Svi imamo ambicije u životu – možda da imamo vlastiti ured, napišemo bestseler ili jednostavno da vodimo sretniji, zdraviji život. Ali često čujemo onaj dosadni glas u glavi: “Što ako nisam stvoren za ovo?”
Svi smo hranjeni mnogim mitovima o uspjehu koji nas mogu sputavati, zbog čega se put do uspjeha čini kao labirint bez izlaza. Ali što ako je razbijanje mitova o uspjehu prvi korak prema stvarnome uspjehu i ostvarenju životnih ambicija?
U nastavku teksta pokazat ćemo vam koji su to mitovi o uspjehu u koje biste već danas trebali prestati vjerovati.
Mitovi o uspjehu: “Uspjeh je jednak novcu”
Izreka “novac pokreće svijet“ natjerala je mnoge od nas da vjeruju da je debeli bankovni račun krajnji pokazatelj uspjeha. Kao da iznos na računu može definirati vašu vrijednost ili potvrditi vaše vještine. Ali zastanimo na trenutak i zapitajmo se: “Je li to istina?”
Suprotno uvriježenom mišljenju, uspjeh nije formula koja odgovara svima i koja je povezana s vašim financijama. Novac je samo resurs – koristan, bez sumnje – ali nije sve i kraj svega.
Najbogatija osoba u prostoriji nije nužno najuspješnija ako joj nedostaje emocionalno blagostanje, značajni odnosi ili osjećaj svrhovitosti.
Uspjeh je višestruk. Radi se o životu usklađenom s vlastitim vrijednostima, postizanju osobnih ciljeva i stvaranju značajnog utjecaja na živote drugih.
“Moraš žrtvovati sve”
Slika je romantizirana: neumorni poduzetnik koji radi od jutra do mraka, umjetnik koji je sve napustio zbog svog zanata, roditelj koji žonglira s karijerom i djecom, sve u ime uspjeha.
Lako je prihvatiti mit da ostvarenje snova znači reći zbogom svemu ostalom što je važno – svome zdravlju, obitelji ili čak vlastitom razumu.
Naporan rad i predanost su važni, osobito na početku. Međutim, pravi uspjeh nadopunjuje vaš život umjesto da ga troši.
Razmislite o tome, koja je korist od nekog dobro plaćenog posla, pohvale ili priznanja ako ste previše pod stresom da biste u tome uživali?
“Neuspjeh nije opcija”
Možda ste čuli odlučnog vlasnika startupa kako kaže: “Neuspjeh nije opcija.” Djeluje kao hrabra i moćna izjava, ali zapravo je opasan mit.
Ovakav način razmišljanja može vas staviti pod nevjerojatan pritisak, zbog čega se bojite riskirati ili izaći iz svoje zone udobnosti. Što ako posrnete? Što ako stvari ne idu po planu? Strah može biti paralizirajući.
Ali evo oslobađajuće istine: neuspjeh nije samo opcija; to je neophodna odskočna daska na putu do uspjeha. Kada pogledate priče uspješnih pojedinaca, iza njih ćete pronaći dug niz padova, pogrešaka i neuspjeha. Ono što ih izdvaja je njihova sposobnost da uče iz tih iskustava i nastave dalje.
“Morate biti nemilosrdni”
Prema ovom mitu, ako niste voljni gaziti druge kako biste napredovali, tada niste stvoreni za uspjeh.
Raskrinkajmo ovaj mit: ne morate biti nemilosrdni da biste bili uspješni. Zapravo, empatija, suradnja i ljubaznost često su neopjevani junaci koji stoje iza mnogih priča o uspjehu.
Pravi uspjeh nije solo pothvat, nego je napor zajednice. Bilo da je riječ o mentorima koji daju smjernice, prijateljima koji pružaju emocionalnu podršku ili kolegama koji surađuju na projektima, drugi ljudi igraju važne uloge na našem putovanju.
A kada ste nemilosrdni, spaljujete mostove koje ćete kasnije možda ponovno morati prijeći.
Razbijajući mit o tome da morate biti nemilosrdni, zapravo otvarate vrata smislenijim, održivijim postignućima.
Mitovi o uspjehu: „Uspjeh je solo putovanje“
Mit o “samoostvarenom” pojedincu ima snažnu privlačnost. To je klasična priča o vuku samotnjaku koji se penje do vrha, ne treba mu nitko i nikome ne duguje ništa.
Iako je to osnažujuća ideja, to je također štetan mit zbog kojeg se možete osjećati izolirano i pod pritiskom da sve učinite sami. Istina je da nitko ne postaje uspješan u vakuumu. Iza svake uspješne osobe postoji sustav podrške – tim obitelji, prijatelja, mentora, pa čak i suparnika koji su pomogli oblikovati njihovo putovanje.
Čak i ako se čini da je netko sam došao do vrha, kopajte malo dublje i pronaći ćete mrežu ljudi koji su ponudili savjete, poslušali ili pružili prijeko potrebnu provjeru stvarnosti.
Stoga si dopustite da tražite pomoć, surađujete i dijelite zasluge. To čini put do uspjeha ne samo ostvarivijim, već i ispunjenijim.
“Uspjeh je ograničen”
Koliko puta ste čuli da na vrhu ima ograničeno mjesta? Ovaj mit opisuje uspjeh kao igru s nultom sumom, gdje je tvoj dobitak nečiji gubitak.
Kao da postoji ograničena zaliha uspjeha, a kad jednom nestane, nestane. Kao što vidite, ovaj način razmišljanja može nas pretvoriti u hiperkompetitivne, tjeskobne pojedince koji se uvijek bore da nadmaše jedni druge.
Dakle, raskrinkajmo ovaj štetan mit: uspjeh nije konačan; ima ga u izobilju. Vaša postignuća ne oduzimaju tuđa, a njihova ne umanjuju vaša.
Zapravo, uspjeh često rađa više uspjeha, za vas i za one oko vas. Razmislite o tome. Je li vas ikada tuđi uspjeh inspirirao da slijedite svoje ciljeve? Vjerojatno je odgovor potvrdan.
Kada netko u vašem krugu postigne nešto veliko, to često služi kao katalizator, potičući vas da idete za svojim snovima. Dakle, sljedeći put kada se uhvatite kako uspoređujete svoja postignuća s tuđima, sjetite se da ima dovoljno uspjeha. Slavite tuđe pobjede kao što biste slavili svoje i dopustite da vas njihov uspjeh uzdigne, a ne zastraši.
“Uspjeli ste kad ste uspješni”
Mnogi ljudi pristaju na ideju da se, kad jednom postignete određenu razinu uspjeha, možete opustiti i uživati do kraja života.
Ovaj mit ne samo da dovodi u zabludu, već može biti i duboko nezadovoljavajući. Zašto? Zato što uspjeh prikazuje kao konačno odredište, a ne kao putovanje koje traje.
Istina je da je uspjeh fluidan. Ono što danas izgleda kao “uspjeh” moglo bi se sutra činiti uobičajenim ili čak neadekvatnim.
Naši ciljevi i snovi se razvijaju, i to je dobra stvar. Konstantan rast i promjena čine nas angažiranima i živima. Odvojite trenutak da razmislite o prošlim postignućima na koja ste nekoć bili jako ponosni. Iako su još uvijek vrijedna slavlja, vjerojatno ste si od tada postavili nove ciljeve.
To je zato što nam postizanje jedne razine uspjeha često otvara oči za nove mogućnosti. Umjesto da se trudite “uspjeti“, pokušajte nastaviti rasti, učiti i postavljati si nove ciljeve. Putovanje ne prestaje kada dosegnete prekretnicu; samo uzima novi smjer. A kada o uspjehu razmišljate kao o stazi koja se razvija, a ne o cilju, pronaći ćete više radosti i ispunjenja u samoj potrazi.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.