Kultni ruž Taylor Swift: Vizažistica je morala dobiti blagoslov Taylorine majke
"Taylor ne nosi crveno" - ovom rečenicom menadžment slavne pjevačice zamalo je odbio make up look po kojem je zvijezda danas prepoznatljiva.
23 prosinca 202322:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Kad zamislite pjevačicu Taylor Swift vjerojatno vam pred oči dolaze kovrčava plava kosa, predivan sporculanski ten i crvene usne premazane ružem koji je već godinama zaštitni znak te country-pop zvijezde. Crveni ruž Taylor Swift je kozmetički go-to proizvod slavne pjevačice, ali i svih njezinih obožavateljica no jeste li znali da je menadžerski tim Taylor Swift zamalo zabranio pjevačici da nosi crveni ruž?
Taylor SwiftINSTAGRAM: TAYLORSWIFT
Crveni ruž Taylor Swift nije se uklapao u viziju tima pjevačke zvijezde
Zanimljivu informaciju o crvenom ružu Taylor Swift otkrila je poznata vizažistica Gucci Westman koja je s Taylor Swift počela surađivati 2009. godine, baš prije početka turneje Fearless.
Gucci Westman je šminkala Taylor Swift za jednu naslovnicu te osmislila make up sa žarko crvenim usnama u pin up stilu, što je bilo nešto novo za mladu pjevačicu koja je do tad nosila samo nude i nježno ružičaste nijanse.
Crveni ruž Taylor Swift zamalo je dobio izgon
Vizažistica se prisjetila kako je za dopuštenje da Taylor našminka crvenim ružem trebala pitati njezinu majku te cijeli tim menadžera.
“Odgovorili su mi: ‘Taylor ne nosi crveno!’, a ja sam rekla: ‘Možda bi trebala početi'”, ispričala je Gucci za Marie Claire.
Gucci je zamislila Taylor kao modernu Vargasovu pin up djevojku, s predivnim porculanskim tenom i žarko crvenim ružem, a taj se izgled toliko svidio Taylor i njezinim fanovima da je postao njezin zaštitni znak.
Na raznim snimanjima Taylor je tijekom godina nosila različite nijanse crvenih ruževa no nije tajna da je njezin omiljeni izbor klasik brenda MAC u boji Ruby Woo.
Možete li zamisliti Taylor Swift bez crvenog ruža? Mi ne možemo!
Ako postoji poklon koji nikad ne pada u vodu, onda je to – ruž. Mali, precizni, čarobni štapić s kojim žene u trenu mogu promijeniti raspoloženje, držanje ramena i cijeli vibe, a Božić je idealna prilika da se pojavite s poklonom koji je istovremeno osoban, promišljen i dovoljno „wow“ da se pamti. Da, dragi muškarci, ovo je trenutak u kojem možete pokazati da znate – ili barem da ste spremni naučiti, a u svemu vam može pomoći najbliža, omiljena Douglas parfumerija.
Postoje mirisi koji se nose, i postoje mirisi koji se – žive. Dior je oduvijek stvarao ove druge: parfemske trenutke koji nadilaze dnevne rutine i postaju osobni rituali, mala luksuzna utočišta koja nosimo na koži. Ove jeseni, kuća visoke mode iz Pariza otišla je korak dalje i stvorila nešto što nadilazi i parfem i modu – J’ADIOR, novi solid parfem koji funkcionira kao komad nakita, mala couture kutijica stila koja putuje s vama kamo god krenete.
U svijetu u kojem vizualni identitet oblikuje dojam koji ostavljamo na druge, detalji lica postaju moćni saveznici samopouzdanja, a obrve, često podcijenjene, zauzimaju mjesto ključa u ovoj vizualnoj komunikaciji.
U trenutku kada muškarac odluči pustiti bradu, ona prestaje biti samo modni detalj i postaje pravi izraz osobnog identiteta, stila i samopouzdanja, no istovremeno zahtijeva pažnju i odgovornu njegu kože ispod dlake, jer zanemarivanje ovog aspekta može rezultirati svrbežom, perutanjem, neurednim izgledom i osjećajem zapuštenosti.
Odluka da se pusti brada često je više od pukog estetskog eksperimenta; ona je izraz osobnog stila, karaktera i samopouzdanja, ali i odgovornog pristupa vlastitoj higijeni i njezi kože, jer muškarci koji zanemare osnovne korake skincare rutine riskiraju da brada postane neuredna, koža ispod nje iziritirana, a lice izgubi sklad i svježinu.
Miris nije samo dodatak odjeći ili modnom stilu; on je nevidljivi potpis ličnosti, tihi ambasador karaktera koji komunicira bez riječi i oblikuje dojam koji ostavljamo na druge. Upravo zato odabir parfema zahtijeva pažnju, razumijevanje vlastite kože i svjesnost o vlastitom karakteru, jer parfem reagira s kožom i otkriva svoju punu aromatičnu složenost tek kada se stopi s vašim prirodnim pH-om, razinom vlage i masnoćom kože.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
