Steven Spielberg je prošle godine zahvalio Tomu Cruiseu što je spasio filmski biznis filmom “Top Gun: Maverick”, ali čini se da Meryl Streep ima drugačiji izbor. Dok je prisustvovala ovogodišnjoj dodjeli filmskih nagrada na festivalu u Palm Springsu, jedna od najboljih glumica svih vremena pohvalila je film “Barbie”Grete Gerwig jer je spasio filmove i “sve naše poslove” svojim uspjehom prošlog ljeta. Blockbuster komedija bila je film s najvećom zaradom u 2023. s 1,4 milijarde dolara zarađenih na box officeu. Također je riječ o filmu studija Warner Bros. s najvećom zaradom u povijesti.
Meryl Streep misli da je uspjeh Barbie bio spas za Hollywood
Streep je izašla na pozornicu nakon što su Billie Eilish i njezin brat i suradnik Finneas prihvatili nagradu za svoj rad na pjesmi za “Barbie”. Dobitnici Grammyja i Oscara ove su godine u utrci za nagrade za svoju pjesmu “What Was I Made For?” Dobili su Chairman’s Award na festivalu u Palm Springsu postavši prvi glazbenici koji su dobili tu čast.
Billie Eilish i njezin brat Finneas dobili su nagradu na festivalu.FOTO: PROFIMEDIA
“Samo želim reći Billie i Finneasu da ste isporučili ‘Barbie’ ljubavnu bombu,” rekla je Streep kad je izašla na pozornicu. “Spasili ste filmove prošlog ljeta i sve naše poslove. Donijeli ste radost nebrojenim generacijama i rodovima ljudi, i trebali biste jahati na tom valu, djeco, sve dok ne ostarite i ne zaslužite biti iscrpljeni poput mene.”
Steven Spielberg prošle je godine rekao da je Top Gun spasio Hollywood
Hitovi vrijedni milijarde dolara poput “Barbie”, kao i prošlogodišnji “Top Gun: Maverick”, dokazuju da još uvijek postoji apetit za kino iskustvom nakon pandemije COVID-a.
Kad je Spielbergnaletio na Cruisea na prošlogodišnjem ručku nominiranih za Oscara, zahvalio je glumcu s kojim je radio na filmovima “Minority Report” i “War of the Worlds” što je njegov film održao kina na životu.
“Spasio si dupe Hollywoodu i možda si spasio distribuciju u kinima”, rekao je Spielberg tada Cruiseu. “Ozbiljno, ‘Top Gun: Maverick’ je možda spasio cijelu kino industriju.”
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.