Pazusi bez muke: Treba li ih brijati i što kažu dermatolozi — sve što niste smjeli pitati, a trebali ste znati

Prije nego što uopće pomislimo na brijač, kremu ili tretman, valja razumjeti zašto je poželjna rutina njege kože i kako se tipovi kože razlikuju, jer tek tada izbor metode uklanjanja dlaka ili odustajanje od nje može biti promišljen, siguran i dugoročno djelotvoran.

Koža je organ koji nema samo estetsku funkciju; ona je granica između unutrašnjosti i vanjskog svijeta, barijerni sustav koji regulira vlagu, štiti od mikroorganizama i sudjeluje u termoregulaciji, a tipovi kože — suha, masna, mješovita i osjetljiva — nameću različite potrebe i rizike kojima se mora prilagoditi rutina njege. Suha koža u pazusima može prouzročiti pucanje barijere te osjetljivost pri mehaničkim postupcima poput brijanja, dok masna koža pod povoljnim uvjetima vlage i topline može poticati razmnožavanje bakterija i ubrzati nastanak neugodnih mirisa, ali istovremeno je manje sklona sitnim posjekotinama koje se jednostavno zgrušaju; mješoviti tip zahtijeva balans između pročišćavanja i hidratacije, dok osjetljiva koža traži blage formule bez parfema i alkohola kako bi se izbjeglo crvenilo, peckanje i upale. Poznavanje vlastitog tipa kože stoga nije pomodni detalj, nego temelj svakog odluka kojom zaštitimo kožu od iritacija, upala i dugoročnih posljedica.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Male.Crushes. (@male.crushes.24.7)

Doktori koji se bave kožnim bolestima svjesni su da nema univerzalne formule za sve, no opći principi koje ističu oslanjaju se na smanjenje trenja, pravilno čišćenje, kontrolu mikrobioma i oprez pri mehaničkom uklanjanju dlaka, zato što neke metode mogu povećati rizik od iritacija i pseudofolikulitisa, stanja koje nastaje kada dlačica ponovno uraste u kožu i izazove upalu; stručni vodiči Američke akademije za dermatologiju daju jasne preporuke o tome kako smanjiti rizik od takvih komplikacija i kako pravilno pristupiti brijanju ili drugim načinima uklanjanja dlaka.

Kad dermatolozi objašnjavaju proces koji slijedi nakon odluke o brijanju, često naglašavaju da najčešći okidači problema nisu nužno same dlake, nego način na koji ih pokušavamo odstraniti; obrada britvom previše blizu, česta iritacija iste zone i suho brijanje stvaraju scenarij u kojem dlačice, osobito one guste i kovrčave, imaju veću tendenciju savijanja i ponovnog urastanja, što može prerasti u bolne i upaljene čvoriće koji zahtijevaju medicinski tretman. U kliničkim uputama Mayo Clinic istaknuto je da prestanak brijanja može biti nužan kako bi se stanje smirilo, te da kod upornijih promjena liječnici u nekim slučajevima preporučuju profesionalne metode uklanjanja dlaka poput laserske epilacije.

Međunarodni dermatološki konsenzus često se svodi na pragmatične savjete: ako se odlučite brijati pazuhe, učinite to na način koji minimalizira mikrotraumu — prethodno omekšajte kožu toplim tušem, koristite oštar i čist brijač, nanesite zaštitni gel ili ulje koje stvara barijeru između britve i epiderme te uvijek brijte u smjeru rasta dlačica kad to okolnosti dopuštaju; ako se umjesto toga odlučite ne brijati, redovito pranje i održavanje higijene, uz pažljiv odabir dezodoransa ili antiperspiranta, mogu kontrolirati neugodne mirise bez narušavanja integriteta kože. Nacionalni zdravstveni servisi poput NHS-a navode praktične korake i preporuke za sigurno brijanje, ističući da su pravilna tehnika i higijena britve jednako važni kao i sama odluka o tome hoćete li uklanjati dlačice.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by The Armpit Boys Club (@thearmpitboysclub)

Isto tako, vrijedno je podsjetiti se na istraživanja koja seciraju funkciju pazušnih dlaka u odnosu na mirise i mikrobiom; studije su pokazale da uklanjanje dlaka može, u nekim eksperimentima, privremeno smanjiti intenzitet mirisa zbog manje površine za nakupljanje bakterija, no učinak zna biti prolazan i ovisan o drugim faktorima poput higijene i genetike, pa odluka o brijanju ne bi trebala biti isključivo motivirana očekivanjem dugotrajnog uklanjanja neugodnih mirisa. Takvi su nalazi naglašeni i u komparativnim kliničkim radovima koji ispituju povezanost uklanjanja dlaka i percepcije tjelesnih mirisa.

Kada ipak dođe do iritacije ili pojave pustula i čvorića, dermatolozi upozoravaju da je pokušaj „ekstremnog“ čišćenja, istiskivanja ili probijanja mjesta pod tušem često gora opcija od čekanja i primjene blagog antiseptika ili topikalnih pripravaka koje preporuči liječnik; u određenim slučajevima primjena lokalnih sredstava s antibakterijskim ili protuupalnim svojstvima, te upotreba preparata koji potiču eksfolijaciju folikula, mogu biti rješenje, ali sve to treba činiti pod nadzorom stručnjaka, jer nepravilna samoliječenje može dovesti do produbljenja infekcije i pojave ožiljaka. Mayo Clinic i drugi autoritativni izvori opisuju protokole liječenja i upozoravaju na situacije kada je nužno potražiti stručnu pomoć.

U praktičnom smislu, pažljiva skincare rutina prije nego što se odlučite za bilo kakav zahvat na pazusima znači ulaganje u nježnost i prevenciju: blago čišćenje, ciljano uklanjanje mrtvih stanica bez agresije, temeljita hidratacija i izbor proizvoda bez iritansa stvara podlogu koja će smanjiti rizik od upala i dugoročnih problema; i tu ima mjesta za estetske i farmaceutske marke, no primjena mora biti promišljena i prilagođena tipu kože — lagani gelovi i umirujući balzami pogodni su za osjetljivu kožu, proizvodi s kontrolom sebuma za masnu, dok su bogatiji emolijensi rezervirani samo za područja izrazite dehidracije, a pri izboru sredstva korisno je pozvati se na preporuke dermatologa i provjerene formulacije koje ne sadrže potencijalne iritanse. Autoriteti iz dermatologije jasno ukazuju kako pravilno izvedena rutina može biti odlučujući faktor između mirnih i problematičnih pazuha, stoga je ta rutina više od luksuza — ona je zdravstvena preventiva i pragmatična briga o vlastitom tijelu.

PROČITAJTE: Anti-age njega koja mijenja pravila – Kako održiva rutina postaje novi luksuz