Kad je Greta Gerwig izjavila da će film Barbie biti sve ono što nismo očekivali, apsolutno je bila u pravu.
Film s Margot Robbie i Ryanom Goslingom zahvaljujući odličnom marketinškom timu, mjesecima je podizao temperaturu otkačenim najavama i svijet obojio ružičastom bojom, uspomenama na lukicu s kojom su se mnoge žene igrale kad su bile djevojčice te pokrenuo brojne modne trendove, koji su zavladali modnim pistama i gradskim asfaltom.
Uz odličan plesni hit Dua Lipe i nasmijano lice Margot Robbie koja je “iskakala iz svakog kuta”, mjesecima smo živjeli u uvjerenju da ćemo u kinu pogledati vrckasti, ženstveni film pun duhovitih scena i romantičnih zapleta, no ovaj je film sve samo ne površna priča.
Kraj filma Barbie još kopka i one koji su ga pogledali
Početak filma uistinu počinje idilično – Barbie i Ken stižu u Barbieland i kreću s uobičajenim aktivnostima. Sve je ružičasto, predivno i zabavno, Barbie lutkice imaju svu moć, a Kenovi su ovdje samo kako bi bili oku ugodni i popunili rupe na plesnom podiju.
Ipak, Barbie polako počinje kopkati egzistencijalna kriza zbog čega počinje razmišljati o svrsi svog postojanja. Kad dobije rijetku priliku da dozna što se događa u pravom svijetu, u njega odlazi s ružičastim naočalama na očima te ostaje šokirana kad shvati kako svijet zaista funkcionira te da nikoga zapravo nije briga za plavokosu lutku kojoj je najveći uspjeh iskombinirati savršen outfit.
U pravom svijetu Barbie upoznaje Gloriju i njezinu kći Sashu s kojima se vraća u Barbieland puna novih spoznaja i teška srca. Za to vrijeme iz stvarnog svijeta vratio se i Ken koji je ostalim Kenovima uspio prenijeti seksističke ideje iz stvarnog svijeta te im pomoći da nekako isperu mozak svojim Barbie prijateljicama i pretvore ih u trofeje koje su im ujedno i sluškinje.
Gloria svojim govorom o patrijarhatu uspijeva “probuditi” Barbie lutke iz te situacije te im pomoći da posvađaju Kenove i vrate moć u svoje ruke.
Barbie i Ken zaključuju da su oboje imali egzistencijalne krize, a odlučna Barbie govori Kenu kako joj treba vremena da otkrije tko je ona, bez njega.
U Barbielandu sve se vraća na staro, no osviještene Barbie lutke odlučuju da je vrijeme za promjene te da bi Barbie lutke i Kenovi trebali imati jednaka prava. Gloria, koja je iz ove avanture izašla uz bolju povezanost sa svojom kćeri, predlaže da se napravi Obična Barbie lutka što je i glavna poruka filma.
Naime, pretpostavlja se da je Greta ovim filmom htjela svim ženama objasniti da su savršene upravo takve kakve jesu, i da nema smisla težiti nerealnim očekivanjima.
Kakvo značenje ima sam kraj filma Barbie?
Na samom kraju pojavljuje se starica za koju su mnogi mislili da je Bog, no zapravo predstavlja Ruth Handler, ženu koja je izmislila Barbie. Barbie ju je već upoznala kad je bila u stvarnom svijetu i ona je njezin anđeo čuvar.
Barbie i starica ulaze u praznu bijelu prazninu, što stvara osjećaj da je stara Barbie umrla i da prelazi u novu fazu života, Barbie govori o svojim brigama za budućnost i priznaje da se više ne osjeća kao Barbie. Ovdje čujemo lijepu rečenicu iz najave, gdje Ruth govori Barbie, “Ljudi imaju samo jedan kraj. Ideje žive vječno.” Ruth također priznaje da je stvorila lutku u vrijeme kada su ženski ideali bili drugačiji, rekavši: “Moramo stajati mirno kako bi naše kćeri mogle pogledati unatrag i vidjeti koliko su daleko došle.”
Barbie iz ovog iskustva uči da više ne želi biti ideja, već da želi biti ona koja zamišlja i kreira.
Ruth govori Barbie da zatvori oči, a odjednom se pojavljuju slike djevojaka i žena različitih godina. Ova montaža koju je Greta Gerwig nabavila od glumačke postave iz filma ispunjena je emocijama te pokušava dostići razumijevanje punog opsega ženstvenosti, uključujući rođenje, djetinjstvo i generacijsku ljubav.
Sljedeći put kad vidimo Barbie, ona je se nalazi u stražnjem dijelu automobila dok je Gloria, Sasha i Glorijin muž ostavljaju ispred poslovne zgrade. Svi joj požele sreću, a Barbie odlazi do recepcije, gdje veselo objavljuje: “Došla sam vidjeti svog ginekologa.”
Uz njezin posljednji osmijeh koji vidimo na platnu, pretpostavljamo da je Barbie, koja sad ima ljudske emocije, strahove i želju za stvarnim životom, od lutke postala – prava žena.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Na prvi pogled iPhone 18 Pro Max ne djeluje kao telefon koji donosi veliki odmak od iPhonea 17 Pro Max. Apple je zadržao poznati format, zaslon od 6,9 inča i gotovo identične dimenzije, pa će svatko tko je koristio prošlogodišnji model odmah znati što može očekivati kada novi uređaj uzme u ruku. Veće promjene skrivene su unutar kućišta, a najviše ih ima u procesoru, sustavu hlađenja, bateriji i glavnoj kameri. Zbog toga je razlika između ove dvije generacije zanimljivija nego što njihov gotovo jednak izgled sugerira.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Madonna je ostvarila još jedan broj jedan na američkim radijskim ljestvicama. Pjesma „Danceteria” popela se na prvo mjesto Billboardove Dance Airplay ljestvice. To je njezin deseti broj jedan na toj ljestvici. Pjesma je ujedno treći singl s albuma „Confessions II” koji je tijekom 2026. stigao do vrha Dance Airplaya.
