Proteini su ključni za održavanje sitosti i energije. No kada je riječ o izvoru, neki proteini nadmašuju druge, prema novom izvješću savjetodavnog odbora američkog Ministarstva zdravstva.
U preporuci, odbor sugerira povećanje unosa graha na barem 600 grama tjedno (trenutne smjernice su 360 grama tjedno).
Grah i mahunarke najzdraviji su izvori proteina, izjavio je član savjetodavnog odbora prof. dr. Christopher Gardner za CNN. Naime, Znanstveno izvješće Savjetodavnog odbora za prehrambene smjernice za 2025. godinu preporučuje da ljudi prvenstveno konzumiraju mahunarke – grah, grašak i leću – umjesto mesa.
“Preporučujemo da se u proteinskoj sekciji vodiča MyPlate, službenog vodiča vlade o zdravoj prehrani, prvo navedu grah, grašak i leća. Savjetovali smo da se meso, uključujući nemasno meso, premjesti na kraj popisa izvora proteina,” rekao je Gardner. “To ima veze s vlaknima; u mesu nema vlakana.”
Vlakna su povezana s manjim rizikom od srčanih bolesti, smanjenjem razine kolesterola i boljom kontrolom šećera u krvi.
Zašto su mahunarke tako zdrave?
Ako niste sigurni u pojedinosti, mahunarke uključuju nekoliko popularnih vrsta graha i graška, poput leće, slanutka, edamamea i kikirikija. Mahunarke su bogate proteinima, vlaknima, B-vitaminima, željezom, folatom, kalcijem, kalijem, fosforom i cinkom.
Konzumiranje mahunarki također može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi i krvnog tlaka, a sadrže i antioksidanse koji pomažu u sprječavanju oštećenja stanica.
Koji su drugi zdravi proteini?
Postoji nekoliko namirnica bogatih proteinima koje su poznate po svojim zdravstvenim dobrobitima. Prema Harvard Healthu, uključuju:
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno. Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac predstavila je novu kolekciju za sezonu jesen/zima 2026. na događanju održanom u zagrebačkom prostoru Holographik. Predstavljanje je okupilo brojne poznate osobe, dugogodišnje suradnike i prijatelje brenda, a proteklo je u nešto drukčijem formatu od uobičajenih modnih događanja. Umjesto klasične revije s modelima na pisti, dizajnerica je gostima odlučila približiti proces nastanka kolekcije i predstaviti ideju koja stoji iza njezine nove kampanje nazvane Juste Comme Ça.
Prema Mouretovim riječima, problem je nastao kada je zaposlenica njegova tima pokušala vratiti posuđene haljine te se pritom obratila stilistici Kate Middleton.
Glumica je otkrila i da je razmišljala o zahvatu poznatom kao buccal fat removal, odnosno uklanjanju masnog tkiva iz obraza, kojim se lice može učiniti užim, a jagodice izraženijima.
