Postoji mnogo različitih ukrasa koje ljudi stavljaju na vrh svojih božićnih drvaca. Međutim, najpopularnija je tradicionalna božićna zvijezda.
I dok mnogi ljudi postavljaju zvijezdu na svoje božićno drvce, vjerojatno je sigurno pretpostaviti da većina ljudi, a posebno djeca, nemaju pojma o značenju te zvijezde ili što ona predstavlja.
Ovaj Božić bio bi sjajan trenutak da ljudi saznaju što zvijezda predstavlja i podijele to sa svojom djecom. Razgovor o značenju zvijezde na božićnom drvcu može biti početak nove tradicije za vašu obitelj.
Božićna zvijezda opisana u Novom zavjetu
Božićna priča nalazi se u Novom zavjetu. Evanđelje po Mateju i Luki sadrži priču o rođenju Isusa. Priča iz Mateja govori o zvijezdi. Matej 2:1-2 kaže: “Po rođenju Isusa u Betlehemu u Judeji, za vrijeme kralja Heroda, dođoše mudraci s istoka u Jeruzalem i pitaju: ‘Gdje je rođen kralj židovski? Vidjesmo, naime, zvijezdu njegovu na istoku i dođosmo mu se pokloniti.'”
Većina stručnjaka smatra da su ovi “mudraci” bili babilonski astrolozi. Posebna zvijezda ili čak možda komet privukli su njihovu pažnju i na neki ih su način usmjerili prema području Palestine. Budući da su bili učeni ljudi, vjerojatno su bili upoznati s hebrejskim spisima. Kada su vidjeli zvijezdu koja ih vodi prema Palestini, proučavali su riječi proroka i zaključili da zvijezda najavljuje rođenje kralja.
Njihovo prvo zaustavljanje bilo je u Jeruzalemu gdje su se konzultirali s kraljem Herodom. Sigurno, kralj će biti rođen u palači, okružen plemstvom! Kralj Herod, međutim, nije ništa znao o tom novom kralju. Razumio je važnost mudraca i shvatio da su vidjeli znak na nebu. Kralj se konzultirao sa svojim savjetnicima o tome gdje će biti rođen Mesija. Rekli su kralju da proroci navode da će dijete biti rođeno u Betlehemu.
Herod je prenio tu informaciju mudracima, šaljući ih u Betlehem da potraže dijete. Herod je zamolio mudrace da ga obavijeste kada pronađu dijete kako bi i on mogao doći i izraziti poštovanje. U stvarnosti, Herod je namjeravao ubiti dijete. Nije želio riskirati da mu Mesija jednog dana oduzme prijestolje.
Matej je zatim napisao o mudracima: “A oni, pošto su čuli kralja, pođoše. I gle, zvijezda koju su vidjeli na istoku išla je pred njima dok nije došla i stala iznad mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se vrlo.” (Matej 2:9-10) Zvijezda je vodila mudrace ravno do kuće gdje su bili Isus i Njegova obitelj. “Uđoše u kuću, vidješe dijete s Marijom, njegovom majkom, pa mu se pokloniše. Otvoriše svoje blago i prinesoše mu darove: zlato, tamjan i smirnu.” (Matej 2:11)
Božićna zvijezda vodila je mudrace do Isusa
Očigledno je da su mudraci shvatili da ovaj dječak nije obično dijete. Do njega ih je vodila nadnaravna zvijezda na nebu. Bilo je brojnih proročanstava koja su se ispunila pri Njegovu rođenju. Činjenica da su mu se poklonili i prinijeli mu svoje darove, govori nam o važnosti koje je imalo rođenje ovog djeteta.
Kad su mudraci bili spremni otići, nisu izvijestili Heroda. Bog im je u snu rekao da se ne vraćaju u Jeruzalem. Umjesto toga, drugim su se putem vratili kući.
Nakon što je zvijezda odvela mudrace do djeteta, više se nikada nije pojavila. Zvijezda je obavila svoj posao i pokazala put do Isusa. Iako se o ovoj posebnoj zvijezdi više nikada nije čulo, samog će Isusa nazivati “Svjetlom svijeta”. Poslušajte kako Ivan opisuje Isusa: “Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze. Istinito Svjetlo koje svijetli svakome čovjeku dolazi na svijet.” (Ivan 1:5,9)
Ovog Božića, dok stavljate tu prekrasnu zvijezdu na svoje drvce, zašto ne biste uzeli vremena da objasnite svojoj djeci što on predstavlja? Shvaćanjem značaja zvijezde razumjet će pravi smisao Božića. Naravno, Božić je vezan uz obitelj, dijeljenje, stvaranje uspomena, darivanje i primanje poklona te provođenju vremena s onima koje volimo.
Prije svega, Božić govori o Isusu. Na tom prvom Božiću, Bog je poslao posebnu zvijezdu da vodi mudrace do Isusa. Božić je divno vrijeme za razmišljanje o tom svjetlu.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Silvio Vujičić jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika i dizajnera, čiji rad već više od dva desetljeća oblikuje domaću i međunarodnu scenu. Obrazovan u području tekstilnog i modnog dizajna, svoju je praksu proširio na suvremenu umjetnost, spajajući znanost, alkemiju i performans.
Kada braća i sestre udruže snage u svijetu televizijske produkcije, rezultat može biti nešto doista jedinstveno. Takav je slučaj sa serijom "Oblak u službi zakona", autorskim projektom Snježane i Gorana Tribusona, koji je kroz nekoliko sezona stekao vjernu publiku i pokazao da domaća televizijska scena još uvijek ima mnogo toga za ponuditi. No, što stoji iza ovog televizijskog uspjeha? Kako nastaje priča koja balansira između lakog krimića i obiteljske komedije, a likove čini tako bliskima i prepoznatljivima?
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
