Doc. dr. sc. Ivana Žitinić, dr. med je nagrađivana specijalistica hitne medicine., predavačica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te osnivačica i vlasnica klinike AlphaMedic koja je u Hrvatsku dovela interesantan novi pristup liječenju.
Doc. dr. sc. Ivana Žitinić o karijeri u medicini, inovativnom pristupu liječenju i problemu debljine
Kako je započela vaša priča u svijetu medicine? Kako ste i kada bili sigurni da je liječnički poziv upravo – vaš poziv?
Moja priča u medicini počela je prilično rano. Oduvijek me fascinirala ljudska anatomija i kompleksnost tijela, a ta znatiželja me potaknula da se upustim u studij medicine. Prvi trenutak kad sam bila sigurna da je to moj poziv bio je tijekom kliničkih vježbi, kada sam vidjela direktan utjecaj koji liječnici imaju na živote pacijenata. Hitna medicina me privukla zbog dinamike i mogućnosti da donosim brze, ključne odluke koje spašavaju živote.
Vi ste prvi docent hitne medicine u Hrvatskoj i žena koja spaja poduzetništvo s liječenjem. Kako ste se odlučili otisnuti u poduzetničke vode, kako se vaš profesionalni i privatni život promijenio od tada i kako bi usporedili dinamiku rada u bolnici, a kako u vlastitoj walk-in klinici?
Uvijek sam težila novim izazovima i inovativnim pristupima u medicini, a nakon godina provedenih u bolničkom i akademskom sustavu, osjetila sam potrebu za promjenom. Walk-in klinike već dugo uspješno funkcioniraju na Zapadu kao brz i učinkovit način zbrinjavanja akutnih medicinskih stanja koja ne ugrožavaju život. Prepoznala sam potencijal tog modela i odlučila ga probati prenijeti i u Hrvatsku, stvarajući prostor gdje pacijenti mogu dobiti kvalitetnu i brzu medicinsku pomoć kada im je potrebna, bez čekanja i birokracije. Stoga je odluka da otvorim vlastitu kliniku bila sljedeći korak u mom profesionalnom razvoju. Dinamika hitne medicine, koja zahtijeva brze i precizne odluke, odrazila se u ovom modelu, dok mi poduzetništvo u zdravstvu pruža priliku da integriram inovacije i unaprijedim pristup pacijentima, što me posebno motivira. Tijekom tog prijelaza, ključna je bila podrška mog supruga. Njegovo razumijevanje i ohrabrenje bili su presudni u trenucima kada sam balansirala poslovne i privatne izazove.
Čuli smo da ste se još prije otvaranja klinike susreli s tretmanom Neinvazivne liposukcije tvrtke International Health? Koje je vaše iskustvo te mišljenje o tretmanu kao liječnika?
Da, imala sam priliku detaljno se upoznati s tretmanom. Kao liječnica, uvijek sam otvorena ali oprezna prema novim tretmanima, međutim ovaj se pokazao učinkovitim, pogotovo u kontroliranim uvjetima i uz pravilnu podršku. Neinvazivna liposukcija nudi sigurno rješenje za one koji žele smanjiti masne naslage bez kirurškog zahvata, ali naglasak je uvijek na zdravom načinu života kao osnovi održavanja postignutih rezultata.
Na tom je tretmanu bio i Vaš suprug. Kako je on “izdržao” Lipo Tretman i koja je, po vašem mišljenju razlika u mršavljenju kad su muškarci i žene u pitanju?
Suprug je na preporuku endokrinologa isprobao Lipo tretman. Bio je discipliniran, što je ključno za postizanje rezultata. Muškarci i žene različito mršave zbog hormonalnih i metaboličkih razlika. Muškarci često brže gube masno tkivo, ali kod žena gubitak kilograma može biti sporiji zbog hormonske ravnoteže i drugih čimbenika. Bitno je prilagoditi plan prehrane svakom pojedincu.
Koji zdravstveni parametri su se poboljšali nakon provedbe samog tretmana?
Kod mog supruga, osim što je uz pomoć Lipo tretmana izgubio 28 kg, vidjeli smo i poboljšanje u razini masnoća u krvi, smanjenje visceralne masti i općenito bolji osjećaj energije. Naravno, ove promjene dolaze ne samo zbog tretmana, već i zbog promjena u načinu prehrane i vježbanju.
Je li se način prehrane Vaše obitelji promijenio nakon uvođenja Lipo tretmana i smatrate li da je ovakav gubitak kilaže održiv?
Kad su statistike u pitanju, Hrvatska loše stoji kad je pretilost u pitanju, kako kod djece tako i kod odraslih. Prema vašem stručnom mišljenju, zašto je to tako i koje bi se mjere trebale poduzeti?
Glavni problemi su nedovoljna fizička aktivnost i nepravilna prehrana. Naša kultura naglašava kalorična jela, a sjedilački način života dodatno pogoršava problem. Ključne mjere trebale bi uključivati edukaciju o pravilnoj prehrani i promoviranje tjelesne aktivnosti, počevši već od najmlađih uzrasta.
Smatrate li da novim revolucionarnim metodama kao što je Neinvazivna liposukcija možemo utjecati na poboljšanje spomenute statistike?
Koji su najčešći slučajevi „walk-in klinike“ čiji je potencijalni uzrok pretilost?
Često vidimo pacijente s problemima poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, problema s disanjem i bolova u zglobovima, kroničnog umora i slično, a svi oni mogu biti povezani s pretilošću. Akutne epizode ovih stanja često zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju.
Jeste li se zahvaljujući impresivnim rezultatima Vašeg muža odlučili ponuditi svojim pacijentima Lipo tretman u sklopu poliklinike?
Rezultat od 28 kg, koje je suprug postigao svakako su mi dali dodatnu motivaciju da uključim Lipo tretman u ponudu naše klinike. Smatram da može biti koristan alat za mnoge pacijente koji traže neinvazivna rješenja za gubitak kilograma.
I na samom kraju, Vaše stručno mišljenje o prednosti Lipo Tretmana u odnosu na razne dijete koje nam se svakodnevno nude putem raznih medija?
Imajući u vidu da se zaista u današnje vrijeme nudi veliki broj dijeta, što može biti i dosta zbunjujuće dala bih prednost Lipo tretmanu iz više razloga.
Klinički je ispitan i dokazan Tretman, Brzo i ucinkovito mršavljenje, Nema jo-jo efekta. Svatko dobiva konstantnu podršku i savjete nutricionista, kako za vrijeme trajanja, tako i nakon završetka Tretmana, u cilju lakšeg uvođenja novih prehrambenih navika.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjestan i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U popularnoj kulturi veličina penisa već se desetljećima poistovjećuje s moći, samopouzdanjem i seksualnom kompetencijom. Od filmova i glazbe do sportskih svlačionica i internetskih memeova, poruka je jasna: veće znači bolje. No iza tog uvriježenog narativa krije se stvarnost o kojoj se rijetko govori – ona u kojoj veličina ne donosi nužno prednost, već često otvara niz fizičkih, emocionalnih i psiholoških izazova.
Nakon iznimno intenzivne i dinamične 2025. godine, obilježene brojnim koncertima, prijeđenim kilometrima i snažnom, kontinuiranom podrškom publike, varaždinski bend Ogenj vratio se onome što čini samu srž njegova glazbenog identiteta – pjesmama koje nastaju iz autentične potrebe za izražavanjem i dijalogom s publikom. Prošla godina bila je jedna od najplodnijih u dosadašnjoj karijeri benda, tijekom koje su objavili čak šest novih singlova, a kao posebno snažan trenutak izdvaja se pjesma „Daj, daj“, skladba koja je Ogenj lansirala u novu kreativnu i produkcijsku orbitu te dodatno učvrstila njihovu poziciju na domaćoj glazbenoj sceni.
Jedna od najperspektivnijih domaćih pjevačica mlađe generacije, Natalie Balmix, vratila se nakon godinu dana diskografske pauze s projektom koji nosi pečat iskrenosti, emotivne zrelosti i umjetničke slobode. U srijedu u podne predstavila je svoj novi EP album "Natalie, drago mi je", koji donosi tri moćne balade – "Hladno mi je", "Kriva za sve" i "Stan na dan" – i u kojima publika može osjetiti potpuno novi nivo otvorenosti i osobnog izražaja pjevačice.
