Amazonsku prašumu često nazivaju “plućima planeta” zbog njezine ključne uloge u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Zapravo, amazonska prašuma dom je goleme zbirke biljnih i životinjskih vrsta, uključujući drveće, koje obavlja fotosintezu.
Tijekom tog procesa biljke uzimaju ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađaju kisik. Procjenjuje se da Amazona proizvodi oko 6% do 20% svjetskog kisika, što je čini vitalnim izvorom kisika (više o tome zašto je to kontroverzna izjava kasnije).
Ne samo da proizvodi kisik, već služi i kao značajan ponor ugljika. To znači da apsorbira i pohranjuje ogromne količine CO2, pomažući neutralizirati učinke emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama.
Amazonska prašuma proizvodi manje kisika nego što mislite
Gusta vegetacija u Amazoni apsorbira ugljični dioksid fotosintezom i pohranjuje ga u biljnim tkivima i tlu. Zaključno, zbog toga koliko Amazona pridonosi proizvodnji kisika i apsorpciji CO2, ovu tropsku prašumu nazivaju “plućima Zemlje”.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ipak, ne vjeruju svi da bismo trebali koristiti ovaj izraz kada govorimo o amazonskoj prašumi. Studija časopisa Science iz 1998. procjenjuje da Amazonska prašuma proizvodi samo oko 6% kisika na planetu.
To je daleko od onih 20% o kojima tako često čitamo i slušamo. Zatim, tu su istraživači poput Philippea Ciaisa, koji misle da je iznos bliži 10 do 12%.
Nastavite čitati nakon oglasa
Tu je i činjenica koja se ne spominje često: gotovo sav kisik koji proizvede prašuma potroše ista stabla putem fotosinteze. Tijekom dana, biljke, uključujući drveće u Amazoni, podvrgavaju se fotosintezi. U tom procesu uzimaju ugljični dioksid i oslobađaju kisik, a proizvode glukozu (šećer) kao izvor energije. Ovo je primarni način na koji se stvara kisik u prašumi.
Noću biljke dišu, slično životinjama. Oni koriste dio kisika proizvedenog tijekom dana za oslobađanje energije iz pohranjenih šećera.
Iako je istina da drveće i druga vegetacija u Amazoni troše kisik tijekom noćnog procesa disanja, ukupni učinak tijekom 24-satnog razdoblja je proizvodnja kisika.
Drugim riječima, ukupna proizvodnja kisika putem fotosinteze tijekom dana nadmašuje kisik potrošen noću. Jedva.
Nastavite čitati nakon oglasa
Amazonska prašuma ključna je za ekološku ravnotežu planeta. Ipak, to nije jedini izvor proizvodnje kisika.
Njegova uloga u globalnom ciklusu ugljika samo je jedan dio većeg sustava koji uključuje oceane, druge šume i razne ekosustave.
Prema podacima brazilskog Instituta za šume (Instituto Brasileiro de Florestas), morske alge, ključni dio biljnog svijeta oceana, “čine 54% svjetske proizvodnje kisika, a mora djeluju kao klimatski regulatori na planetu“.
Nastavite čitati nakon oglasa
Oni idu toliko daleko da kažu da bi “bez usluga koje pruža ocean temperatura mogla prijeći 100 ºC i život na Zemlji učiniti nemogućim.”
Stoga bi oceane, a posebno morske alge, trebalo nazivati “plućima planeta”. Zapravo, UN i UNESCO ih i zovu tako.
Zašto je Amazonska prašuma ipak vrlo važna?
Zašto je onda najveća prašuma na svijetu toliko važna? Ovo su tri glavna razloga.
Bioraznolikost
Amazonska prašuma poznata je po svojoj biološkoj raznolikosti bez premca. Dom je zapanjujućeg asortimana životinjskih i biljnih vrsta, od kojih mnoge ne možemo pronaći nigdje drugdje na Zemlji.
Ova bioraznolikost nije samo vrijedna za znanstvena istraživanja (osobito medicinska), već također igra ključnu ulogu u ekološkoj ravnoteži i otpornosti ekosustava.
Ponor ugljika
Drugo, Amazona djeluje kao značajan ponor ugljika, apsorbirajući i pohranjujući ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Drveće i vegetacija u Amazoniji apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga u svojim tkivima i tlu.
To pomaže u ublažavanju učinaka emisije stakleničkih plinova i pridonosi stabilnosti klime.
Utjecaj na lokalnu i globalnu klimu
Amazona ima velik utjecaj na klimatske obrasce, kako lokalno tako i globalno. Lokalno stvara vlagu transpiracijom i ispušta je u atmosferu. To pridonosi obrascima padalina u regiji. Vlaga također pomaže u održavanju vlastitog ekosustava i ciklusa vode Amazone.
Globalno, Amazona ima ulogu u regulaciji klime na Zemlji utječući na vremenske obrasce i atmosfersku cirkulaciju. Krčenje šuma i promjene u klimi Amazone mogu imati dalekosežne posljedice za vremenske sustave, uključujući suše i izmijenjene obrasce oborina u regijama daleko od Amazone.
Znanstveno je točnije opisati amazonsku prašumu kao bitan doprinos proizvodnji kisika i značajan ponora ugljika umjesto da joj se pripisuje cjelokupna funkcija “pluća planeta“.
Izraz “pluća planeta” metafora je koja naglašava značajnu ulogu Amazone u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Kao što znamo, metafore su korisne za prenošenje složenih ideja jednostavnim riječima. Zato koristimo ovu metaforu kako bismo naglasili važnost prašume.
Ljeto je oduvijek bilo sinonim za odlazak, promjenu ritma i željno iščekivani predah od svakodnevice, no posljednjih nekoliko godina sve se više mijenja način na koji ljudi razmišljaju o samom putovanju, jer ono više nije tek nužan korak između polazišta i odredišta, nego sastavni dio odmora koji može biti jednako ugodan, opuštajući i ispunjen kao dani provedeni na željenoj destinaciji. Umjesto višesatne koncentracije za upravljačem, nepredvidivih prometnih gužvi, sporog napredovanja u koloni prema obali, neprekidnog razmišljanja o prometnim pravilima, zaustavljanjima, potrošnji goriva i pronalasku slobodnog parkirnog mjesta, sve više putnika odlučuje se prepustiti vožnju nekome drugome kako bi vrijeme provedeno na putu konačno postalo vrijeme rezervirano isključivo za njih.
Zagrebački hotel Esplanade uvršten je na prestižnu međunarodnu platformu 50 Best Discovery, pažljivo odabranu zbirku preporuka najboljih restorana, barova, hotela i vinarija iz cijeloga svijeta, koju razvija organizacija The World's 50 Best.
Ljeto ne mora nužno značiti višednevni odmor na obali kako biste se odmaknuli od svakodnevnog ritma i pronašli prijeko potreban predah. Sve više ljudi tijekom toplijih mjeseci bira jednodnevne izlete koji spajaju boravak u prirodi, aktivan odmor, kvalitetnu gastronomsku ponudu i opuštenu atmosferu, a upravo se među takvim destinacijama posljednjih godina ističe Ozalj, gdje je Dnevni boravak na Kupi postao jedno od najprivlačnijih mjesta za bijeg iz grada. Smješten tek nešto više od pola sata vožnje od Zagreba, ovaj jedinstveni koncept tijekom cijelog ljeta nudi sadržaje koji jednodnevni izlet pretvaraju u iskustvo nalik pravom godišnjem odmoru, pružajući posjetiteljima priliku da provedu dan okruženi zelenilom, bistrom rijekom i opuštajućom atmosferom daleko od gradske vreve.
Postoje gradovi koje možemo upoznati kroz razglednice, turističke karte i popise najpoznatijih atrakcija, ali postoje i oni koje zaista počinjemo razumijevati tek kada ih doživimo kroz navike, male rituale i mjesta na koja se stanovnici iznova vraćaju. Upravo iz takve perspektive nastao je novi Obiteljski vodič kroz Zagreb autorice Ane Grzunov, poznatije kao Travel&LIVe, digitalno izdanje koje hrvatsku metropolu ne predstavlja samo kao turističku destinaciju, već kao grad svakodnevnog života, obiteljskih trenutaka, skrivenih lokacija i autentičnih iskustava.
Lošinjski Boutique Hotel Alhambra uvršten je na prestižnu međunarodnu listu 50 Best Discovery, koja okuplja istaknute hotele, restorane i barove iz cijelog svijeta. Uvrštenje predstavlja novo međunarodno priznanje za jedan od najekskluzivnijih hrvatskih hotela, ali i dodatnu potvrdu pozicioniranja Lošinja kao destinacije luksuznog turizma na svjetskoj razini.
Korčula se već godinama nalazi među najpoželjnijim hrvatskim otočnim destinacijama zahvaljujući jedinstvenom spoju iznimno očuvane kulturno-povijesne baštine, impresivnih prirodnih ljepota, razvijene eno-gastronomske ponude i autentičnog načina života koji uspješno odolijeva ubrzanim trendovima suvremenog turizma. Smještena u južnoj Dalmaciji između poluotoka Pelješca i otoka Lastova, Korčula predstavlja destinaciju koja posjetiteljima pruža mnogo više od klasičnog ljetovanja jer svaki njezin dio svjedoči o stoljećima pomorske tradicije, trgovine, kulture i života koji su oblikovali identitet ovoga mediteranskog otoka.
Postoje destinacije koje posjećujemo zbog pogleda, neke zbog gastronomije, a neke zbog vina. Roxanich Winery & Design Hotel u Motovunu jedno je od rijetkih mjesta gdje se sve to spaja u jedinstven doživljaj. Smješten tik ispod srednjovjekovnog Motovuna, s panoramskim pogledom na dolinu rijeke Mirne, vinograde i šume tartufa, Roxanich nije samo vinarija niti samo hotel – to je mjesto koje slavi istarski način života, sporiji ritam, autentičnost i hedonizam.
Nakon 18 dana lutanja Indijom, odlučili smo još tri dana provesti u Delhiju. Tehnički, ovo nam je drugi posjet indijskoj prijestolnici jer smo prvih pet dana po dolasku u Indiju proveli upravo u Delhiju iz kojega smo onda išli na manje jednodnevne izlete (Agra).
Problem više nije pronaći kolagen, nego odabrati onaj beauty suplement koji ima najviše smisla. Ponuda nikad nije bila veća, formule na prvu djeluju slično, a gotovo svaka obećava čvršću kožu, bujniju kosu i nokte koji se više ne listaju. Budući da cijene kolagenskih dodataka nisu zanemarive, metoda pokušaja i pogreške može postati prilično skup eksperiment.
Glumičina mlađa sestra Gesine Bullock-Prado objavila je emotivnu uspomenu iz njihovog djetinjstva, a mnogi su primijetili koliko se holivudska zvijezda gotovo nije promijenila.
Nika je uz more pozirala u bikiniju s prepoznatljivim crveno-bijelim gingham uzorkom. Gornji dio klasičnog je trokutastog kroja, dok se donji dio veže tankim trakicama sa strane.
