TikTok ima teoriju o crnom laku za nokte koja bi vam mogla podići samopouzdanje
Mislite da bi vam dobro došlo malo više samopouzdanja? Nanesite crni lak za nokte, predlaže TikTok.
14 studenoga 202321:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Je li vam poznata TikTok teorija o crnom laku za nokte? Poznatom društvenom mrežom stalno kruže nove teorije, a dok su mnoge vezane uz manifestiranje savršenog života, najnovije predlažu da manikure koje biramo imaju značajan utjecaj na naš ljubavni život i odnos prema sebi.
Teorija crvenog laka za nokte, koja kruži TikTokom, govori da muškarci ne mogu odoljeti ženama koje imaju nalakirane nokte tom bojom i to zbog toga što su njihove majke u devedesetima nosile crveni lak dok teorija vezana za crveni lak govori o samopouzdanju.
Što je TikTok teorija o crnom laku za nokte?
Zapravo je vrlo jednostavno. Premda se crni lak za nokte ne nalazi na listi najpopularnijih boja manikure za jesen 2023. godine, uvijek je zanimljiv i glamurozan izbor. Bez obzira na to preferirate li rokerski, goth ili glamurozni stil, njime je lako podići svaki outfit, a influenceri s TikToka tvrde – i samopouzdanje.
Teorija o crnim noktima pretpostavlja da lakiranje noktiju crnim lakom za nokte može podići vaše samopouzdanje i ostaviti drugima dojam da ste odvažna, tajanstvena i odvažna osoba.
Također je u skladu s estetikom “mračne ženstvenosti” kod žena koje žele privući što više muškaraca, ali i s pojmom “odbijanja muškaraca” koji je osvojio mlađu generaciju žena koje bi radije nosile šminku koja ih čini nepristupačnima nego privlačile požudne poglede.
Ima li TikTok teorija o crnom laku za nokte veze sa stvarnim životom?
Naravno da crni lak za nokte neće riješiti vaše probleme niti promijeniti vašu osobnost no mogao bi izazvati placebo efekt te bi mogli sami sebe uvjeriti kako imate više samopouzdanja.
Ako postoji poklon koji nikad ne pada u vodu, onda je to – ruž. Mali, precizni, čarobni štapić s kojim žene u trenu mogu promijeniti raspoloženje, držanje ramena i cijeli vibe, a Božić je idealna prilika da se pojavite s poklonom koji je istovremeno osoban, promišljen i dovoljno „wow“ da se pamti. Da, dragi muškarci, ovo je trenutak u kojem možete pokazati da znate – ili barem da ste spremni naučiti, a u svemu vam može pomoći najbliža, omiljena Douglas parfumerija.
Postoje mirisi koji se nose, i postoje mirisi koji se – žive. Dior je oduvijek stvarao ove druge: parfemske trenutke koji nadilaze dnevne rutine i postaju osobni rituali, mala luksuzna utočišta koja nosimo na koži. Ove jeseni, kuća visoke mode iz Pariza otišla je korak dalje i stvorila nešto što nadilazi i parfem i modu – J’ADIOR, novi solid parfem koji funkcionira kao komad nakita, mala couture kutijica stila koja putuje s vama kamo god krenete.
U svijetu u kojem vizualni identitet oblikuje dojam koji ostavljamo na druge, detalji lica postaju moćni saveznici samopouzdanja, a obrve, često podcijenjene, zauzimaju mjesto ključa u ovoj vizualnoj komunikaciji.
U trenutku kada muškarac odluči pustiti bradu, ona prestaje biti samo modni detalj i postaje pravi izraz osobnog identiteta, stila i samopouzdanja, no istovremeno zahtijeva pažnju i odgovornu njegu kože ispod dlake, jer zanemarivanje ovog aspekta može rezultirati svrbežom, perutanjem, neurednim izgledom i osjećajem zapuštenosti.
Odluka da se pusti brada često je više od pukog estetskog eksperimenta; ona je izraz osobnog stila, karaktera i samopouzdanja, ali i odgovornog pristupa vlastitoj higijeni i njezi kože, jer muškarci koji zanemare osnovne korake skincare rutine riskiraju da brada postane neuredna, koža ispod nje iziritirana, a lice izgubi sklad i svježinu.
Miris nije samo dodatak odjeći ili modnom stilu; on je nevidljivi potpis ličnosti, tihi ambasador karaktera koji komunicira bez riječi i oblikuje dojam koji ostavljamo na druge. Upravo zato odabir parfema zahtijeva pažnju, razumijevanje vlastite kože i svjesnost o vlastitom karakteru, jer parfem reagira s kožom i otkriva svoju punu aromatičnu složenost tek kada se stopi s vašim prirodnim pH-om, razinom vlage i masnoćom kože.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
