Ulaz u ovu slavnu europsku atrakciju više nije besplatan za turiste, sad košta – 25 eura!
Ako namjeravate posjetiti slavnu Aja Sofija a idete u društvu i pritom niste te vjere, mogli biste platiti i do 100 eura.
19 siječnja 202419:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Velika sveta džamija Aja Sofija mjesto je koje turisti obavezno posjećuju kad stignu u Istanbul. Izvorno je izgrađena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog od 532. do 537. godine. Bila je najveća crkva na svijetu više od tisuću godina, do izgradnje katedrale u Sevilli. Ulaz u Aja Sofiju od sada će se naplaćivati pozamašnom svotom, no samo ako niste te vjere.
Aja Sofija je 1600 godina stara bizantska katedrala pretvorena u džamiju i jedna je od najpopularnijih istanbulskih atrakcija – ali sada će svatko tko nije islamski vjernik morati platiti pristojbu.
Zašto se ulaz u Aja Sofiju od sada naplaćuje za turiste?
Aja Sofija nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine i svake godine primi oko 3,5 milijuna posjetitelja. Kako bi se osiguralo očuvanje povijesne atrakcije, UNESCO je preporučio da se mora učiniti više za kontrolu broja posjetitelja – i tako su, kao dio šireg plana upravljanja posjetiteljima, postavljene sigurnosne kamere, sustavi za otkrivanje požara i komunikaciju u hitnim slučajevima, a novi uvedena je naknada za strane posjetitelje.
Ministar kulture i turizma Mehmer Nuri Ersoy rekao je da bi plan upravljanja posjetiteljima trebao ‘usmjeriti protok posjetitelja, smanjiti prenapučenost i zaštititi povijesni i kulturni značaj Aja Sofije’, prenosi Greek Reporter.
Putovanje zgrade od ‘Crkve božanske mudrosti’ 537. godine nove ere do džamije 1453., do muzeja 1935. i zatim ponovno do džamije, odražava raznoliku povijest Istanbula. Postoji od kada je grad poznat kao Konstantinopol, sve u cijelom Osmanskom carstvu do danas.
Skupa karta za ulaz u Aja Sofiju po nekima nije dovoljna
Stručnjak Ilber Ortayli smatra da je Aja Sofija u velikoj opasnosti i da već 20-30.000 posjetitelja godišnje može riskirati oštećenje džamije. On vjeruje da bi je trebalo zatvoriti radi obnove, te je sugerirao da čak i njezina funkcija mjesta bogoslužja naglašava njezino stanje, budući da nema načina da se u zgradu postave toaleti ili fontane.
Postoje mjesta koja cijelu regiju definiraju više nego što se na prvu čini. Tunel Dingač – skroman, betonski, tek 400 metara dug – jedno je od tih mjesta. Pola stoljeća nakon svečanog otvaranja, ova mala pelješka arterija slavi veliku obljetnicu i otvara pitanje: kako je jedan tunel, skriven pod brdom Toma, postao istinski simbol upornosti, identiteta i vrhunskog vina?
Zima ima svoje nijanse. Negdje je oštra, negdje siva, ali u Kitzbühelu – ona je čista poezija. I upravo u toj tihoj, snježnoj magiji smjestila se Grand Tirolia, destinacija koja redefinira luksuz, mir i stil na jedan potpuno novi, neopisivo ugodan način.
Jesen u Kitzbühelu ne prolazi neopaženo, a rijetki koji kroče na teren Golf Cluba Eichenheim znaju da se ovdje spajaju trenutci discipline i trenutci potpunog predavanja prirodi. Dok se lopta kotrlja kroz zelene fairwaye, a planinske vrhove obasjava zlatno poslijepodne, svaki udarac postaje dio scenografije koja se ne može reproducirati ni u najskupocjenijim filmovima. Teren s osamnaest rupa, oblikovan rukom arhitekta Kylea Phillipsa, ne nudi samo izazov za igrače nego i priliku da se osjeti kako sport i krajolik dišu u istom ritmu, a Golf u Kitzbühelu postaje više od igre, postaje iskustvo koje traži da ga se doživi svim osjetilima.
Kad se planine u talijanskoj regiji Friuli Venezia Giulia obuku u zlatno i bakreno, krajolik poprima tonove koji djeluju gotovo nestvarno. Zrak postaje teži, ali mirniji, lišće na trenutke podsjeća na plamen, a rijeke na staklene niti koje razdvajaju šume od neba. Upravo tada počinje vrijeme jesenskih šetnji kroz Friuli Venezia Giuliju — razdoblje kada se priroda i čovjek na trenutak usklade, a korak postaje najprirodniji način promišljanja.
Uvučen između strmih, smrekom i jelom obraslih padina južnoga Schwarzwalda, božićni sajam u Ravennaschluchtu (Ravenna Gorge) nije tek još jedno šarenilo kućica i lampica: to je doživljaj koji se pamti. Zamislite malu kolibu u dnu kanjona, stisnutu pod monumentalnim željezničkim vijaduktom, s više od četrdesetak drvenih štandova koji se poput toplih otočića niza potok svjetla i dima od pečene spize, dok preko svega nadvija se masivni luk vijadukta, osvijetljen u bojama koje mu daju gotovo filmsku, nadrealnu siluetu — ovu vizuru čini jedinstvenom atmosfera mjesta i njegovo teatralno štivo svjetla.
Rujan u Hrvatskoj je čaroban – gužve ljetnih mjeseci polako nestaju, temperature su ugodne, more je još uvijek toplo, a lokalna kuhinja nudi prave jesenske delicije. Ako planirate putovanje po Hrvatskoj, donosimo vam top 5 destinacija koje morate posjetiti u ovom mjesecu, pokrivajući sjever, istok, zapad, jug i unutrašnjost zemlje. Svako mjesto ima svoju priču, prekrasnu prirodu i nezaobilaznu gastronomsku posebnost.
Dok se ljeto polako povlači pred jesenske dane, u Ozlju još uvijek traje ona posebna sezonska čarolija – manifestacija Dnevni boravak na rijeci. Ako ste među onima koji žele produžiti osjećaj bezbrižnih dana i mirnih večeri uz rijeku, sada je pravi trenutak da spakirate ručnik, sunčane naočale i krenete prema ovom skrivenom kutku opuštanja, udaljenom tek nekoliko desetaka minuta od Zagreba.
Na granici gdje planine ljube more, a mirisi lavande i soli lebde zrakom poput uspomene koja još traje, smjestio se One&Only Portonovi — destinacija koja ne traži da je opišete, već da je osjetite. U Crnoj Gori, zemlji u kojoj su dani obasjani suncem, a večeri obavijene elegancijom, One&Only Portonovi nije samo hotel. On je ritam. On je stanje duha.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.