Koje izbjegavati, a koje kupiti sa zalihama: Najbolje rumenilo za žene preko 45
Vjerovali ili ne, sama tekstura šminke može dodati ili "skinuti" godine s lica.
01 ožujka 202413:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Znamo da postoje frizure koje ženama srednje dobi brišu godine s lica te da se savjetuje da dame preko 45 godina izbjegavaju sjajila i mat ruževe te biraju fine kremaste i baršunaste teksture uz obaveznu olovku koja će spriječiti da ruž “curi”. No što je s rumenilom? Kremasto, ono u kamenu, u prahu ili u tinti? Koje je rumenilo za žene preko 45 najbolje?
Donosimo odgovor i na to pitanje – vjerujte nam, mala izmjena teksture može napraviti veliku razliku.
Koja je tekstura najbolja kad je rumenilo za žene preko 45 u pitanju?
Mnoge žene godinama su vjerne istoj nijansi rumenila koju nose još od ranih dvadesetih ili tridesetih godina, a najčešće je riječ o rumenilu u kamenu, koje stiže uz praktično ogledalce.
S druge strane, rumenila teških, mat tekstura, poput onih u kamenu ili prahu naglašavaju bore i nepravilnosti kože, a kako ne reflektiraju svjetlo, pridonose turobnom izgledu lica.
Što bi žene 45+ trebale izbjegavati kad su rumenila u pitanju?
Tamne smeđe nijanse dodaju godine dok svježe breskvaste, ružičaste i crvenkaste daju zdrav izgled.
Pod svaku cijenu treba izbjegavati šljokice dok u profinjen, decentan highlighter vrijedi uložiti.
Mali trik za instantni facelifting
Nanesite rumenilo malo više no inače, od jagodica (ovisno o obliku lica) prema sljepoočnicama, kako bi vam lice u trenu dobilo vizualni boost prema gore.
Ako postoji poklon koji nikad ne pada u vodu, onda je to – ruž. Mali, precizni, čarobni štapić s kojim žene u trenu mogu promijeniti raspoloženje, držanje ramena i cijeli vibe, a Božić je idealna prilika da se pojavite s poklonom koji je istovremeno osoban, promišljen i dovoljno „wow“ da se pamti. Da, dragi muškarci, ovo je trenutak u kojem možete pokazati da znate – ili barem da ste spremni naučiti, a u svemu vam može pomoći najbliža, omiljena Douglas parfumerija.
Postoje mirisi koji se nose, i postoje mirisi koji se – žive. Dior je oduvijek stvarao ove druge: parfemske trenutke koji nadilaze dnevne rutine i postaju osobni rituali, mala luksuzna utočišta koja nosimo na koži. Ove jeseni, kuća visoke mode iz Pariza otišla je korak dalje i stvorila nešto što nadilazi i parfem i modu – J’ADIOR, novi solid parfem koji funkcionira kao komad nakita, mala couture kutijica stila koja putuje s vama kamo god krenete.
U svijetu u kojem vizualni identitet oblikuje dojam koji ostavljamo na druge, detalji lica postaju moćni saveznici samopouzdanja, a obrve, često podcijenjene, zauzimaju mjesto ključa u ovoj vizualnoj komunikaciji.
U trenutku kada muškarac odluči pustiti bradu, ona prestaje biti samo modni detalj i postaje pravi izraz osobnog identiteta, stila i samopouzdanja, no istovremeno zahtijeva pažnju i odgovornu njegu kože ispod dlake, jer zanemarivanje ovog aspekta može rezultirati svrbežom, perutanjem, neurednim izgledom i osjećajem zapuštenosti.
Odluka da se pusti brada često je više od pukog estetskog eksperimenta; ona je izraz osobnog stila, karaktera i samopouzdanja, ali i odgovornog pristupa vlastitoj higijeni i njezi kože, jer muškarci koji zanemare osnovne korake skincare rutine riskiraju da brada postane neuredna, koža ispod nje iziritirana, a lice izgubi sklad i svježinu.
Miris nije samo dodatak odjeći ili modnom stilu; on je nevidljivi potpis ličnosti, tihi ambasador karaktera koji komunicira bez riječi i oblikuje dojam koji ostavljamo na druge. Upravo zato odabir parfema zahtijeva pažnju, razumijevanje vlastite kože i svjesnost o vlastitom karakteru, jer parfem reagira s kožom i otkriva svoju punu aromatičnu složenost tek kada se stopi s vašim prirodnim pH-om, razinom vlage i masnoćom kože.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
