Priču o Toši Proeskom svi znamo. No film koji otkriva čovjeka iza legende tek ćemo vidjeti
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Toše Proeski ostavio je dubok trag na glazbenoj sceni cijele regije, a njegov glas, lice i osmijeh i danas su dio kolektivnog sjećanja milijuna ljudi. Upravo zato projekt pred autorima donosi poseban izazov – kako ispričati priču o čovjeku kojeg publika toliko dobro poznaje, a istodobno ponuditi pogled koji nadilazi ono što je već viđeno i zapamćeno?
„I ja bih volio znati tog Tošu.“ Toše je tu rečenicu izgovorio u svom posljednjem intervjuu, samo par sati prije tragične smrti. Govorio je o slici savršenog života koju su drugi stvorili o njemu – slici u kojoj, čini se, ni sam više nije mogao prepoznati sebe. Za mene se u toj rečenici nalazi duša ovog projekta. Jer ovo nije samo priča o prvoj postjugoslavenskoj zvijezdi, koja je svojim glasom povezala ljude koji su do jučer jedni druge gledali preko nišana. Ovo je priča o čovjeku, zapravo mladiću iza nje. Do svoje 26. godine, svojim moćnim tenorom je bez ikakvih problema prelazio iz popa i rocka, preko tradicionalne muzike do kompliciranih opernih arija. I to je radio s lakoćom na kojoj su mu zavidjeli. I upravo tu počinje druga strana njegove priče. Dok je javni Toše postajao sve veći, privatni Toše kao da je imao sve manje prostora za sebe – za ljubav, vjeru, svoje snove i pravo na običan život. Nažalost, otišao je u trenutku kada njegov umjetnički put ni izdaleka nije bio završen. Počinjao je prerastati prostor u kojem je postao zvijezda, tražeći novi zvuk i put prema međunarodnoj karijeri. Sve što je ostvario tek je nagovještavalo koliko bi daleko mogao stići“ rekao je autor projekta Igor Stoimenov. „Kroz igrani film, seriju i dokumentarnu seriju, kao autor projekta želim pronaći Tošu – dječaka iz Kruševa, malog mjesta na krovu Makedonije. Želim pokazati tko je stajao iza glasa, koncerata, naslovnih strana i mita. Čovjeka koji je želio voljeti i biti voljen, vjerovati i da mu vjeruju, imati svoj život i svoje snove, dok ga je njegov dar vodio ka nečemu mnogo većem. Nikada nećemo saznati dokle bi stigao njegov glas, ali ćemo se potruditi da zajedno s publikom otkrijemo tko je bio čovjek koji je taj moćni tenor nosio“ zaključio je Stoimenov.
Za producenta Pecea Taleskog upravo širina te priče određuje i ambiciju cijelog projekta. „Od početka smo znali da ova priča ne može ostati u okvirima jednog formata. Zato projekt razvijamo kao igrani film, igranu seriju i dokumentarnu seriju. Toše je bio regionalno prepoznatljiv, ali priča o čovjeku iza uspjeha univerzalna je i vjerujemo da može komunicirati i s publikom koja ne poznaje njegovu glazbu“, rekao je Taleski.
Dejan Hren
Scenaristica Milana Vlaović istaknula je kako je put do priče vodio kroz opsežno istraživanje i razgovore s ljudima koji su poznavali Tošu. „Da bismo došli do obrisa ove priče morali smo obaviti desetke razgovora i intervjua, preslušati pjesme, obići lokacije, istraživati i slagati mozaik života jedne zvijezde koji je u velikom dijelu bio javan, ali sve to nam nije bilo dovoljno. Željeli smo otići dublje. Trebalo je pronaći čovjeka i ponuditi ljudima priču o njemu koja je bila tu, skrivena od reflektora, i čekala da je netko konačno pokaže svijetu“, rekla je Vlaović.
Upravo se u tome nalazi jedno od ključnih pitanja – gdje završava javna slika zvijezde, a počinje priča o čovjeku iza nje.
Dejan Hren
Za scenarista Andreja Volkashina taj proces istodobno znači napraviti izbor iz goleme količine materijala koji postoji o Tošinu životu. „Pred nama je ogroman materijal: činjenice, svjedočanstva, sjećanja i trenuci koje ljudi već poznaju. Ali film ne može sadržavati cijeli jedan život. Najveći scenaristički izazov je prepoznati što doista pripada priči i gdje biografija prestaje, a počinje film“, rekao je Volkashin.
Autori su zato kroz razgovore, osobna svjedočanstva, glazbenu ostavštinu, lokacije i dostupne materijale pokušavali složiti širu sliku Tošina života, tražeći detalje i perspektive koje dosad nisu bile u prvom planu. Pritom se ne polazi samo od biografskih činjenica i poznatih trenutaka iz njegove karijere. U središtu je čovjek koji je postojao izvan pozornice i reflektora, kao i pitanje kako njegovu priču danas ispričati publici koja ga već desetljećima pamti na vlastiti način.
Dejan Hren
„Svatko ima svoju priču o Toši“, bila je jedna od polazišnih misli razgovora, a upravo je mnoštvo tih priča postalo dio procesa nastanka projekta. Jer kada milijuni ljudi imaju vlastito sjećanje na istu osobu, filmska priča mora pronaći prostor između onoga što svi već znaju i onoga što tek treba otkriti.
Projekt „Toše Proeski“ razvija se kroz tri formata: igrani film, igranu seriju i dokumentarnu seriju, koji će iz različitih perspektiva pristupiti životu, karijeri i nasljeđu jednog od najprepoznatljivijih glazbenika s ovih prostora. Predstavljanje na Weekend.19 dao je prvi uvid u kreativni i istraživački proces projekta koji tek nastaje.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Nakon više od desetljeća čekanja Harry Potter se vraća na ekran, ali ovaj put ne kao novi film, nego kao velika televizijska adaptacija koja ima ambiciju ispričati cijelu priču iz knjiga mnogo detaljnije nego što je to bilo moguće u filmskom formatu. HBO je posljednjih mjeseci postupno otkrivao izgled novih likova, scenografiju, kostime i dijelove priče, a novi materijali pokazuju da ova verzija neće pokušavati jednostavno kopirati filmove s drugim glumcima. Umjesto toga, čini se da produkcija želi izgraditi vlastitu verziju čarobnjačkog svijeta, istodobno ostajući vrlo blizu izvornom književnom predlošku.
Postoje filmski i televizijski svjetovi koji s vremenom postanu dio pop kulture, a postoje i oni koji prerastu u nešto mnogo veće, gotovo osobno, pa se njihovim junacima vraćamo desetljećima kasnije s istim osjećajem uzbuđenja koji smo imali kada smo prvi put otvorili knjigu ili sjeli pred televizor. Upravo se takva atmosfera jučer ponovno osjetila u Londonu, gdje je 1. rujna, na dan koji je za obožavatelje Harryja Pottera odavno postao svojevrsni neslužbeni praznik, održan veliki Back to Hogwarts događaj kojim je HBO Max otvorio vrata potpuno novoj eri čarobnjačkog svijeta.
London je danas ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta na svijetu za obožavatelje Harryja Pottera. Na prvi dan rujna, datum koji u svijetu J. K. Rowling označava povratak učenika u Hogwarts, HBO Max organizirao je veliki međunarodni događaj Back to Hogwarts, posvećen novoj generaciji čarobnjačkog svijeta i televizijskoj seriji Harry Potter and the Philosopher’s Stone koja na platformu stiže ovog Božića. Iza spektakla, rekvizita, novih vizualnih rješenja i brojnih sadržaja za obožavatelje krije se mnogo veća priča: nakon 25 godina od prvog filma Harry Potter ponovno kreće ispočetka, ovaj put kao velika HBO televizijska serija koja bi trebala obuhvatiti svih sedam knjiga.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
Adidas komadi dugo nisu izgledali ovako seksi kao na Ivani Pirizović. Sportska odjeća ovdje nema puno veze s klasičnim odlaskom u teretanu, iako je cijela kombinacija složena od prepoznatljivih Adidas elemenata. Ivana je sportski komplet pretvorila u outfit koji bez problema funkcionira kao dnevni modni look, a najveći dio priče zapravo se vrti oko vrlo jednostavne kombinacije krem, gotovo puderasto bijele i tamnoplave boje.
Tri generacije domaće pop scene, tri različita glazbena puta i jedan zajednički razlog za izlazak: Dino Dvornik. Matija Cvek, Ivana Kindl i Ivana Banfić našli su se u petak navečer u zagrebačkom Boogaloou, gdje je 25. rujna nastupio Dino Dvornik Tribute Band. Kindl i Banfić bile su najavljene kao posebne gošće večeri, dok je Cvek bio gost iznenađenja.
Nina Badrić ovih dana Pariz obilazi na dva kotača, ali modni pogled teško se zadržava na zelenom biciklu kada su u kadru nove Chanel potpetice. Pjevačica je za pariške dane odabrala model iz 2026. godine, nastao u novoj eri francuske kuće pod kreativnim vodstvom Matthieua Blazyja, čija je prva kolekcija za Chanel predstavljena za proljeće i ljeto 2026.
U suvremenom profesionalnom sportu svaki detalj u pripremnom procesu pažljivo je osmišljen, a estetika često dolazi u drugi plan pred funkcionalnošću. Uklanjanje dlaka s nogu među vrhunskim nogometašima već dugo nije stvar prolaznog modnog trenda niti osobne taštine, već standardizirani postupak s jasnim zdravstvenim, fizioterapijskim i biomehaničkim ciljevima. Iako javnost ovaj postupak često percipira isključivo kroz vizualni doživljaj sportaša na terenu, dublja analiza sportske medicine i fizikalne terapije otkriva da iza ove navike stoji čitav niz praktičnih razloga koji izravno utječu na izvedbu i oporavak igrača.
Postoje tenisice koje kupujemo jer su trenutačno posvuda, a postoje i one koje već pri prvom nošenju izgledaju kao da su godinama dio garderobe. Đana Jelčić svoj je jesenski par pronašla u Buzz Sneakersu, a izbor je pao na adidas Superstar ST u toploj, krem nijansi.