Proteini su ključni za održavanje sitosti i energije. No kada je riječ o izvoru, neki proteini nadmašuju druge, prema novom izvješću savjetodavnog odbora američkog Ministarstva zdravstva.
U preporuci, odbor sugerira povećanje unosa graha na barem 600 grama tjedno (trenutne smjernice su 360 grama tjedno).
Grah i mahunarke najzdraviji su izvori proteina, izjavio je član savjetodavnog odbora prof. dr. Christopher Gardner za CNN. Naime, Znanstveno izvješće Savjetodavnog odbora za prehrambene smjernice za 2025. godinu preporučuje da ljudi prvenstveno konzumiraju mahunarke – grah, grašak i leću – umjesto mesa.
“Preporučujemo da se u proteinskoj sekciji vodiča MyPlate, službenog vodiča vlade o zdravoj prehrani, prvo navedu grah, grašak i leća. Savjetovali smo da se meso, uključujući nemasno meso, premjesti na kraj popisa izvora proteina,” rekao je Gardner. “To ima veze s vlaknima; u mesu nema vlakana.”
Vlakna su povezana s manjim rizikom od srčanih bolesti, smanjenjem razine kolesterola i boljom kontrolom šećera u krvi.
Zašto su mahunarke tako zdrave?
Ako niste sigurni u pojedinosti, mahunarke uključuju nekoliko popularnih vrsta graha i graška, poput leće, slanutka, edamamea i kikirikija. Mahunarke su bogate proteinima, vlaknima, B-vitaminima, željezom, folatom, kalcijem, kalijem, fosforom i cinkom.
Konzumiranje mahunarki također može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi i krvnog tlaka, a sadrže i antioksidanse koji pomažu u sprječavanju oštećenja stanica.
Koji su drugi zdravi proteini?
Postoji nekoliko namirnica bogatih proteinima koje su poznate po svojim zdravstvenim dobrobitima. Prema Harvard Healthu, uključuju:
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Nakon gotovo četrdeset i pet godina iznimno uspješne glazbene karijere, legendarni duo Denis & Denis – Marina Perazić i Davor Tolja – objavio je da kreće na oproštajnu turneju pod nazivom „Posljednji program tvog kompjutera“, nakon koje više neće nastupati pred publikom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
