Ako ste obožavatelj krimi serija ili true crime dokumentaraca (ili, zašto ne, oboje), mogli biste imati problem. Tako barem tvrdi jedna stručnjakinja za mentalno zdravlje čije je gostovanje u jednome podcastu izazvalo rasprave na društvenim mrežama.
Psihologinja dr. Thema Bryant razgovarala je s Mel Robbins u njezinom podcastu o tome kako se ljudi mogu ponovno povezati i izliječiti nakon što su proživjeli poteškoće.
Ali tijekom epizode dr. Bryant je otkrila da oni koji konzumiraju nasilne medije to mogu činiti iz vrlo specifičnog razloga: to bi moglo biti zato što im je trauma jako dobro poznata.
Psihologinja tvrdi da ako volite krimi serije imate problem s traumom
Rekla je: “Ako je vaša ideja opuštanja prije spavanja gledanje tri epizode Zakona i reda, onda bih vas potaknula da razmislite ‘zašto me trauma opušta’?”
Dakle, ako ovo zvuči kao da govori o vama, možda vam je potrebno prilično ozbiljno savjetovanje.
Dr. Bryant je nastavila: “Neki od nas odrasli su u situacijama visokog stresa, pa ljudi greškom smatraju mir dosadnim. Da biste se vratili sami sebi, morate se osloniti na nelagodu jer će vam se život inače činiti nepoznatim.”
Njezine su izjave izazvale reakcije među slušateljima na društvenim mrežama.
Ako volite Zakon i red, možda trebate razmisliti o sebi.FOTO: Profimedia
Jedan korisnik je rekao: “Odvlači me od boli koju osjećam u životu. Ne sviđa mi se to, samo preusmjerava moj bijes.”
Drugi je dodao: “Trauma me ne opušta – riječ je o pravdi koju likovi ili stvarni ljudi često dobivaju, a ja nikad u životu.”
Treći se ubacio s: “Kvragu. Ovo stvarno pogađa metu. Gledao sam toliko kaosa na TV-u, ali nakon napornog rada na sebi zadnje dvije godine jednostavno više ne mogu.”
Osobe koje su preživjele traumu vole krimi serije, ali i true crime dokumentarce – zašto?
Profesorica na John Jay College of Criminal Justice dr. Elizabeth Jeglic objasnila je za Crime Reads zašto bi osobe koje su preživjele traumu mogle smatrati true crime priče zanimljivima.
“Anegdotalno, neke ljude privlači studij psihologije kako bi razumjeli sami sebe i izliječili se“, rekla je klinička psihologinja.
@melrobbins If your idea of “relaxing” before bed is watching a few episodes of Law & Order (or any other #truecrime show), listen up. This was just ONE of the many incredible mic drop moments 🎤 and knowledge bombs 💣 that @Dr Thema Bryant drops on the #melrobbinspodcast. Listen now!! 👉 “6 Signs You’re Disconnected From Your Power and How to Get It Back: Life-Changing Advice From the Remarkable Dr. Thema Bryant” 🔗 in bio #melrobbins#podcast#trauma#traumatok#healing#bingewatching♬ original sound – Mel Robbins
“Imamo mnogo ljudi u psihološkim programima koji imaju povijest aktivnih mentalnih bolesti.
Dodala je: “Slično tome, mislim da bi moglo biti vjerojatno da ljudi koji imaju povijest traume mogu biti privučeni pravim zločinom kako bi na neki način ponovno iskusili te traumatične situacije u sigurnom okruženju gdje imaju više kontrole.”
Dakle, ako ne možete spavati a da ne pogledate nekoliko epizoda Zakona i reda, možda je vrijeme da malo pregledate svoju psihu – za svoje dobro.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Zvijezda serije “Euforija” prvi put otvoreno govori zašto je sedam i pol godina dugu vezu skrivala od javnosti i kako se snalazi u životu nakon prekida
U šetnji San Sebastianom lijepa pravnica spojila je opuštenu eleganciju i luksuz, a u središtu kombinacije našla se sve popularnija Hermès Picotin torba
Legendarni nogometaš objavio fotografije iz snježnog okruženja, a pažnju su ponovno privukla njegova leđa prekrivena tetovažama i priča koja stoji iza njih
