FOTO: Ured Predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta, Filip Glas
Kulturni program za prve dame i gospodu tijekom Samita u Zagrebu
Za sudionike Samita supružnika europskih čelnika u Zagrebu je priređen i kulturni program koji je izveden ispred i u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta. Prve dame i gospoda mogli su uživati u posebno odabranom programu kojim je predstavljena hrvatska kultura i umjetnost. Bio je to spoj tradicije i suvremenosti.
Kulturni program počeo je ispred HNK, gdje su uzvanicima dobrodošlicu poželjeli članovi folklornog ansambla Lado i prikazali primjer bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Posebno za ovu prigodu, gostima iz Europe pokazali su tradicijski ples i pjesmu uz koje se nekoć početkom ljeta obilazilo domove i zazivalo obilan urod te svako dobro. Koreograf je bio Zvonimir Ljevaković, a za glazbenu obradu zaslužan je Emil Cosetto.
Nakon prikaza hrvatske tradicije, prvim damama i gospodi prikazan je suvremeni balet i to ekskluzivno jedan dio baletnog triptiha čija će premijera biti tek u lipnju. Solisti baleta HNK – Kornel Palinko, Natalia Kosovac, Miruna Miciu, Takuya Sumitomo, Rieka Suzuki i Simon Yoshida – izveli su baletnu točku Scratch za koju je glazbu skladao Davide „Boosta“ Dileo, a koreografirao Massimilliano Volpini.
Tijekom kulturnog programa u HNK, koji je bio zatvoren za medije, supružnicima europskih čelnika predstavljeni su i neki od najboljih hrvatskih kreatora šešira, nakita i, naravno, kravata, izvornog hrvatskog modnog dodatka koji se već u 17. stoljeću iz naših krajeva proširio Europom i svijetom. Nije to bila obična revija, već plesni performans u foajeu HNK, a koji su izvele plesačice suvremenog plesa iz PC Tala.
Supružnicima europskih čelnika predstavljeni su primjerci Kobali šešira, zatim CROATA kravate AuHRum koje je također posebno za ovu prigodu dizajnirao Nenad Sovilj – jedinstvena u svijetu jer je izrađena od 24-karatnih zlatnih niti omotanih oko svilene jezgre koje uz pomoć visoke tekstilne tehnologije trajno čuvaju svoj sjaj – te nakit Maria Nokaja koji je kreirao posebnu kolekciju pozlaćenih srebrnih broševa za prve dame koje su sudjelovale na samitu. Broševi u obliku slova „O“ zapravo su zaštitni znak samita koji se bavio prevencijom debljine u djece i tijekom samita nosile su ga sve prve dame.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada vidjeli na domaćoj sceni.
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.