Amazonsku prašumu često nazivaju “plućima planeta” zbog njezine ključne uloge u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Zapravo, amazonska prašuma dom je goleme zbirke biljnih i životinjskih vrsta, uključujući drveće, koje obavlja fotosintezu.
Tijekom tog procesa biljke uzimaju ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađaju kisik. Procjenjuje se da Amazona proizvodi oko 6% do 20% svjetskog kisika, što je čini vitalnim izvorom kisika (više o tome zašto je to kontroverzna izjava kasnije).
Ne samo da proizvodi kisik, već služi i kao značajan ponor ugljika. To znači da apsorbira i pohranjuje ogromne količine CO2, pomažući neutralizirati učinke emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama.
Amazonska prašuma proizvodi manje kisika nego što mislite
Gusta vegetacija u Amazoni apsorbira ugljični dioksid fotosintezom i pohranjuje ga u biljnim tkivima i tlu. Zaključno, zbog toga koliko Amazona pridonosi proizvodnji kisika i apsorpciji CO2, ovu tropsku prašumu nazivaju “plućima Zemlje”.
Ipak, ne vjeruju svi da bismo trebali koristiti ovaj izraz kada govorimo o amazonskoj prašumi. Studija časopisa Science iz 1998. procjenjuje da Amazonska prašuma proizvodi samo oko 6% kisika na planetu.
To je daleko od onih 20% o kojima tako često čitamo i slušamo. Zatim, tu su istraživači poput Philippea Ciaisa, koji misle da je iznos bliži 10 do 12%.
Tu je i činjenica koja se ne spominje često: gotovo sav kisik koji proizvede prašuma potroše ista stabla putem fotosinteze. Tijekom dana, biljke, uključujući drveće u Amazoni, podvrgavaju se fotosintezi. U tom procesu uzimaju ugljični dioksid i oslobađaju kisik, a proizvode glukozu (šećer) kao izvor energije. Ovo je primarni način na koji se stvara kisik u prašumi.
Noću biljke dišu, slično životinjama. Oni koriste dio kisika proizvedenog tijekom dana za oslobađanje energije iz pohranjenih šećera.
Iako je istina da drveće i druga vegetacija u Amazoni troše kisik tijekom noćnog procesa disanja, ukupni učinak tijekom 24-satnog razdoblja je proizvodnja kisika.
Drugim riječima, ukupna proizvodnja kisika putem fotosinteze tijekom dana nadmašuje kisik potrošen noću. Jedva.
Amazonska prašuma ključna je za ekološku ravnotežu planeta. Ipak, to nije jedini izvor proizvodnje kisika.
Njegova uloga u globalnom ciklusu ugljika samo je jedan dio većeg sustava koji uključuje oceane, druge šume i razne ekosustave.
Prema podacima brazilskog Instituta za šume (Instituto Brasileiro de Florestas), morske alge, ključni dio biljnog svijeta oceana, “čine 54% svjetske proizvodnje kisika, a mora djeluju kao klimatski regulatori na planetu“.
Oni idu toliko daleko da kažu da bi “bez usluga koje pruža ocean temperatura mogla prijeći 100 ºC i život na Zemlji učiniti nemogućim.”
Stoga bi oceane, a posebno morske alge, trebalo nazivati “plućima planeta”. Zapravo, UN i UNESCO ih i zovu tako.
Zašto je Amazonska prašuma ipak vrlo važna?
Zašto je onda najveća prašuma na svijetu toliko važna? Ovo su tri glavna razloga.
Bioraznolikost
Amazonska prašuma poznata je po svojoj biološkoj raznolikosti bez premca. Dom je zapanjujućeg asortimana životinjskih i biljnih vrsta, od kojih mnoge ne možemo pronaći nigdje drugdje na Zemlji.
Ova bioraznolikost nije samo vrijedna za znanstvena istraživanja (osobito medicinska), već također igra ključnu ulogu u ekološkoj ravnoteži i otpornosti ekosustava.
Ponor ugljika
Drugo, Amazona djeluje kao značajan ponor ugljika, apsorbirajući i pohranjujući ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Drveće i vegetacija u Amazoniji apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga u svojim tkivima i tlu.
To pomaže u ublažavanju učinaka emisije stakleničkih plinova i pridonosi stabilnosti klime.
Utjecaj na lokalnu i globalnu klimu
Amazona ima velik utjecaj na klimatske obrasce, kako lokalno tako i globalno. Lokalno stvara vlagu transpiracijom i ispušta je u atmosferu. To pridonosi obrascima padalina u regiji. Vlaga također pomaže u održavanju vlastitog ekosustava i ciklusa vode Amazone.
Globalno, Amazona ima ulogu u regulaciji klime na Zemlji utječući na vremenske obrasce i atmosfersku cirkulaciju. Krčenje šuma i promjene u klimi Amazone mogu imati dalekosežne posljedice za vremenske sustave, uključujući suše i izmijenjene obrasce oborina u regijama daleko od Amazone.
Znanstveno je točnije opisati amazonsku prašumu kao bitan doprinos proizvodnji kisika i značajan ponora ugljika umjesto da joj se pripisuje cjelokupna funkcija “pluća planeta“.
Izraz “pluća planeta” metafora je koja naglašava značajnu ulogu Amazone u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Kao što znamo, metafore su korisne za prenošenje složenih ideja jednostavnim riječima. Zato koristimo ovu metaforu kako bismo naglasili važnost prašume.
Nataša Janjić Medančić posljednje je dane ljeta odlučila pretvoriti u mali predah prije početka nove, radno intenzivnije sezone. Poznata domaća glumica otputovala je sa suprugom u Barcelonu, gdje je nekoliko dana posvetila odmoru, zajedničkom vremenu i upoznavanju grada koji gotovo u svako doba godine uspijeva zadržati prepoznatljivu mediteransku energiju.
Ako vam se čini da je s posljednjim danima kolovoza završilo i vrijeme za putovanja, imamo dobru vijest: nije. Rujan je, zapravo, jedan od onih mjeseci koji gradove čini posebno privlačnima. Ljetne gužve polako se povlače, temperature postaju ugodnije za višesatne šetnje, a kafići, restorani, trgovi i ulice još uvijek imaju onu opuštenu atmosferu zbog koje se čini kao da ljeto nije sasvim završilo.
Korčula je jedan od onih dalmatinskih gradova čiju ljepotu nije moguće potpuno razumjeti pri prvom susretu, jer se iza njezine prepoznatljive mediteranske scenografije, kamenih kuća, uskih ulica i pogleda prema plavetnilu Pelješkog kanala nalazi slojevita povijest koja se ne otkriva odjednom, nego postupno, dok se hodajući kroz staru gradsku jezgru počinju povezivati arhitektura, pomorska tradicija, srednjovjekovno pravo, sakralna baština, umjetnost i svakodnevni život ljudi koji su ovaj prostor oblikovali kroz stoljeća.
Postoje gradovi koje nakon putovanja možemo gotovo precizno nacrtati iz sjećanja, možemo se prisjetiti njihovih trgova, mostova, ulica i pročelja, možemo rekonstruirati put kojim smo svakoga jutra išli prema središtu grada i gotovo bez razmišljanja navesti naziv hotela u kojem smo spavali, ali postoje i oni drugi gradovi, mnogo važniji za naše osobno pamćenje, kojih se ne sjećamo toliko po onome što smo u njima vidjeli koliko po onome što smo u njima osjećali.
Postoje putovanja koja pamtimo po znamenitostima, muzejima, restoranima i savršeno fotografiranim mjestima, ali postoje i ona druga, tiša i mnogo osobnija putovanja, čije najvažnije trenutke nikada nismo zapisali u bilježnicu, nismo ih označili na karti i nismo ih unaprijed zamislili kao nešto što ćemo jednoga dana prepričavati drugima.
Rijeka uskoro dobiva novo mjesto na kojem se neće dolaziti samo na ručak ili večeru, nego i bez posebnog razloga, tek toliko da se popije dobra kava uz more, uhvati nešto za pojesti, naruči koktel i ostane malo dulje nego što je bilo planirano. Na riječku obalu stiže doca Restaurant, Bar & Lounge, nova gastronomska i društvena adresa smještena unutar obnovljenog Jadrana na Pećinama, a već sada je jasno da je njezina ambicija puno veća od klasičnog hotelskog restorana.
Jadran je ovog ljeta dobio novu adresu koja bi lako mogla postati jedno od onih mjesta o kojima se govori i nakon što prođe sezona, jer je u Novom Vinodolskom otvoren Mövenpick Hotel & Residences Kvarner Bay, prvi resort ovog švicarskog hotelskog brenda na hrvatskoj obali, zamišljen ne samo kao još jedan hotel uz more, nego kao cjelogodišnje odredište u kojem se odmor, gastronomija, wellness i vrijeme provedeno s ljudima do kojih nam je stalo prirodno stapaju u jednu zaokruženu priču.
Ljeto je oduvijek bilo sinonim za odlazak, promjenu ritma i željno iščekivani predah od svakodnevice, no posljednjih nekoliko godina sve se više mijenja način na koji ljudi razmišljaju o samom putovanju, jer ono više nije tek nužan korak između polazišta i odredišta, nego sastavni dio odmora koji može biti jednako ugodan, opuštajući i ispunjen kao dani provedeni na željenoj destinaciji. Umjesto višesatne koncentracije za upravljačem, nepredvidivih prometnih gužvi, sporog napredovanja u koloni prema obali, neprekidnog razmišljanja o prometnim pravilima, zaustavljanjima, potrošnji goriva i pronalasku slobodnog parkirnog mjesta, sve više putnika odlučuje se prepustiti vožnju nekome drugome kako bi vrijeme provedeno na putu konačno postalo vrijeme rezervirano isključivo za njih.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
