Kako jedan stručnjak ističe: “To je valuta s kojom svi živimo. Plaća kuće u kojima živimo, hranu koju jedemo i odjeću na tijelu.”
Materijalisti u životu više cijene stvari
Madonna je najbolje izrazila tu ideju kad je pjevala: “‘Cause we are living in a material world, And I am a material girl, You know that we are living in a material world, And I am a material girl.”
“Ideja da nešto možemo posjedovati, da to može biti dio nas, shvaćaju već djeca s dvije godine”, kaže terapeut Christian Jarrett. “A već sa šest godina pokazuju ‘efekt vlasništva’, pridajući dodatnu vrijednost objektu samo zato što je bio ili jest njihov.”
Nije stoga iznenađujuće da je pitanje prioriteta između odnosa i bankovnog računa i dalje pitanje o kojem se raspravlja u naše vrijeme. Naravno, svi smo čuli staru izreku: Novac i materijalna dobra ne mogu kupiti ljubav i sreću.
Kako onda znati što za vas zaista ima više vrijednosti?
Ljudi koji zaista cijene odnose više od materijalnih stvari pridržavaju se ovih sedam naputaka.
1) Znaju da ne mogu imati odnos sa svojim stvarima
Ljudi koji cijene odnose više od materijalnih stvari znaju da je njihov Mercedes ili Maserati lijep za posjedovanje i pokazivanje, ali govori samo o njihovom egu. Sa stvarima ne možete izgraditi odnos – bez obzira na to koliko sjajno izgledaju. Poanta je u tome da vas te stvari nikada neće voljeti natrag. Ljudi će vas uistinu ispuniti i usrećiti na duže staze. Stvari su samo to – stvari.
Jedan stručnjak za odnose kaže: “Kakve uspomene možete stvoriti sa svojim autom?”
2) Znaju da sreća koju dobiju od materijalnih posjeda neće dugo trajati
Čak i ako ste očarani svojim dragocjenim posjedima, istina je da vas nijedan materijalni objekt neće dugo činiti sretnima. Vrijedno bi bilo pogledati poznatog šamana po imenu Rudá Iandê, koji govori o ljubavi i intimnosti.
Ako želite poboljšati odnose koje imate s drugima i riješiti neki problem, počnite sami sa sobom. Materijalne stvari su poput sjajne nove igračke koju dajete svojem malom djetetu. Na početku su oduševljeni i ta je igračka središte njihova svijeta.
No uskoro, možda čak i nakon samo dan-dva, oduševljenje nestaje, a dolaze dosada i ravnodušnost. Pažnja djeteta okreće se nečemu drugome, često želji za sljedećom “velikom stvari”.
Dr. Thomas Gilovich, profesor psihologije na sveučilištu Cornell, proučava vezu između novca i sreće već 20 godina. “Kupujemo stvari da nas usreće, i u tome uspijevamo”, kaže. “Ali samo na neko vrijeme. Nove stvari su nam u početku uzbudljive, ali se brzo naviknemo na njih.”
Materijalisti u životu koriste novac za postizanje ciljeva
3) Iskustva s ljudima ih više uzbuđuju od bilo koje materijalne stvari
Kako kaže jedan bloger o novcu: “Velike su šanse da se nećemo sjetiti većine stvari koje smo kupili tijekom godina, ali sjećat ćemo se mjesta na kojima smo bili i ljudi koje smo upoznali putem!”
4) Znaju da uvijek mogu kupiti više stvari, ali kad neki odnos nestane, zauvijek je nestao
Novac je sredstvo za postizanje cilja. Novac će nam kupiti kuću koja može biti skromna ili veličanstvena – ali riječ je o adekvatnom skloništu.
Isto vrijedi za automobil: može biti Opel ili Lamborghini – zaista nije važno. Bitno je da oba imaju istu funkciju – da vas odvezu od točke A do točke B. Čak i ako izgubite kuću ili automobil, to sigurno može biti teško – ali uvijek možete živjeti u novom domu i kupiti novi automobil.
“Ako voljeni automobil uništite u nesreći, a Vi i vaša obitelj preživite – ne tugujte za oštećenim automobilom!”, kaže jedan pisac. “Slavite što ste vi i vaši voljeni preživjeli.” Automobil možete uvijek kupiti, čak i ako to traje neko vrijeme. “Ljudi jednom izgubljeni – ne vraćaju se.”
“Bolno je što ljudi ne shvaćaju koliku štetu nanose svojim voljenima kad im daju do znanja da više cijene neživo od živog bića”, kaže jedan pisac.
5) Znaju da ljudi rastu i razvijaju se, ali stvari to nikada neće učiniti
Divna stvar u vezi s nama ljudima je da se uvijek mijenjamo i razvijamo. Možda ćete biti veseli kad dobijete posao, ali prije ili kasnije bit ćete pod pritiskom da postignete nešto veće i bolje. Radit ćete do duboko u noć.
Odnos između partnera, braće, roditelja ili prijatelja ima potencijal da postane bolji i iznenadi nas na mnogo načina. Odnosi nam također mogu pružiti osjećaj pripadnosti – nešto što ne možemo dobiti od stvari.
Na samrti nećete željeti materijalne stvari
6) Znaju da posjedovanje obilja stvari znači da unutrašnjost mora biti prazna
“Budući da su ljudi društvene životinje, trebaju osjećati emocionalnu sigurnost. To zahtijeva povjerenje u njihove odnose s drugim ljudima”, kaže Francine Russo iz časopisa Scientific American.
Russo kaže da je antropomorfizacija – pridavanje ljudskih karakteristika objektu – normalna do određene mjere. “Ali za neke ranjive ljude može doprinijeti patološkom stanju zvanom gomilanje.”
7) Znaju da na samrti neće željeti stvari uz sebe
Svi smo čuli izreku: Ne možete ponijeti svoje stvari sa sobom u grob.
Hadley Vlahos brine se za pacijente kad se približavaju kraju svojih života. Ovaj njegovatelj za palijativnu skrb kod kuće kaže da su najveće stvari koje ljudi na samrti otkrivaju o svojim žaljenjima:
– odgađanje stvari u životu (snovi i ciljevi)
– pokušaj impresioniranja drugih
– prekomjeran rad
– negovorenje voljenima koliko im znače
– preveliko fokusiranje na materijalne svari
Kad budete na samrti, posljednja stvar koju ćete htjeti uz sebe su materijalne stvari koje ste skupljali tijekom svog života. Željet će te ljude koje volite najviše na svijetu i kojima ćete poželjeti da su uz vas kako biste se oprostili.
Neka bude jasno: Briga o materijalnim stvarima ne znači da imate moralni nedostatak. Ako ste vezani za određene stvari, možda će vam se činiti da ste moralno pogriješili, ali to je daleko od istine, kaže novinarka Julie Beck za The Atlantic.
“Voljeti predmete ne čini nužno nekoga pohlepnim ili materijalistički nastrojenim”, kaže ona.
Važno je napomenuti da postoje dvije vrste materijalizma, kaže dr. Mihaly Csikszentmihalyi, profesor psihologije na Claremont Graduate University. “Terminalni materijalizam je vrsta koja je plitka i prazna – želja za stvarima radi njih samih, ili da bi se impresionirali drugi.”
Postoji i nešto što se zove instrumentalni materijalizam. Instrumentalni materijalizam je ono što potiče nekoga da spasi nešto iz goruće kuće, kaže Csikszentmihalyi. To mogu biti stvari poput obiteljskih fotografija, sentimentalnog poklona od supružnika i religijskih predmeta poput krunice ili križa.
To su vrste materijalnih objekata koje bismo trebali držati blizu svojih srca.
Briga o materijalnim stvarima ne znači da imate moralni nedostatak.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Nakon gotovo četrdeset i pet godina iznimno uspješne glazbene karijere, legendarni duo Denis & Denis – Marina Perazić i Davor Tolja – objavio je da kreće na oproštajnu turneju pod nazivom „Posljednji program tvog kompjutera“, nakon koje više neće nastupati pred publikom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
