Severina je upravo zatvorila svoju ljetnu trilogiju. „Savršena” krije mnogo više od ljubavne priče
Severina je danas, 20. kolovoza, objavila treće i posljednje poglavlje svoje ljetne glazbene trilogije, čime je pjesmom „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’“, predstavljenom i pod nazivom „Savršena“, zaokružila priču koja je tijekom proteklih nekoliko tjedana pratila različita emocionalna stanja žene suočene s ljubavnim razočaranjem, unutarnjim nemirom i konačnom potrebom za slobodom.
Nakon što su pjesme „Nisam kriva ja“, odnosno „Bezosjećajna“, i „Pozovi me ti“, odnosno „Anksiozna“, privukle milijunsku pažnju publike na YouTubeu, društvenim mrežama i streaming platformama, Severina je završnim poglavljem trilogije odlučila potpuno promijeniti emocionalni ton priče i predstaviti junakinju koja više ne pokušava razumjeti ljubav, vratiti izgubljeni odnos ili pronaći odgovore u prošlosti, nego odlučuje izaći iz svega što ju je emocionalno opterećivalo.
Pjesma je od ponoći dostupna na streaming platformama, dok je videospot objavljen na Severininu YouTube kanalu, a prve reakcije publike već pokazuju da je završno poglavlje trilogije pronašlo put do slušatelja koji ga u komentarima opisuju kao „teški hit“.
Severina je objavu nove pjesme na društvenim mrežama popratila citatom Vedrane Rudan koji govori o njezinoj dugogodišnjoj javnoj pojavi i njezinu odnosu prema slavi, novcu, majčinstvu, institucijama i društvenim očekivanjima, nakon čega je citat zaključila porukom „U to ime: ‘Svirajte mi ‘Rađaj sinove’, sve mi pare uzmite!’“, čime je već u samoj najavi uspostavila atmosferu pjesme koja istodobno počiva na ironiji, provokaciji, humoru i svjesnoj igri s vlastitim javnim imidžem.
Upravo se u toj objavi može pronaći i ključ za razumijevanje završnog poglavlja jer „Savršena“ nije zamišljena kao klasična pjesma o ljubavnom prekidu, nego kao priča o ženi koja nakon emocionalnog razočaranja odlučuje ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitim životom i od iskustva koje ju je povrijedilo napraviti razlog za slavlje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kada se tri pjesme promatraju kao jedinstvena cjelina, postaje jasno da Severinina ljetna trilogija nije samo niz nepovezanih singlova, nego emocionalna putanja koja kroz tri različita karaktera opisuje promjene unutar jedne žene koja pokušava pronaći način da se zaštiti od ljubavi, razumije vlastite osjećaje i na kraju ponovno pronađe vlastitu slobodu.
„Nisam kriva ja“, predstavljena kao „Bezosjećajna“, u toj priči predstavlja početnu točku jer njezina junakinja nakon ljubavnog razočaranja pokušava preživjeti tako što se emocionalno udaljava od svega što bi je ponovno moglo povrijediti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Bezosjećajnost se pritom ne pojavljuje kao njezina prirodna osobina, nego kao posljedica iskustva koje ju je naučilo da je ponekad lakše ništa ne osjećati nego ponovno riskirati vlastitu ranjivost.
„Pozovi me ti“, odnosno „Anksiozna“, donosi sasvim drukčiju emocionalnu atmosferu jer obrana iz prvog poglavlja više nije dovoljna da zaustavi osjećaje koji se vraćaju kroz ljubomoru, nesigurnost, unutarnji nemir i potrebu za kontaktom s osobom od koje se pokušava udaljiti.
Junakinja drugog poglavlja više ne može jednostavno zatvoriti vrata vlastitim emocijama jer ono što je pokušala potisnuti ponovno postaje snažnije od njezine racionalne odluke da prekine odnos i nastavi dalje. Upravo zato „Savršena“ djeluje kao logičan završetak jer njezina junakinja napokon prestaje pokušavati pronaći rješenje unutar ljubavnog odnosa i odlučuje izaći iz njega. Treća pjesma tako ne donosi novu ljubav kao odgovor na prethodnu, nego donosi odluku da ljubav više ne mora biti središte njezina života kako bi se osjećala potpuno. U toj se odluci nalazi i središnja ideja cijele trilogije jer se emocionalna priča postupno pomiče od pitanja kako preživjeti ljubav prema pitanju kako ponovno pripadati sebi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Naslov „Savršena“ posebno je zanimljiv jer riječ koja tradicionalno označava ideal, sigurnost i ispunjenje u ovoj pjesmi dobiva ironično značenje koje se temelji na suprotnosti između vanjskog izgleda junakinje i njezina unutarnjeg iskustva.
Žena koja nakon ljubavnog razočaranja izlazi iz odnosa može izgledati potpuno sređeno, samouvjereno i glamurozno, iako iza te slike i dalje postoji iskustvo emocionalnog umora koje je ostavilo trag. Upravo ta razlika između onoga što se vidi izvana i onoga što se događa iznutra daje pjesmi dodatnu interpretativnu vrijednost jer Severinina junakinja ne pokušava sakriti činjenicu da je bila povrijeđena, nego odlučuje pokazati da povrijeđenost ne mora značiti poraz.
Ona može biti emocionalno iscrpljena i istodobno izgledati savršeno, a njezina vanjska sigurnost pritom ne predstavlja pokušaj da nekome dokaže kako je preboljela ljubav, nego predstavlja njezinu odluku da ponovno preuzme vlastiti identitet.
Nastavite čitati nakon oglasa
Zbog toga „Savršena“ ne govori toliko o ženi koja je pronašla savršenstvo koliko o ženi koja je prestala osjećati potrebu da svoju vrijednost potvrđuje kroz ljubavni odnos.
Jedan od najzanimljivijih motiva završne pjesme predstavlja osjećaj klaustrofobije koji se povezuje s ljubavlju jer odnos koji bi prema tradicionalnom shvaćanju trebao predstavljati prostor bliskosti, sigurnosti i pripadanja u ovoj priči postaje prostor u kojemu junakinja više ne može slobodno disati.Takva metafora mijenja uobičajenu perspektivu ljubavne pjesme jer ljubav ovdje nije prikazana kao utočište koje treba spasiti, nego kao prostor iz kojeg treba izaći kako bi se ponovno uspostavio osjećaj osobne slobode.
Nakon emocionalne zatvorenosti iz „Bezosjećajne“ i unutarnjeg nemira iz „Anksiozne“, „Savršena“ prvi put donosi jasnu odluku koja prekida začarani krug emocionalnog preispitivanja. Junakinja više ne pokušava kontrolirati osjećaje tako što ih potiskuje, nego ih prihvaća kao iskustvo iz kojega može otići bez potrebe da pronađe dodatno opravdanje.
Upravo zato završetak trilogije ne počiva na klasičnom ljubavnom raspletu u kojemu se bivši partner vraća, odnos se popravlja ili nova ljubav dolazi kao dokaz da je prethodna priča završila.
Severinina junakinja jednostavno odlučuje nastaviti dalje jer je njezina sloboda postala važnija od potrebe da se ponovno vrati u odnos koji ju je emocionalno iscrpio.
Posebnu težinu pjesmi daje naslovni motiv „Rađaj sinove“, koji priziva poznatu pjesmu Džeja Ramadanovskog i u suvremeni Severinin pop-kontekst unosi snažnu asocijaciju na tradicionalni regionalni odnos prema ženama, majčinstvu, obitelji i društvenim očekivanjima. Bez izravne autoričine potvrde ne bi bilo opravdano tvrditi da je riječ o doslovnoj preradi ili namjernoj intertekstualnoj posveti, ali sama formulacija nosi dovoljno snažan kulturni kontekst da njezino značenje postane važno za interpretaciju cijele pjesme.
Motiv „rađanja sinova“ zvuči kao očekivanje koje dolazi izvana i koje ženu smješta u unaprijed definiranu ulogu, dok poruka o ponovnoj slobodi predstavlja odluku koja dolazi iznutra i koja odbija prihvatiti tuđi scenarij vlastitog života. Upravo se između te dvije ideje razvija jedna od najzanimljivijih napetosti pjesme jer se tradicionalno očekivanje žene sudara sa suvremenim osjećajem osobne autonomije.
Severina taj sukob ne pretvara u izravan društveni manifest, nego ga koristi kao prostor za ironiju i pop-kulturnu igru u kojoj se ozbiljne teme susreću s pretjerivanjem, humorom, glamuroznom estetikom i teatralnošću. Takav pristup odgovara njezinu umjetničkom jeziku jer Severina već desetljećima koristi provokaciju i pretjerivanje kako bi progovorila o ženstvenosti, seksualnosti, društvenim očekivanjima i načinu na koji javnost promatra žensko tijelo i ženski izbor.
Videospot za „Savršenu“ nastavlja vizualni jezik prethodna dva poglavlja, ali završnom dijelu daje osjetno rasterećeniju energiju koja odgovara emocionalnoj transformaciji glavne junakinje. Dok su prethodne pjesme bile obilježene introspekcijom, nesigurnošću i unutarnjom napetošću, završno poglavlje svoju emociju pretvara u pokret i slavlje jer junakinja više ne ostaje zatvorena u vlastitim mislima.Ona izlazi iz prostora u kojemu je bila emocionalno zarobljena i počinje slaviti činjenicu da ponovno ima pravo odlučivati o vlastitom životu.
Zato se ideja da nakon ljubavnog razočaranja „od ljubavi pravi tulum“ nameće kao prirodan opis završetka trilogije jer junakinja više ne pokušava pobjeći od onoga što joj se dogodilo, nego iskustvo pretvara u energiju kojom nastavlja dalje. Ona ne pronalazi svoju pobjedu u novoj osobi, nego u činjenici da ponovno pronalazi vlastiti prostor, vlastiti identitet i vlastitu slobodu.
„Savršena“ dobiva dodatnu dimenziju kada se promatra kroz Severinin višedesetljetni odnos prema vlastitom javnom imidžu jer su glamur, ženstvenost, seksualnost, provokacija i svjesna igra s društvenim očekivanjima već dugo dio njezina umjetničkog izraza.U ovoj pjesmi ti elementi više nisu prikazani kao sredstva kojima žena pokušava osvojiti nečiju ljubav ili dobiti tuđu potvrdu, nego postaju sredstva kojima ona izražava vlastitu slobodu.
Glamur tako više nije namijenjen tome da nekoga impresionira, nego postaje oblik osobnog zadovoljstva i svjesnog uživanja u vlastitom identitetu. Upravo se zbog toga „Savršena“ može promatrati i kao pjesma o identitetu jer njezina junakinja kroz prekid ne gubi sebe, nego ponovno uspostavlja odnos sa sobom.
Takva perspektiva dodatno je zanimljiva kada se uzme u obzir činjenica da Severina svoju javnu osobu desetljećima gradi upravo kroz stalno preispitivanje granice između privatnog i javnog, između provokacije i umjetničkog izraza te između onoga što društvo očekuje od žene i onoga što žena sama bira. Kada se „Bezosjećajna“, „Anksiozna“ i „Savršena“ promatraju zajedno, njihove se različite emocije mogu čitati kao tri faze iste unutarnje priče u kojoj žena postupno mijenja način na koji se odnosi prema ljubavi i vlastitoj ranjivosti.
„Bezosjećajna“ predstavlja trenutak u kojemu se žena štiti tako što pokušava prestati osjećati, dok „Anksiozna“ pokazuje trenutak u kojemu potisnute emocije ponovno postaju snažnije od njezine obrane. „Savršena“ zatim donosi konačni pomak jer junakinja više ne pokušava pobijediti vlastite osjećaje, nego prihvaća da može otići iz odnosa koji joj više ne pruža slobodu.
Tri naslova tako mogu predstavljati tri emocionalna stanja iste žene koja kroz iskustvo ljubavi, razočaranja i unutarnjeg nemira postupno dolazi do odluke da vlastitu vrijednost više ne definira kroz romantični odnos.
Upravo zato završna pjesma ima funkciju emocionalnog izlaza jer prvi put ne postavlja pitanje kako ponovno voljeti, nego otvara mogućnost da žena bude potpuno zadovoljna i bez potrebe da u tom trenutku ikoga voli.
Glazbeni i vizualni kontinuitet trilogije
Važan dio projekta predstavlja i kontinuitet kreativnog tima koji je omogućio da tri pjesme funkcioniraju kao dijelovi istog glazbenog i vizualnog svijeta. Glazbu potpisuje Bojan Vasić, tekst potpisuje Danijel Pavlović, dok je vizualni identitet trilogije oblikovao redatelj Petar Pašić, a u realizaciji trećeg poglavlja sudjeluju i direktor fotografije Igor Vuković te stilistica Katija Šimundić.
Takva kreativna povezanost omogućuje da spotovi ne djeluju samo kao ilustracije pojedinačnih pjesama, nego kao nastavci iste priče u kojoj se mijenja atmosfera, ali ostaje prepoznatljiv vizualni jezik. Takav pristup posebno je važan u vremenu u kojemu se glazbeni sadržaj često konzumira kao niz odvojenih singlova jer Severina svojim projektom publici daje razlog da svaku novu pjesmu promatra u odnosu prema onome što joj je prethodilo.
Svaka nova objava tako postaje dio veće emocionalne slike, a završna pjesma dobiva pun smisao tek kada se promatra kroz iskustvo prethodna dva poglavlja.
Od početne ideje do zaokružene trilogije
Prema ranijim Severininim pričama o nastanku projekta, ideja za ovakav oblik trilogije nije nužno postojala od samoga početka jer je pojedinačna pjesma postupno otvorila prostor za razvoj spota, vizualnog koncepta i novih glazbenih poglavlja. Projekt se tako tijekom vremena proširio iz jedne ideje u zaokruženu emocionalnu priču koja kroz tri pjesme prati različite načine suočavanja s ljubavnim iskustvom.
Takav razvoj daje trilogiji određenu spontanost jer koncept ne djeluje kao unaprijed postavljena formula kojoj su pjesme morale biti podređene, nego kao ideja koja se postupno razvijala zajedno s glazbom i vizualnim sadržajem. Rezultat je projekt koji funkcionira i kao niz samostalnih singlova i kao jedna šira priča o ženi koja kroz različite faze pokušava ponovno pronaći vlastitu ravnotežu.
Nakon velike pozornice dolazi povratak sebi
Objava „Savršene“ dolazi nakon velikog koncerta u pulskoj Areni, čime završetak trilogije dobiva dodatni kontekst unutar Severinina ljetnog glazbenog razdoblja. Dok je Arena predstavljala prostor velikog spektakla u kojemu je Severina bila okružena publikom, svjetlima i energijom masovne izvedbe, „Savršena“ ponovno usmjerava pozornost na jednu ženu koja se suočava s vlastitim izborom i vlastitom potrebom za slobodom.
U tom se kontrastu između velike pozornice i intimne emocionalne priče može pronaći zanimljiva poveznica jer nakon svih velikih scena i javnih događaja na kraju ostaje pitanje tko je osoba kada više nema potrebu nikome ništa dokazivati. U slučaju „Savršene“, odgovor dolazi kroz ženu koja odlučuje otići od odnosa koji joj više ne omogućuje da bude ono što želi biti.
Savršenstvo kao odluka da više ne moraš biti savršena za druge
Najvažnija riječ završnog poglavlja možda zato nije „savršena“, nego „slobodna“, jer savršenstvo u pjesmi predstavlja vanjsku sliku, dok sloboda predstavlja unutarnju odluku. Junakinja ne mora biti nečija partnerica kako bi bila potpuna, a njezina priča ne mora završiti novom ljubavi kako bi završetak bio pozitivan.
Ona ne mora dobiti tuđu potvrdu kako bi ponovno osjetila vlastitu vrijednost jer je do trenutka kada završava pjesma već shvatila da joj je za osjećaj potpunosti dovoljan odnos koji ponovno uspostavlja sa samom sobom. Upravo zato „Savršena“ izbjegava jedan od najčešćih obrazaca ljubavnih pop-pjesama u kojima prekid služi samo kao uvod u novu ljubav ili povratak staroj vezi.
Severinina junakinja ne dobiva drugu osobu kao nagradu za pretrpljenu bol, nego dobiva vlastitu slobodu kao rezultat odluke da se više ne vraća u odnos koji ju je emocionalno iscrpio.
Tulum kao završni čin slobode
U tome se nalazi i najveća razlika između završnog poglavlja i prethodne dvije pjesme jer „Savršena“ više nije usmjerena na unutarnju borbu, nego na život koji počinje nakon nje. Junakinja više ne bježi od ljubavi u tišini, nego od iskustva koje ju je povrijedilo pravi vlastiti tulum u kojemu više nema potrebe za objašnjenjem, opravdanjem ili tuđom potvrdom.
Njezina sloboda ne izgleda kao povlačenje iz života, nego kao povratak životu koji je ponovno postao njezin. Zbog toga završetak trilogije nije priča o ženi koja je prestala vjerovati u ljubav, nego o ženi koja je prestala vjerovati da bez ljubavi nije potpuna. Upravo se u toj promjeni perspektive nalazi najveća snaga „Savršene“ jer pjesma ne govori o tome kako pronaći nekoga tko će nas spasiti, nego o trenutku kada shvatimo da se iz određenih odnosa možemo spasiti sami.
Severina svoju ljetnu trilogiju zato ne završava velikim ljubavnim raspletom, nego jednostavnom odlukom žene koja više ne želi ostati tamo gdje se osjeća zarobljeno. Nakon emocionalne zatvorenosti dolazi unutarnji nemir, nakon unutarnjeg nemira dolazi odluka, a nakon odluke dolazi glazba koja tu slobodu pretvara u slavlje. „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’“ zato zvuči kao posljednja rečenica jedne ljubavne priče, ali istodobno funkcionira i kao prva rečenica nove priče u kojoj glavna junakinja više nije određena time koga voli, tko ju je povrijedio ili tko bi joj se mogao vratiti. Ona je određena vlastitom odlukom da pripada sebi.
Upravo zato „Savršena“ predstavlja logičan završetak cijele trilogije jer njezina junakinja nije savršena zato što je pronašla idealnu ljubav, nego zato što je prestala vjerovati da mora biti idealna za bilo koga.
Scena Amadeo nastavlja svoju 27. sezonu drugim programskim ciklusom koji će se od 29. kolovoza do 13. rujna održavati u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na zagrebačkom Gornjem gradu. Nakon uspješnog srpanjskog dijela programa, publiku očekuje nastavak sezone obilježen susretima različitih glazbenih poetika, renomiranih domaćih i međunarodnih umjetnika te projekata koji povezuju glazbu s drugim oblicima umjetničkog izraza.
Ana Sertić Greg, zagrebačka pjevačica, plesačica i glumica s međunarodnim umjetničkim iskustvom, predstavlja svoj debitantski pop singl „Neparni“, objavljen u izdanju Bonton Musica. Riječ je o emotivnoj pop baladi koju potpisuje jedan od najistaknutijih autora regionalne popularne glazbe Bane Opačić, dok je Ana u interpretaciju pjesme unijela iskustvo stečeno na kazališnim i glazbenim pozornicama Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. „Neparni“ tako predstavlja važnu novu fazu njezina profesionalnog razvoja, ali i prirodan nastavak umjetničkog puta koji je posljednjih godina obilježen radom u kazalištu, glazbi, plesu i međunarodnoj produkciji.
Nova regionalna kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, koju potpisuje slovenski redatelj Matevž Luzar, predstavljena je publici na 32. Sarajevo Film Festivalu. U okviru festivalskog programa Pretpremijere serije, u Cineplexxu su prikazane prve dvije epizode serije koja će na jesen biti dostupna i televizijskoj publici.
Američki glumac Woody Harrelson jučer je u Festivalskom centru (Bosanski kulturni centar) održao masterclass u sklopu 32. Sarajevo Film Festivala, na koji je stigao kao jedan od ovogodišnjih dobitnika Počasnog Srca Sarajeva. Razgovor je moderirao britanski filmski kritičar Neil Young, a Harrelson je pred publikom govorio o svom životnom i profesionalnom putu, od prvih nastupa i studija glume do uloga koje su obilježile njegovu karijeru. „Mislim da je svaki glumac pomalo showman. Uvijek pokušavam nešto izvesti, nekoga zadiviti“, rekao je Harrelson na početku masterclassa, otkrivši da kao dijete nije razmišljao o tome da bi jednoga dana mogao živjeti od glume. Prekretnica je došla u srednjoj školi, kada ga je nakon jednog nastupa s pjesmama Elvisa Presleyja kolegica pozvala da se pridruži dramskoj sekciji. „Tako je zapravo počeo moj glumački put. Nisam tada mogao znati da će me jedan takav, naizgled slučajan trenutak odvesti prema profesiji koja će mi promijeniti cijeli život“, prisjetio se, a na oduševljenje publike tom je prigodom i zapjevao.
Rodrigo Sorogoyen, jedan od najcjenjenijih autora suvremene španjolske kinematografije, čiji opus do danas bilježi 42 nominacije za Goyu, jučer je održao masterclass u Festivalskom centru (Bosanski kulturni centar) u Sarajevu. Razgovor s britanskim filmskim kritičarem Neilom Youngom otvorio je prostor za dijalog o redateljskom zanatu, scenariju i dugogodišnjim suradnicima, ali i o neobičnom početku njegove karijere - upravo u Sarajevu. Naime, Sorogoyen je u Sarajevu prvi put boravio prije 17 godina tijekom ekonomske krize. „Tek što smo završili filmsku školu, krenuli smo na put kroz Balkan i sasvim slučajno završili na Sarajevo Film Festivalu. Upravo smo tu donijeli odluku da osnujemo vlastitu produkcijsku kompaniju. Sarajevo je mjesto u kojem je počeo moj filmski put“, otkrio je redatelj. U nedjelju je njegov novi film ONI KOJE VOLIMO prikazan na Sarajevo Film Festivalu, što zaokružuje ovaj puni krug.
Dugometražni igrani film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića prikazan je u programu Open Air premijere 32. Sarajevo Film Festivala, pred punim gledalištem UNIQA Ljetnog kina Stari grad. Projekciji je prisustvovao i velik dio filmske ekipe - redatelj Igor Jelinović, glumci Aleksandra Janković, Stojan Matavulj i Šimun Šitum, montažer Tomislav Stojanović, direktor fotografije Marko Jerbić te producentica Rea Rajčić i izvršna producentica Tina Tišljar.
HBO Original dokumentarni film „Tragovi pripadanja“ redateljice Tatjane Božić svoju će međunarodnu premijeru imati 18. kolovoza u natjecateljskom programu 32. Sarajevo Film Festivala, čime će jedno od ovogodišnjih zapaženijih dokumentarnih ostvarenja prvi put biti predstavljeno međunarodnoj festivalskoj publici.
Woody Harrelson stigao je u Sarajevo uoči 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem će mu zbog iznimnog doprinosa filmskoj umjetnosti i bogate glumačke karijere biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva. Harrelson će se publici predstaviti i kroz film „Dobrodošli u Sarajevo“ redatelja Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem ima jednu od glavnih uloga, a projekcija će biti održana u utorak, 18. kolovoza, u Ljetnom kinu Coca-Cola u sklopu programa Open Air.
Pjevačica je iz turske metropole podijelila fotografije u boho izdanju, a uz njih napisala emotivnu poruku o novim životnim poglavljima koja joj je otvorio Istanbul.
Jedna od najpoznatijih hrvatskih dizajnerica ljeto provodi istražujući Španjolsku, a svoje je pratitelje povela kroz najljepše trenutke prvog putovanja u Andaluziju.
Bivši hrvatski reprezentativac uživa u ljetnom odmoru na jahti, a novim fotografijama pokazao je da i nakon igračke karijere održava zavidnu fizičku spremu.