Jeste li ikada gledali film ili TV emisiju i primijetili iste vrste likova iznova i iznova? Nespretnu djevojku koja uvijek čeka nekoga da je spasi ili štrebera koji ne može naći srodnu dušu?
Da, svi smo ih vidjeli, i pogodite što? To su stereotipi, i ne čine nam nikakvu uslugu. Ti stereotipi nas mogu uvjeriti da ljudi trebaju biti takvi u stvarnosti. I to nije u redu.
Dakle, razgovarajmo o osam stereotipa koje neprestano viđamo u filmovima i emisijama. Vjerujte, jednom kad ih primijetite, uvijek ćete ih prepoznati.
Stereotip #1: “Dama u nevolji”
Jeste li ikada gledali klasični Disney film poput “Snjeguljice” ili “Uspavane ljepotice”? Onda ste upoznali “Damu u nevolji”.
Ona je uvijek u nekoj vrsti neprilike i čeka Princa na bijelom konju da dođe i spasi dan. I nije to tako samo u bajkama – sjećate se Mary Jane u “Spider-Manu”? Uvijek treba Spideyja da skoči i spasi je.
Ovaj stereotip postoji oduvijek i evo zašto je problematičan: Govori nam da žene ne mogu riješiti svoje vlastite probleme i da im je potreban muškarac da im pomogne. Nije tako, zar ne?
Žene u stvarnom životu su jake, pametne i potpuno sposobne da se same nose s raznim problemima. Muškarci ne moraju uvijek biti hrabri heroji; i oni imaju svojih problema!
Biste li u sljedećem filmu voljeli gledati djevojku koja, za promjenu, spašava dan?
Stereotip #2: “Pametni pomoćnik”
Klasični pametni pratilac. Sjetite se Stevea Urkela u “Family Matters” ili Leonarda iz “The Big Bang Theory”.
Naočale? Da. Društveno neprilagođen? Apsolutno.
Ovaj tip (da, obično je to tip) je vrlo pametan, ali ne zna kako razgovarati s ljudima ili, znate već, imati život izvan knjiga i računala. Koji je u tome problem?
Ovaj stereotip prikazuje da, ako ste pametni, posebno u znanosti ili tehnologiji, onda morate biti društveno neprilagođeni. To je potpuno netočno i šalje pogrešnu poruku. U stvarnom životu, mnogi pametni ljudi su sjajni u sportu, imaju brojne prijatelje i izlaze na spojeve. Dakle, umirovimo pametnog pomoćnika i pokažimo da je moguće biti genijalac i istovremeno biti cool.
Stereotip #3: “Sassy najbolja prijateljica”
Vidjeli ste je – glasna, svojeglava, često smiješna prijateljica glavnog lika. Pomislite na likove poput Kimmy Gibbler iz “Pune kuće” ili Megan iz “Bridesmaids”.
Uvijek ima oštar komentar, obično ima sve savjete za izlaske, ali rijetko ima priču koja je o njoj. Ovaj stereotip može biti ograničavajući jer izgleda kao da su neki ljudi tu samo da podrže svoje prijatelje i nikada nemaju svoje snove ili probleme.
To je posebno često za ženske likove, pripadnike manjinskih skupina ili LGBTQ+ zajednice. Šarmantna najbolja prijateljica je zabavna, naravno, ali ljudi su puno složeniji od samo nekoliko dosjetki.
Što kažete na to da tim likovima damo vlastiti život, s usponima i padovima, kao i glavnom liku?
Stereotip #4: “Strog, ali drag otac”
Sjećate li se Tima “The Tool Man” Taylora iz “Home Improvement” ili čak Homera Simpsona?
Ovi očevi često su neuki u vezi emocionalnih stvari ili kućanskih poslova, ali, mogu popraviti cijev u kuhinji ili upaliti roštilj kao profesionalci. Ovaj stereotip se vrti oko toga da očeve prikazuje kao emocionalno udaljene, ali bezopasne – pa čak i simpatične.
Evo zašto je ovo problem: Šalje poruku da muškarci, pogotovo očevi, ne mogu – ili ne bi trebali – biti emocionalno uključeni u živote svojih obitelji. Oni su tu za smijeh i životne lekcije, ali ne i za srdačne razgovore ili suze. U stvarnosti, očevi dolaze u svim oblicima i mnogi su itekako uključeni u emocionalne živote svojih obitelji. Plaču, grle i svakako rade više od vrtnih poslova. Dakle, dajmo priliku očevima koji ruše prepreke i pokazuju da su “pravi muškarci” raznoliki ljudi.
Stereotip #5: “Manjinski prijatelj”
Znate li emisiju ili film u kojem postoji točno jedan prijatelj koji je Afroamerikanac, Azijat, Latino ili pripadnik neke druge manjinske skupine? I pogodite što, obično su tu samo da dodaju “raznovrsnost”, ali samoj priči ne pridonose mnogo. Uzmite Raja iz “The Big Bang Theory” ili mnoge verzije “najboljeg prijatelja Afroamerikanca” koje Hollywood voli ubaciti u filmove.
Ovi likovi često ne čine mnogo, osim što su ‘etnički’ prijatelj. Gola istina: Ovo je površan način pripovijedanja koji je štetan. Tretira ljude kao da nisu stvarni ljudi sa svojim vlastitim pričama.
Stereotip #6: “Naporna mama”
Mamma koja jednostavno ne može otpustiti kočnice. Razmislite o Marie Barone iz “Svi vole Raymonda” ili čak gospođi George, Regininoj mami u “Mean Girls”. Ove mame su 24/7 u životima svoje djece, nudeći im netražene savjete i općenito gušeći svoje potomstvo, bez obzira na to koliko su stari.
Iako su često tu da nas nasmiju, ovaj stereotip prilično je štetan. Prikazuje mame, pogotovo one koje su duboko uključene u živote svoje djece, kao dosadne ili čak lude. U stvarnom svijetu, mame obično pokušavaju balansirati milijun stvari odjednom – posao, kuću, odnose i, da, roditeljstvo. I budimo iskreni, ponekad svima treba majčinski savjet (čak i ako to ne želimo priznati).
Umjesto da se mame prikazuju kao predmet šale, možemo li ih prikazati kao višeslojne, sposobne osobe?
Stereotip #7: “Nepobjedivi junak”
Tko ne voli junake? Od Jamesa Bonda do Wonder Woman, naši su ekrani puni likova koji očigledno ne mogu pogriješiti. Oni su snažni, pametni i uvijek spašavaju dan. Zvuči sjajno, zar ne? Pa zapravo ne.
Ovaj stereotip o nepobjedivom ili besprijekornom junaku zapravo može biti prilično štetan. Zašto? Jer govori da moramo biti savršeni da bismo bili vrijedni ili “dobri ljudi”. Kao da ranjivost slabost i da traženje pomoći znači neuspjeh. Ništa nije dalje od istine.
Omiljeniji likovi su oni koji imaju mane, koji se bore i koji rješavaju izazove, često uz pomoć drugih. Dakle, možda je vrijeme da počnemo slaviti junake koji su ljudi, baš kao i mi.
Vjerojatno ste je vidjeli u filmovima ili emisijama smještenim u korporativni svijet. Pomislite na Mirandu Priestly iz “Vrag nosi Pradu” ili Claire Underwood iz “Kuće od karata”.
Ona je sve u svom poslu, nema vremena za obitelj ili prijatelje, često je prikazana kao emocionalno hladna ili čak okrutna. Ovaj stereotip govori nam da su uspješne, poslovno usmjerene žene nemaju ‘toplinu’ i da ne mogu imati izbalansiran život. U stvarnosti, to je daleko od istine. Žene, baš kao i muškarci, mogu imati uspješne karijere i još uvijek imati ispunjen osobni život.
Strastveno bavljenje svojim poslom nikada ne bi trebalo biti viđeno kao negativno!
Vrijeme je da razbijemo ovaj stereotip i slavimo žene u svim njihovim oblicima, bilo da su izvršne direktorice, majke koje se brinu za domaćinstvo ili bilo što između.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.