Bez obzira na to jeste li dočekali Novu godinu u nekoj uzbudljivoj stranoj zemlji ili kod kuće s obitelji i prijateljima, vjerojatno imate neku novogodišnju tradiciju.
Možda je to poseban jelovnik, novogodišnja zabava ili čak neko praznovjerje poput čišćenja doma kako bi Nova godina stigla u “uredan” prostor. Kulture diljem svijeta pozdravljaju promjenu kalendara vlastitim, jedinstvenim novogodišnjim tradicijama.
Iako Nova godina započinje u većini zemalja u trenutku kada sat otkuca ponoć 31. prosinca, proslave koje se događaju diljem svijeta za doček Nove godine ne mogu biti različitije.
Novogodišnji običaji u Španjolskoj uključuju jedenje grožđa i božićnu košaru
U Španjolskoj, lokalno stanovništvo će točno u ponoć pojesti dvanaest bobica grožđa u čast tradicije koja je započela krajem 19. stoljeća. Tada su uzgajivači vinove loze na području Alicantea osmislili ovaj običaj kako bi povećali prodaju grožđa krajem godine, ali slatko slavlje brzo je postalo dio tradicije.
Danas Španjolci jedu po jednu bobicu grožđa za svako od prvih dvanaest zvona nakon ponoći, u nadi da će to donijeti sreću i prosperitet u godini koja dolazi. Ova tradicija postala je vrlo popularna i proširila se diljem Španjolske. Ljudi se okupljaju s obitelji i prijateljima kako bi zajedno dočekali Novu godinu i zajedno pojeli svoje “sretne bobice grožđa”. To je sladak i simboličan običaj koji unosi radost i iščekivanje za nadolazeću godinu.
Mnoge tvrtke danas daruju svojim zaposlenicima “cesta de Navidad”(božićnu košaru). Tradicija darivanja košare s hranom potječe iz vremena Rimskog carstva. Tada su sadržavale sušeno voće, masline ili biljke. U Španjolskoj, ova tradicija i dalje je vrlo popularna, a neke tvrtke izdvajaju mnogo sredstava kako bi osigurale da njihove božićne košare budu posebne.
U Rusiji, redoviti novogodišnji običaji su ulazak u zaleđeno jezero i ispijanje pepela
Posljednjih 25 godina, ruska blagdanska tradicija uključuje dva ronioca poznata kao Djed Mraz i Ledena djeva koji ulaze u zaleđeno Bajkalsko jezero, najveće slatkovodno jezero na svijetu, kako bi uzeli novogodišnje drvce. Drvo, točnije ukrašena smreka, nalazi se više od trideset metara ispod površine jezera. Iako je temperatura u Rusiji u novogodišnjoj noći obično ispod nule, ljudi putuju iz cijelog svijeta kako bi sudjelovali u ovoj smrznutoj proslavi.
Još jedan zanimljivi ruski običaj je ispijanje pepela. Prije nego što se šokirate, treba napomenuti da Rusi ne konzumiraju ljudski pepeo ili slično. U ruskoj kulturi, tradicija za novogodišnju noć je da ljudi napišu svoje želje na komadu papira, zapale ih svijećom i zatim popiju pepeo tog spaljenog papira pomiješanog s čašom šampanjca. To je simboličan obred koji predstavlja ispunjenje želja i nadu za budućnost.
Za Grke luk nije sredstvo tjeranja vampira
Grci vjeruju da je luk simbol ponovnog rođenja, pa tako ovo svakodnevno povrće vješaju na svoja vrata kako bi potaknuli rast tijekom cijele nove godine. Grčka kultura dugo je povezivala ovu hranu s razvojem, budući da sve što mirisni luk naizgled želi jest zasaditi svoje korijenje i nastaviti rasti. Ova tradicija predstavlja simbolični čin nade i želje za prosperitetom i rastom u nadolazećoj godini.
Danci razbijaju posuđe za sreću
U Danskoj se ljudi ponose brojem razbijenog posuđa ispred svojih vrata do kraja novogodišnje noći. Mnogi vjeruju da je to sredstvo za oslobađanje od negativnosti i loših vibracija prije početka Nove godine. Kaže se da što je veća hrpa razbijenog posuđa ispred vrata, to više sreće u nadolazećoj godini. Ova tradicija stvara zajedništvo među ljudima i slavi novi početak s nadom i optimizmom.
Česi predviđaju budućnost jabukom
U Češkoj, ljudi predviđaju svoju budućnost u novogodišnjoj noći koristeći jabuku. Večer prije početka Nove godine, jabuka se prepolovi, a vjeruje se da oblik jezgre jabuke određuje sudbinu svih koji su oko nje. Na primjer, ako jezgra jabuke nalikuje zvijezdi, tada će se svi susresti u sreći i zdravlju. Međutim, ako jezgra izgleda kao križ, to bi moglo značiti da će netko uskoro biti bolestan. Ova tradicija zabavnog predviđanja budućnosti stvara uzbuđenje i radoznalost u novogodišnjoj noći, dok ljudi iščekuju što će oblik jezgre jabuke otkriti o njihovoj sudbini u nadolazećoj godini.
Kruh sa srećom
Kada ljudi u Armenijipeku kruh u novogodišnjoj večeri, dodaju poseban sastojak: sreću. Naravno, ne dodaju doslovno sastojak koji se zove “sreća”, već je tradicija da se metaforične dobre želje umijese u svaku porciju kruha koji se peče posljednjeg dana u godini. Ova tradicija simbolizira želju za srećom i blagostanjem u nadolazećoj godini. Kroz taj posebni dodatak u tijestu, ljudi izražavaju nadu da će sreća pratiti svaki zalogaj kruha koji konzumiraju, šireći pozitivnost i optimizam za budućnost.
Posipanje soli za Novu godinu
U Turskoj, posipanje soli na prag čim sat otkuca ponoć na Novu godinu, smatra se srećom. Vjeruje se da ova tradicija, kao i mnogi drugi novogodišnji običaji diljem svijeta, promiče mir i prosperitet tijekom cijele nove godine. Posipanje soli na prag predstavlja simboličan čin čišćenja i zaštite doma od negativnosti, dok istovremeno unosi pozitivnu energiju i dobrodošlicu za nadolazeće vrijeme. Turska tradicija donosi nadu za sretan i uspješan početak nove godine.
Spavanje s imelom za pronalazak supruga
U Irskoj je običaj da slobodne djevojke spavaju s imelom ispod jastuka na Silvestrovo. Spavanje s ovom blagdanskom biljkom pomaže ženama da pronađu svoje buduće muževe – barem u snovima.
Škoti prakticiraju prvi ulazak
Tijekom novogodišnje proslave Hogmanaya u Škotskoj, diljem zemlje prakticira se “prvi ulazak”. Prva osoba koja prijeđe prag nečijeg doma u Novoj godini trebala bi donijeti dar za sreću. Škoti također organiziraju ceremonije vatre u kojima ljudi paradiraju držeći divovske vatrene kugle na stupovima. Ove kugle, koje se smatraju simbolima sunca, ljuljaju se kako bi očistile dolazeću godinu.
Seksi crveno donje rublje donosi ljubav
U Brazilu, kao i u drugim zemljama Srednje i Južne Amerike poput Ekvadora, Bolivije i Venezuele, vjeruje se da nošenje posebnog donjeg rublja donosi sreću u novogodišnjoj noći. Najpopularnije boje su crvena, za koju se vjeruje da donosi ljubav u Novoj godini, i žuta, za koju se smatra da donosi novac. Ova tradicija potiče ljude da odaberu svoje donje rublje pažljivo, nadajući se da će privući ljubav i financijsko obilje u nadolazećoj godini.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.