Era superheroja dolazi kraju: Ali što ako vrijeme nakon nje bude još gore za film?
Filmovi o superherojima vladaju kinima već više od deset godina, ali s posljednjim neuspjesima čini se da im popularnost opada. Čeka li nas nešto još gore?
Kada je drugoga svibnja 2008. izišao film Iron Man s Robertom Downeyjem Jr. u glavnoj ulozi, malo tko je mogao i zamisliti da je u pitanju jedan od najvažnijih datuma novije filmske povijesti.
Aktualnome filmu, The Marvels koji je izašao ovoga vikenda, prema projekcijama ne piše se najbolje na box-officeu, a već nekoliko posljednjih filmova slabo je prošlo i kod kritike i, što je važnije, kod publike. Čini se kao da je publici filmova o superherojima pomalo dosta, što su iz Marvelovog glavnog konkurenta DC Comicsa već naučili – njihovi projekti već godinama doživljavaju propast.
Aktualna era superheroja kulminacija je desetljeća trendova
Naravno, popularnost filmova o superherojima nije počela 2008. Godine 1978. Richard Donner na velike je ekrane donio Supermana, koji je početkom 80-ih dobio tri nastavka. Krajem toga desetljeća, 1989. BatmanTima Burtona revolucionalizirao je filmski marketing time što je generirao ogroman prihod od igračaka, a i on je dobio tri nastavka. Početkom 21. stoljeća, zahvaljujući napretku tehnike, činilo se kao da svaki holivudski studio pokušava dobiti svoj superherojski serijal – Fox s X-Menima, Sony sa Spider-manom i Warner Bros. s Nolanovom Batman trilogijom najuspješniji su primjeri.
Robert Downey Jr. ulogom Iron Mana pokrenuo je Marvelov svemir.FOTO: PROFIMEDIA
No ono što smo doživjeli s MCU-om je bez presedana u filmskoj povijesti. Franšiza koja je djelovala kao tvornica novca, izbacujući dva, tri ili čak četiri filma godišnje koji su svi na blagajnama zarađivali stotine milijuna, pa i milijarde dolara. MCU je neke heroje koji su općoj javnosti – koja ne čita stripove – bili pomalo nepoznati, poput Iron Mana ili Thora, pretvorio u popkulturne fenomene.
Uz popularnost došao je i otpor. Sigurni, pomalo sterilni Marvelovi filmovi djeluju pomno osmišljeni od strane filmskih studija da stvaraju novac uz što manje rizika, a umjetnička vrijednost stavljena je u drugi plan. Redatelji za Marvel nisu umjetnici koji ostvaruju svoju viziju, već samo plaćena radna snaga koja treba napraviti ono što joj se naredi. Ne čudi da je Martin Scorsese Marvelove filmove nazvao „tematskim parkovima“, a ne pravom kinematografijom.
Era superheroja je na zalasku – čeka li nas era adaptacija videoigara?
Mnogi su se ponadali da će nakon kraja superherojskoga trenda doći bolje vrijeme za film – a tom nadanju kumuje veliki ovoljetni uspjeh biografske drameOppeheimer i neobično originalnoga filma Barbie.
Da će, kao nekada, postojati šansa da najgledaniji filmovi na svijetu budu umjetnički relevantni (danas je pomalo nevjerojatno za zamisliti da su neki od najvećih klasika poput Kuma i Kramer protiv Kramera 1970-ih bili komercijalno najuspješniji filmovi svojih godina) i da nas čeka novo zlatno doba originalnih filmova.
Ipak, neki su mnogo manje optimistični. Kolumnist Varietyja Owen Gleiberman uvjeren je da nas nakon superheroja čeka doba u kojemu će kinoblagajnama vladati – ekranizacije videoigara.
Istaknuo je dva ovogodišnja primjera – Super Mario Bros., animirani film koji je izašao u travnju ove godine i sve do nevjerojatnoga uspjeha Barbie bio najgledaniji film godine na globalnome box-officeu te Five Nights At Freddys, horor temeljen na popularnoj franšizi videoigara, koji je na budžet od 20 milijuna dolara zaradio više od 200 u prva tri tjedna prikazivanja.
U oba ova slučaja u pitanju su filmovi koje su kritičari opisali kao loše i neinventivne, ali publika – koja se sastoji od ljudi koji su već godinama fanovi izvornoga materijala – dolazi u kina. A za Hollywood je to, na kraju dana, jedina važna metrika.
Film „Vjetre, pričaj sa mnom“ srpskog redatelja Stefana Đorđevića osvojio je tri nagrade na drugom izdanju Adriatic Film & TV Awards, održanom 24. listopada u Porto Montenegru u Tivtu. Đorđevićevo ostvarenje proglašeno je najboljim filmom i najboljim debitantskim filmom, a autor je nagrađen i za režiju. Među dobitnicima su švedska glumica Noomi Rapace, srpski glumac Andrija Kuzmanović, mladi makedonski glumac Arif Jakup i hrvatska redateljica i scenaristica Hana Jušić. U televizijskim kategorijama sva tri priznanja pripala su bosanskohercegovačkoj seriji „Kotlina“ i njezinim glumcima, dok je hrvatska komedija „Svadba“ Igora Šeregija dobila novouvedenu nagradu za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji.
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Brat pokojne princeze Diane, Charles Spencer, iznio je prilično oštro mišljenje o filmu „Spencer” iz 2021. godine, u kojem je američka glumica Kristen Stewart utjelovila njegovu sestru. Iako film smatra lošim, njezinu je glumu ocijenio izvanrednom te priznao da ga je iznenadilo koliko je uvjerljivo uspjela dočarati Dianinu osobnost, način ponašanja i emocionalno stanje.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Postoje adventska putovanja koja se svode na obilazak božićnih sajmova, ali i ona zbog kojih poželimo ostati cijeli vikend. Austrijsko jezero Wörthersee, smješteno u Koruškoj, nedaleko od slovenske granice, jedna je od destinacija na kojoj se predbožićno razdoblje može doživjeti nešto drukčije. Umjesto velikih gradskih trgova i užurbanih ulica, ovdje nas čekaju mala mjesta uz jezero, osvijetljene šetnice, božićni sajmovi uz samu vodu, vožnje brodom i vidikovci s kojih se pruža pogled na zimski alpski krajolik.
Dok se u Lijepoj Našoj temperature sve brže spuštaju, a sunčane dane postupno zamjenjuju kiša, hladnoća i najave prvog snijega, kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić uživa u potpuno drukčijem okruženju. Umjesto jesenskih jakni i hladnog vremena, legendarni hrvatski nogometaš odabrao je toplinu Dubaija, gdje se temperature i krajem listopada tijekom dana često penju iznad 30 Celzijevih stupnjeva.
Meri Banovac ponovno je pokazala da za odličan modni trenutak nije potrebno puno boja ni pretjerivanje s detaljima. Popularna influencerica pozirala je u potpuno crnoj kombinaciji koja joj stoji toliko dobro da se slobodno može reći kako je dugo nismo vidjeli u ovako dobrom izdanju. Od odabira odjeće do frizure i modnih dodataka, Meri je ovoga puta pogodila baš sve.
Već neko vrijeme na društvenim mrežama pratimo Damira Kedžu koji s krova jedne zgrade u Rijeci izvodi neke od svojih najpoznatijih pjesama, ali i velike hitove drugih izvođača. Bez velike pozornice, raskošne produkcije i posebnih efekata, Kedžo svojim izvedbama ponovno podsjeća koliko dobar vokal može biti dovoljan da privuče pozornost publike. Svaka nova objava donosi još jednu priliku da čujemo njegov glas u nešto drukčijem izdanju, a upravo su takvi nastupi možda i najbolji način da se prepozna koliko je riječ o kvalitetnom pjevaču.
Bivši hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić i njegova supruga Raquel Mauri ponovno su privukli pozornost simpatičnim zajedničkim fotografijama na kojima su pokazali svoju opuštenu i razigranu stranu. Poznati bračni par uživao je u zajedničkim trenucima, a sudeći prema fotografijama, dobre zabave i smijeha nije nedostajalo.
