Amazonska prašuma: Je li istina da je pluća planeta?

Amazonsku prašumu često nazivaju “plućima planeta” zbog njezine ključne uloge u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.

Zapravo, amazonska prašuma dom je goleme zbirke biljnih i životinjskih vrsta, uključujući drveće, koje obavlja fotosintezu.

Tijekom tog procesa biljke uzimaju ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađaju kisik. Procjenjuje se da Amazona proizvodi oko 6% do 20% svjetskog kisika, što je čini vitalnim izvorom kisika (više o tome zašto je to kontroverzna izjava kasnije).

Ne samo da proizvodi kisik, već služi i kao značajan ponor ugljika. To znači da apsorbira i pohranjuje ogromne količine CO2, pomažući neutralizirati učinke emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama.

Amazonska prašuma proizvodi manje kisika nego što mislite

Gusta vegetacija u Amazoni apsorbira ugljični dioksid fotosintezom i pohranjuje ga u biljnim tkivima i tlu. Zaključno, zbog toga koliko Amazona pridonosi proizvodnji kisika i apsorpciji CO2, ovu tropsku prašumu nazivaju “plućima Zemlje”.

Ipak, ne vjeruju svi da bismo trebali koristiti ovaj izraz kada govorimo o amazonskoj prašumi. Studija časopisa Science iz 1998. procjenjuje da Amazonska prašuma proizvodi samo oko 6% kisika na planetu.

To je daleko od onih 20% o kojima tako često čitamo i slušamo. Zatim, tu su istraživači poput Philippea Ciaisa, koji misle da je iznos bliži 10 do 12%.

Tu je i činjenica koja se ne spominje često: gotovo sav kisik koji proizvede prašuma potroše ista stabla putem fotosinteze. Tijekom dana, biljke, uključujući drveće u Amazoni, podvrgavaju se fotosintezi. U tom procesu uzimaju ugljični dioksid i oslobađaju kisik, a proizvode glukozu (šećer) kao izvor energije. Ovo je primarni način na koji se stvara kisik u prašumi.

Noću biljke dišu, slično životinjama. Oni koriste dio kisika proizvedenog tijekom dana za oslobađanje energije iz pohranjenih šećera.

Iako je istina da drveće i druga vegetacija u Amazoni troše kisik tijekom noćnog procesa disanja, ukupni učinak tijekom 24-satnog razdoblja je proizvodnja kisika.

Drugim riječima, ukupna proizvodnja kisika putem fotosinteze tijekom dana nadmašuje kisik potrošen noću. Jedva.

Amazonska prašuma ključna je za ekološku ravnotežu planeta. Ipak, to nije jedini izvor proizvodnje kisika.

Njegova uloga u globalnom ciklusu ugljika samo je jedan dio većeg sustava koji uključuje oceane, druge šume i razne ekosustave.

Prema podacima brazilskog Instituta za šume (Instituto Brasileiro de Florestas), morske alge, ključni dio biljnog svijeta oceana, “čine 54% svjetske proizvodnje kisika, a mora djeluju kao klimatski regulatori na planetu“.

Oni idu toliko daleko da kažu da bi “bez usluga koje pruža ocean temperatura mogla prijeći 100 ºC i život na Zemlji učiniti nemogućim.”

Stoga bi oceane, a posebno morske alge, trebalo nazivati “plućima planeta”. Zapravo, UN i UNESCO ih i zovu tako.

Zašto je Amazonska prašuma ipak vrlo važna?

Zašto je onda najveća prašuma na svijetu toliko važna? Ovo su tri glavna razloga.

Bioraznolikost

Amazonska prašuma poznata je po svojoj biološkoj raznolikosti bez premca. Dom je zapanjujućeg asortimana životinjskih i biljnih vrsta, od kojih mnoge ne možemo pronaći nigdje drugdje na Zemlji.

Ova bioraznolikost nije samo vrijedna za znanstvena istraživanja (osobito medicinska), već također igra ključnu ulogu u ekološkoj ravnoteži i otpornosti ekosustava.

Ponor ugljika

Drugo, Amazona djeluje kao značajan ponor ugljika, apsorbirajući i pohranjujući ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Drveće i vegetacija u Amazoniji apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga u svojim tkivima i tlu.

To pomaže u ublažavanju učinaka emisije stakleničkih plinova i pridonosi stabilnosti klime.

Utjecaj na lokalnu i globalnu klimu

Amazona ima velik utjecaj na klimatske obrasce, kako lokalno tako i globalno. Lokalno stvara vlagu transpiracijom i ispušta je u atmosferu. To pridonosi obrascima padalina u regiji. Vlaga također pomaže u održavanju vlastitog ekosustava i ciklusa vode Amazone.

Globalno, Amazona ima ulogu u regulaciji klime na Zemlji utječući na vremenske obrasce i atmosfersku cirkulaciju. Krčenje šuma i promjene u klimi Amazone mogu imati dalekosežne posljedice za vremenske sustave, uključujući suše i izmijenjene obrasce oborina u regijama daleko od Amazone.

PROČITAJTE: Najpoznatije stablo Velike Britanije izbrisano s lica zemlje – Evo što se dogodilo Robin Hoodovom drvetu!

Znanstveno je točnije opisati amazonsku prašumu kao bitan doprinos proizvodnji kisika i značajan ponora ugljika umjesto da joj se pripisuje cjelokupna funkcija “pluća planeta“.

Izraz “pluća planeta” metafora je koja naglašava značajnu ulogu Amazone u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.

Kao što znamo, metafore su korisne za prenošenje složenih ideja jednostavnim riječima. Zato koristimo ovu metaforu kako bismo naglasili važnost prašume.