Doc. dr. sc. Ivana Žitinić, dr. med je nagrađivana specijalistica hitne medicine., predavačica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te osnivačica i vlasnica klinike AlphaMedic koja je u Hrvatsku dovela interesantan novi pristup liječenju.
Doc. dr. sc. Ivana Žitinić o karijeri u medicini, inovativnom pristupu liječenju i problemu debljine
Kako je započela vaša priča u svijetu medicine? Kako ste i kada bili sigurni da je liječnički poziv upravo – vaš poziv?
Moja priča u medicini počela je prilično rano. Oduvijek me fascinirala ljudska anatomija i kompleksnost tijela, a ta znatiželja me potaknula da se upustim u studij medicine. Prvi trenutak kad sam bila sigurna da je to moj poziv bio je tijekom kliničkih vježbi, kada sam vidjela direktan utjecaj koji liječnici imaju na živote pacijenata. Hitna medicina me privukla zbog dinamike i mogućnosti da donosim brze, ključne odluke koje spašavaju živote.
Vi ste prvi docent hitne medicine u Hrvatskoj i žena koja spaja poduzetništvo s liječenjem. Kako ste se odlučili otisnuti u poduzetničke vode, kako se vaš profesionalni i privatni život promijenio od tada i kako bi usporedili dinamiku rada u bolnici, a kako u vlastitoj walk-in klinici?
Uvijek sam težila novim izazovima i inovativnim pristupima u medicini, a nakon godina provedenih u bolničkom i akademskom sustavu, osjetila sam potrebu za promjenom. Walk-in klinike već dugo uspješno funkcioniraju na Zapadu kao brz i učinkovit način zbrinjavanja akutnih medicinskih stanja koja ne ugrožavaju život. Prepoznala sam potencijal tog modela i odlučila ga probati prenijeti i u Hrvatsku, stvarajući prostor gdje pacijenti mogu dobiti kvalitetnu i brzu medicinsku pomoć kada im je potrebna, bez čekanja i birokracije. Stoga je odluka da otvorim vlastitu kliniku bila sljedeći korak u mom profesionalnom razvoju. Dinamika hitne medicine, koja zahtijeva brze i precizne odluke, odrazila se u ovom modelu, dok mi poduzetništvo u zdravstvu pruža priliku da integriram inovacije i unaprijedim pristup pacijentima, što me posebno motivira. Tijekom tog prijelaza, ključna je bila podrška mog supruga. Njegovo razumijevanje i ohrabrenje bili su presudni u trenucima kada sam balansirala poslovne i privatne izazove.
Čuli smo da ste se još prije otvaranja klinike susreli s tretmanom Neinvazivne liposukcije tvrtke International Health? Koje je vaše iskustvo te mišljenje o tretmanu kao liječnika?
Da, imala sam priliku detaljno se upoznati s tretmanom. Kao liječnica, uvijek sam otvorena ali oprezna prema novim tretmanima, međutim ovaj se pokazao učinkovitim, pogotovo u kontroliranim uvjetima i uz pravilnu podršku. Neinvazivna liposukcija nudi sigurno rješenje za one koji žele smanjiti masne naslage bez kirurškog zahvata, ali naglasak je uvijek na zdravom načinu života kao osnovi održavanja postignutih rezultata.
Na tom je tretmanu bio i Vaš suprug. Kako je on “izdržao” Lipo Tretman i koja je, po vašem mišljenju razlika u mršavljenju kad su muškarci i žene u pitanju?
Suprug je na preporuku endokrinologa isprobao Lipo tretman. Bio je discipliniran, što je ključno za postizanje rezultata. Muškarci i žene različito mršave zbog hormonalnih i metaboličkih razlika. Muškarci često brže gube masno tkivo, ali kod žena gubitak kilograma može biti sporiji zbog hormonske ravnoteže i drugih čimbenika. Bitno je prilagoditi plan prehrane svakom pojedincu.
Koji zdravstveni parametri su se poboljšali nakon provedbe samog tretmana?
Kod mog supruga, osim što je uz pomoć Lipo tretmana izgubio 28 kg, vidjeli smo i poboljšanje u razini masnoća u krvi, smanjenje visceralne masti i općenito bolji osjećaj energije. Naravno, ove promjene dolaze ne samo zbog tretmana, već i zbog promjena u načinu prehrane i vježbanju.
Je li se način prehrane Vaše obitelji promijenio nakon uvođenja Lipo tretmana i smatrate li da je ovakav gubitak kilaže održiv?
Kad su statistike u pitanju, Hrvatska loše stoji kad je pretilost u pitanju, kako kod djece tako i kod odraslih. Prema vašem stručnom mišljenju, zašto je to tako i koje bi se mjere trebale poduzeti?
Glavni problemi su nedovoljna fizička aktivnost i nepravilna prehrana. Naša kultura naglašava kalorična jela, a sjedilački način života dodatno pogoršava problem. Ključne mjere trebale bi uključivati edukaciju o pravilnoj prehrani i promoviranje tjelesne aktivnosti, počevši već od najmlađih uzrasta.
Smatrate li da novim revolucionarnim metodama kao što je Neinvazivna liposukcija možemo utjecati na poboljšanje spomenute statistike?
Koji su najčešći slučajevi „walk-in klinike“ čiji je potencijalni uzrok pretilost?
Često vidimo pacijente s problemima poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, problema s disanjem i bolova u zglobovima, kroničnog umora i slično, a svi oni mogu biti povezani s pretilošću. Akutne epizode ovih stanja često zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju.
Jeste li se zahvaljujući impresivnim rezultatima Vašeg muža odlučili ponuditi svojim pacijentima Lipo tretman u sklopu poliklinike?
Rezultat od 28 kg, koje je suprug postigao svakako su mi dali dodatnu motivaciju da uključim Lipo tretman u ponudu naše klinike. Smatram da može biti koristan alat za mnoge pacijente koji traže neinvazivna rješenja za gubitak kilograma.
I na samom kraju, Vaše stručno mišljenje o prednosti Lipo Tretmana u odnosu na razne dijete koje nam se svakodnevno nude putem raznih medija?
Imajući u vidu da se zaista u današnje vrijeme nudi veliki broj dijeta, što može biti i dosta zbunjujuće dala bih prednost Lipo tretmanu iz više razloga.
Klinički je ispitan i dokazan Tretman, Brzo i ucinkovito mršavljenje, Nema jo-jo efekta. Svatko dobiva konstantnu podršku i savjete nutricionista, kako za vrijeme trajanja, tako i nakon završetka Tretmana, u cilju lakšeg uvođenja novih prehrambenih navika.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš da trebaš „staviti dijetu na četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da preokreneš taj pristup. Jer muškarac koji želi smršaviti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode—možeš postići rezultat koji traje, bez da doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo s tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključno – zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
