Postoji mnogo različitih ukrasa koje ljudi stavljaju na vrh svojih božićnih drvaca. Međutim, najpopularnija je tradicionalna božićna zvijezda.
I dok mnogi ljudi postavljaju zvijezdu na svoje božićno drvce, vjerojatno je sigurno pretpostaviti da većina ljudi, a posebno djeca, nemaju pojma o značenju te zvijezde ili što ona predstavlja.
Ovaj Božić bio bi sjajan trenutak da ljudi saznaju što zvijezda predstavlja i podijele to sa svojom djecom. Razgovor o značenju zvijezde na božićnom drvcu može biti početak nove tradicije za vašu obitelj.
Božićna zvijezda opisana u Novom zavjetu
Božićna priča nalazi se u Novom zavjetu. Evanđelje po Mateju i Luki sadrži priču o rođenju Isusa. Priča iz Mateja govori o zvijezdi. Matej 2:1-2 kaže: “Po rođenju Isusa u Betlehemu u Judeji, za vrijeme kralja Heroda, dođoše mudraci s istoka u Jeruzalem i pitaju: ‘Gdje je rođen kralj židovski? Vidjesmo, naime, zvijezdu njegovu na istoku i dođosmo mu se pokloniti.'”
Većina stručnjaka smatra da su ovi “mudraci” bili babilonski astrolozi. Posebna zvijezda ili čak možda komet privukli su njihovu pažnju i na neki ih su način usmjerili prema području Palestine. Budući da su bili učeni ljudi, vjerojatno su bili upoznati s hebrejskim spisima. Kada su vidjeli zvijezdu koja ih vodi prema Palestini, proučavali su riječi proroka i zaključili da zvijezda najavljuje rođenje kralja.
Njihovo prvo zaustavljanje bilo je u Jeruzalemu gdje su se konzultirali s kraljem Herodom. Sigurno, kralj će biti rođen u palači, okružen plemstvom! Kralj Herod, međutim, nije ništa znao o tom novom kralju. Razumio je važnost mudraca i shvatio da su vidjeli znak na nebu. Kralj se konzultirao sa svojim savjetnicima o tome gdje će biti rođen Mesija. Rekli su kralju da proroci navode da će dijete biti rođeno u Betlehemu.
Herod je prenio tu informaciju mudracima, šaljući ih u Betlehem da potraže dijete. Herod je zamolio mudrace da ga obavijeste kada pronađu dijete kako bi i on mogao doći i izraziti poštovanje. U stvarnosti, Herod je namjeravao ubiti dijete. Nije želio riskirati da mu Mesija jednog dana oduzme prijestolje.
Matej je zatim napisao o mudracima: “A oni, pošto su čuli kralja, pođoše. I gle, zvijezda koju su vidjeli na istoku išla je pred njima dok nije došla i stala iznad mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se vrlo.” (Matej 2:9-10) Zvijezda je vodila mudrace ravno do kuće gdje su bili Isus i Njegova obitelj. “Uđoše u kuću, vidješe dijete s Marijom, njegovom majkom, pa mu se pokloniše. Otvoriše svoje blago i prinesoše mu darove: zlato, tamjan i smirnu.” (Matej 2:11)
Božićna zvijezda vodila je mudrace do Isusa
Očigledno je da su mudraci shvatili da ovaj dječak nije obično dijete. Do njega ih je vodila nadnaravna zvijezda na nebu. Bilo je brojnih proročanstava koja su se ispunila pri Njegovu rođenju. Činjenica da su mu se poklonili i prinijeli mu svoje darove, govori nam o važnosti koje je imalo rođenje ovog djeteta.
Kad su mudraci bili spremni otići, nisu izvijestili Heroda. Bog im je u snu rekao da se ne vraćaju u Jeruzalem. Umjesto toga, drugim su se putem vratili kući.
Nakon što je zvijezda odvela mudrace do djeteta, više se nikada nije pojavila. Zvijezda je obavila svoj posao i pokazala put do Isusa. Iako se o ovoj posebnoj zvijezdi više nikada nije čulo, samog će Isusa nazivati “Svjetlom svijeta”. Poslušajte kako Ivan opisuje Isusa: “Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze. Istinito Svjetlo koje svijetli svakome čovjeku dolazi na svijet.” (Ivan 1:5,9)
Ovog Božića, dok stavljate tu prekrasnu zvijezdu na svoje drvce, zašto ne biste uzeli vremena da objasnite svojoj djeci što on predstavlja? Shvaćanjem značaja zvijezde razumjet će pravi smisao Božića. Naravno, Božić je vezan uz obitelj, dijeljenje, stvaranje uspomena, darivanje i primanje poklona te provođenju vremena s onima koje volimo.
Prije svega, Božić govori o Isusu. Na tom prvom Božiću, Bog je poslao posebnu zvijezdu da vodi mudrace do Isusa. Božić je divno vrijeme za razmišljanje o tom svjetlu.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.