćete primijetiti kako se lakše i lakše budite te prilagođavate rutinu vlastitim potrebama.
Kako najlakše postati jutarnji tip?
Uspostavite rutinu spavanja i držite je se
Ispravan cirkadijalni ritam najvažnija je stvar koju možete učiniti za kvalitetu sna. Osim toga, pomoći će vam da se s vremenom lakše probudite. Za početak, pobrinite se da imate određenu rutinu spavanja, prema kojoj idete spavati i budite se u isto vrijeme svaki dan. Održavanje konzistentnog ritma spavanja pomaže vašem tijelu da se prilagodi određenom obrascu, što olakšava buđenje u isto vrijeme svaki dan.
Jutarnje rutine mogu vam pomoći u započinjanju dana pozitivnom notom. Razmislite o aktivnostima koje biste željeli uključiti u svoju jutarnju rutinu. To može uključivati vježbanje, čitanje, meditaciju ili doručak. Kada stvorite ugodnu rutinu koja vas motivira, lakše ćete se probuditi s entuzijazmom.
Isto tako, dignite rolete i zavjese da biste pustili sunce u prostor jer prirodno svjetlo pokreće vaš mozak i sugerira mu da je dan. Puno bolje od toga nego da vas budi budilica, zar ne? Ako nemate odgovarajuće prozore ili osvjetljenje u spavaćoj sobi, čim se probudite izađite u brzu šetnju ili na jutarnju kavu, i to će imati isti učinak. To pokreće vaš cirkadijalni ritam na to da prepozna da je vrijeme za početak dana i to će imati utjecaja kasnije kad budete pokušavali zaspati.
Razmotrite svoje navike prije spavanja te identificirajte faktore koji bi mogli ometati kvalitetan san. Izbjegavajte kofein i teške obroke nekoliko sati prije spavanja, ograničite uporabu ekrana te osigurajte da vaša spavaća soba bude mirna i tamna. Smanjenje izloženosti svjetlu i stimulansima prije spavanja pomaže tijelu u pripremi za odmor.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
