Detox Elle Dvornik: Promijenio se način na koji se vidim u ogledalu
Ako je detox od društvenih mreža nekome potreba, onda su to sigurno influenceri kojima opis posla uključuje preglede, popularnost i likeove.
05 veljače 202417:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Svakome tko često scrolla i kome se velik dio dana sastoji od pregledavanja društvenih mreža, dobro bi došao detox i povratak jednostavnijem načinu života, smatraju brojni stručnjaci. Odmor od TikToka, Instagrama i Facebooka svakako se preporučuje onima koji se i inače bore s tjeskobom ili koji lako padaju u zamku uspoređivanja, a posebice je dobar za one koji od društvenih mreža žive, odnosno influencerima. U svojoj najnovijoj objavi Ella Dvornik o društvenim mrežama i tjeskobi govori sasvim osobno.
Otkrila je zašto se odlučila na odmor od društvenih mreža, kako na nju utječe anksioznost te što radi u danima u kojima sama sebi stavlja zabranu na društvene mreže.
Ella Dvornik o društvenim mrežama i “stvarnom životu na planetu”
Naša popularna influencerica u svojoj je najnovijoj objavi otvorila srce i otkrila zašto joj je medijski detox bio potreban te zašto joj godi.
“Svake godine u prvom mjesecu, napravim malu pauzu od društvenih mreža. Budem aktivna i dalje, al smirim malo učestalost i pritisak da objavljujem i radim nešto stalno. I taj prvi mjesec mi uvijek bude ironično i kaotičan, jer ta navika da stalno nešto dijeliš ti stvara stres čak i onda kad ne dijeliš. Negdje u drugom tjednu kad se smiri FOMO i anksioznost, napokon krenem ulaziti u stvarni život, onaj na planeti, a ne na internetu. I onda sve moje ideje i kreativnost se opet vrate na tvorničke postavke. U tom periodu se družim s Ellom i pratim i slušam što Ella želi”, napisala je poznata influencerica i mama dviju djevojčica.
“Pa tako uvijek nađem neki novi hobi, neko novo znanje, neku želju da naučim to što ne znam i dođe mi opet i motivacija i želja da napravim nešto što još nisam. Nisam neki lik koji sjedi po turski i meditira i mantra da bi manifestirala stvari, znam da se neće ništa magično desiti ako ne napravim prvi korak isto kao što znam da neću osvojiti loto ako ne uplatim listić. U prošloj godini sam imala veliku osobnu transformaciju. Htjela sam puno stvari za sebe duhovno više nego materijalno pa sam i dosta svojih materijalnih stvari, ali i hobija odbacila.”
“Promijenio se i način na koji se vidim u ogledalu”, otkrila je Ella
Ella Dvornik o društvenim mrežama i načinu na koji sada gleda na sebe i na svoje prioritete.
“Iako godina ima 12 mjeseci meni je to sve bilo jako intenzivno i imam osjećaj da se dešavalo sve simultano i ubrzano. Prvenstveno sam se fokusirala na svoju ljudskost, a malo manje na svoju površnost. I dosta sam se zatvorila jer mi je najveći strah bio biti sama sa svojim mislima, i mislim da mi je to bio i najveći izazov u ovoj transformaciji, ali i blagoslov.”, otkrila je.
“Promijenio se i način na koji se vidim u ogledalu, jer se više ne šminkam toliko, imam običnu frizuru, i ne izlazim u ekstravagantnim kombinacijama, al to je isto ujedno bio dio mog puta jer sam si htjela maksimalno rasteretiti um suvišnim odlukama. Tipa ‘sto ću obući’ ili koliko sati se moram prije spremiti. To vrijeme sam koristila za stvari koje su me više veselile pa makar nekad bile – da sjedim i ne radim ništa. I nemam nekih velikih nerealnih ni pretjeranih želja za ovu godinu, već mi se sviđa u kojem smjeru sve ide, tako da se nadam razbibrigi, veselju, zdravlju i miru. Jer sam shvatila da je to ono što svi istinski i želimo na kraju dana. Kakve su vaše želje za 2024.?”, upitala je na kraju Ella Dvornik pratitelje.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
