Amazonsku prašumu često nazivaju “plućima planeta” zbog njezine ključne uloge u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Zapravo, amazonska prašuma dom je goleme zbirke biljnih i životinjskih vrsta, uključujući drveće, koje obavlja fotosintezu.
Tijekom tog procesa biljke uzimaju ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađaju kisik. Procjenjuje se da Amazona proizvodi oko 6% do 20% svjetskog kisika, što je čini vitalnim izvorom kisika (više o tome zašto je to kontroverzna izjava kasnije).
Ne samo da proizvodi kisik, već služi i kao značajan ponor ugljika. To znači da apsorbira i pohranjuje ogromne količine CO2, pomažući neutralizirati učinke emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama.
Amazonska prašuma proizvodi manje kisika nego što mislite
Gusta vegetacija u Amazoni apsorbira ugljični dioksid fotosintezom i pohranjuje ga u biljnim tkivima i tlu. Zaključno, zbog toga koliko Amazona pridonosi proizvodnji kisika i apsorpciji CO2, ovu tropsku prašumu nazivaju “plućima Zemlje”.
Ipak, ne vjeruju svi da bismo trebali koristiti ovaj izraz kada govorimo o amazonskoj prašumi. Studija časopisa Science iz 1998. procjenjuje da Amazonska prašuma proizvodi samo oko 6% kisika na planetu.
To je daleko od onih 20% o kojima tako često čitamo i slušamo. Zatim, tu su istraživači poput Philippea Ciaisa, koji misle da je iznos bliži 10 do 12%.
Tu je i činjenica koja se ne spominje često: gotovo sav kisik koji proizvede prašuma potroše ista stabla putem fotosinteze. Tijekom dana, biljke, uključujući drveće u Amazoni, podvrgavaju se fotosintezi. U tom procesu uzimaju ugljični dioksid i oslobađaju kisik, a proizvode glukozu (šećer) kao izvor energije. Ovo je primarni način na koji se stvara kisik u prašumi.
Noću biljke dišu, slično životinjama. Oni koriste dio kisika proizvedenog tijekom dana za oslobađanje energije iz pohranjenih šećera.
Iako je istina da drveće i druga vegetacija u Amazoni troše kisik tijekom noćnog procesa disanja, ukupni učinak tijekom 24-satnog razdoblja je proizvodnja kisika.
Drugim riječima, ukupna proizvodnja kisika putem fotosinteze tijekom dana nadmašuje kisik potrošen noću. Jedva.
Amazonska prašuma ključna je za ekološku ravnotežu planeta. Ipak, to nije jedini izvor proizvodnje kisika.
Njegova uloga u globalnom ciklusu ugljika samo je jedan dio većeg sustava koji uključuje oceane, druge šume i razne ekosustave.
Prema podacima brazilskog Instituta za šume (Instituto Brasileiro de Florestas), morske alge, ključni dio biljnog svijeta oceana, “čine 54% svjetske proizvodnje kisika, a mora djeluju kao klimatski regulatori na planetu“.
Oni idu toliko daleko da kažu da bi “bez usluga koje pruža ocean temperatura mogla prijeći 100 ºC i život na Zemlji učiniti nemogućim.”
Stoga bi oceane, a posebno morske alge, trebalo nazivati “plućima planeta”. Zapravo, UN i UNESCO ih i zovu tako.
Zašto je Amazonska prašuma ipak vrlo važna?
Zašto je onda najveća prašuma na svijetu toliko važna? Ovo su tri glavna razloga.
Bioraznolikost
Amazonska prašuma poznata je po svojoj biološkoj raznolikosti bez premca. Dom je zapanjujućeg asortimana životinjskih i biljnih vrsta, od kojih mnoge ne možemo pronaći nigdje drugdje na Zemlji.
Ova bioraznolikost nije samo vrijedna za znanstvena istraživanja (osobito medicinska), već također igra ključnu ulogu u ekološkoj ravnoteži i otpornosti ekosustava.
Ponor ugljika
Drugo, Amazona djeluje kao značajan ponor ugljika, apsorbirajući i pohranjujući ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Drveće i vegetacija u Amazoniji apsorbiraju ugljični dioksid i pohranjuju ga u svojim tkivima i tlu.
To pomaže u ublažavanju učinaka emisije stakleničkih plinova i pridonosi stabilnosti klime.
Utjecaj na lokalnu i globalnu klimu
Amazona ima velik utjecaj na klimatske obrasce, kako lokalno tako i globalno. Lokalno stvara vlagu transpiracijom i ispušta je u atmosferu. To pridonosi obrascima padalina u regiji. Vlaga također pomaže u održavanju vlastitog ekosustava i ciklusa vode Amazone.
Globalno, Amazona ima ulogu u regulaciji klime na Zemlji utječući na vremenske obrasce i atmosfersku cirkulaciju. Krčenje šuma i promjene u klimi Amazone mogu imati dalekosežne posljedice za vremenske sustave, uključujući suše i izmijenjene obrasce oborina u regijama daleko od Amazone.
Znanstveno je točnije opisati amazonsku prašumu kao bitan doprinos proizvodnji kisika i značajan ponora ugljika umjesto da joj se pripisuje cjelokupna funkcija “pluća planeta“.
Izraz “pluća planeta” metafora je koja naglašava značajnu ulogu Amazone u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida.
Kao što znamo, metafore su korisne za prenošenje složenih ideja jednostavnim riječima. Zato koristimo ovu metaforu kako bismo naglasili važnost prašume.
Veljača u Europi ima gotovo prepoznatljiv scenarij: jutra bez sunca, gradovi obavijeni sivim nebom i ulice na kojima se još uvijek osjeća težina zime. Upravo zato odlazak na drugi kraj svijeta u takvom trenutku djeluje gotovo nestvarno. Dok su europski gradovi još uvijek živjeli u zimskom ritmu, na indonezijskom otoku Bali zrak je već prije podne bio topao, more mirno, a temperatura se bez napora penjala iznad trideset stupnjeva.
Ako tražite putovanje koje nije samo obilazak, nego mali bijeg u povijest, u estetiku i u onu starinsku romantiku gradova koji dišu stoljećima — onda je Venecija uvijek dobar odgovor. Nije to samo grad kanala i gondola, nego mjesto gdje svaki trg priča priču, a svaki kafić nosi u sebi sjećanje na ljude koji su tamo sjedili prije nas. Upravo takva institucija je i legendarni Caffè Florian — mjesto koje nije samo točka na turističkoj mapi, nego iskustvo koje se pamti.
Hrvatska je država koja se gotovo u pravilu doživljava kao sinonim za Jadransko more, sunce, plaže i srednjovjekovne gradove, no njena stvarna vrijednost leži u jedinstvenoj kombinaciji prirodnih ljepota, kulturne i povijesne baštine te urbane vitalnosti.
Jeste li znali da se svega tridesetak minuta od Zagreba, skriven među zelenilom Turopolja, nalazi dvorac koji izgleda kao kulisa iz povijesnog romana, a funkcionira kao luksuzni boutique hotel s potpisom? Mjesto na kojem, kako i sami kažu, možete spavati poput kraljevstva, a osjećati se kao kod kuće. Hotel Dvorac Jurjevec nije samo još jedna vikend-destinacija – on je iskustvo koje briše granicu između prošlosti i suvremenog lifestylea.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
